Ćejvan Mujo
Sjedi Mujo poturčen, u sred Banja Luke
Krvlju tuđom zamazane, njegove su ruke
Pa zapali pred napade
Prašina se spušta
Oko Nj. Banja Kule opkoljena duša
Tada dođe Vranješ vranim konjem
Pa pred njega stane
Ćejvan Mujo dušmanine
Svoga soja i pasmine
Nosi prnje svoje
Nego li ti ko pogine
Opkoljeni su ti dvori
Nemaš bolan šanse
A po satu već je večer
U doba ove kasne
Vdi Mujo vrag je šalu odnio daleko
Vratit ću se reče Mujo
Sam Mujo. Sam neko.
A molit ćeš ti Vranješu vrani
Da me nisi vidio
I da si svoje oči crnoj vrani poklonio...
Istjeraše Ćejvan Muju u vezirski grad
Pod basamak u lug gurnut,
Zelen, a i mlad...
Tužno lice zelen krušku u gori obara
Pjeva