Prezentacija pravo (autokratija i demokratija)
- 1. Oblici politikog poretka demokratija i autokratija
- 2. *Demokratija pojam Demokratija je nastala od grkih rijei demos = narod i kratein = vladati, demokratija bukvalno znai vladavina naroda. Kao pojam je nastala u antikoj Atini, ali je i tu bila daleko od bukvalnog znaenja same rijei. U Atini je demokratija bila privilegija slobodnih graana, kojih je bilo znatno manje od robova. ak i meu tim slobodnim graanima nisu svi imali pravo ue邸a u javnom 転ivotu, jer su se dijelili na polites (imali pravo) i idiotes (nisu imali ovo pravo).
- 3. Moderna demokratija je predstavnika demokratija, s obzirom da je narod brojan da bi vladao neposredno. Ovaj oblik demokratije je nastao na temeljima Rusoove ideje o vladavini suverenog naroda, osna転enoj idejom jednakosti i slobode. U modernim dr転avama demokratija predstavlja politiki re転im u kom veina naroda, na unapred tano odreen nain mo転e stalno ili povremeno da uestvuje u vr邸enju dr転avne vlasti (preko svojih neposredno izabranih predstavnika), kontroli rada svojih predstavnika, postavlja pitanje njihove odgovornosti itd.) Dakle, ona nije vladavina naroda, ve vladavina u ime i u interesu naroda.
- 4. Vrste demokratije Stvarna i formalna demokratija -Stvarna demokratija (demokratija identiteta) je utopija, koja predstavlja stvarnu te転nju da cijeli narod vlada, bez podijele na one koji vladaju i one kojima se vlada. Neostvarljiva je. - Formalna demokratija je ono 邸to mi danas poznajemo kao demokratiju, a 邸to je kroz istoriju postojalo u razliitim oblicima (antiki model, liberalna demokratija, novi savremeni oblici) Su邸tina je da tu postoji podela na nadreene i podreene, one koji vladaju (shodno unaprijed utvrenim pravilima i procedurama, uz za邸titu prava i slobode graana) i kojima se vlada.
- 5. Politika i demokratija * **** ekonomska (socijalna) *Politika je primarno usmjerena na obezbjeenje pravne dr転ave - politikih prava i sloboda graana, odnosno njihovog ue邸a u vr邸enju politike vlasti. *Ekonomska i socijalna demokratija-te転i邸te stavlja na unaprjeenje ekonomskih i socijalnih prava i sloboda, te se ogleda u te転njama za stvaranje socijalnih pravnih dr転ava (kakva je npr. Njemaka), nasuprot liberalnim demokratijama.
- 6. - Neposredna i posredna demokratija *Neposredna demokratija postoji kada narod neposredno vr邸i vlast kao dr転avni organ ili organi. U 邸irem smislu, ovaj tip demokratije obuhvata ovla邸enje naroda na dono邸enje odluka samo iz oblasti zakonodavstva i to samo putem davanja inicijative. U u転em smislu, neposredna demokratija podrazumjeva ovla邸enja na dono邸enje odluka iz oblasti zakonodavstva, izvr邸ne vlasti i sudstva, s tim da se mo転e dati kako samo inicijativa za dono邸enje odluke, tako i uestvovati u samom dono邸enju odluke. Obaveza naroda na ue邸e u dono邸enju odluke mo転e biti obavezno ili fakultativno.
- 7. Oblici neposredne demokratije su: *Referendum predstavlja oblik neposrednog odluivanja graana o prijedlogu za ustavnu promjenu,za dono邸enje zakona ili pak za odluivanje o drugom znaajnom javnom pitanju. *Plebiscit je stariji oblik od referenduma, postojao u svim dr転avama, dok je referendum tekovina moderne predstavnike demokratije. Na plebiscitu se izja邸njava o 転ivotnim pitanjima jednog naroda, postojanju dr転avne zajednice, prisajedinjenju ili otcepljenju i sl.), pa se ka転e da se na plebiscitu narod uzdi転e iznad ustavotvorca. Sva ostala pitanja (od oblika vladavine do izja邸njavanja o promeni ustava, dono邸enju zakona i dr.) su predmet referenduma. Plebiscit uvek ima obavezujui karatkter, a referendum mo転e da bude i fakultativan.
- 8. *Narodna inicijativa obraanje naroda vlasti, na 邸ta im vlast odgovara potvrdno ili odrino. U ovom sluaju narod pita ili predla転e a vlast odgovara (za razliku od referenduma i plebiscita). Obino se koristi kada se predla転u promjene ustava ili dono邸enje novog zakona (ukoliko se inicijativa podnosi u ovim sluajevima a vlast je odbije, stiu se uslovi za raspisivanje referenduma o istom pitanju). *Narodna sankcija (veto) pravo graana da se naknadno izjasne o nekoj odluci dr転avne vlasti (npr novo-donesenom zakonu), tj. da je potvrde ili se negativno o njoj izjasne i ospore je.
- 9. *Posredna ili predstavnika demokratija je vid demokratije u kom narod ne donosi neposredno politike odluke, ve neposredno odreuje ko e u njegovo ime i u njegovom interesu te odluke donositi i izvr邸avati, odnosno vr邸iti dr転avnu vlast u njegovo ime. Narodni predstavnici se biraju neposrednim putem, na izborima, koji su unaprijed strogo regulisani u smislu prava i procedure. Iz ovog razloga, predstavniki organ dr転avne vlasti je najva転niji organ u dr転avi i ima zakonodavnu vlast. Zakone koje donosi dalje izvr邸avaju i primenjuju upravni organi i sudovi.
- 10. Osnovna prava i karakteristike predstavnike demokratije su: Pravo glasa na izborima: Mo転e biti aktivno i pasivno; op邸te i ogranieno (kada je nekim licim oduzeto usled rasne, nacionalne, verske i sl. diskriminacije); jednako i nejednako (kada glas nekih graana vrijedi vi邸e ili manje od drugih npr. roditelji, o転enjeni, 邸kolovani i imuni i sl.); posredno (graani biraju svoje izbornike a ovi dalje predstvanike u parlamentu), i neposredno (graani neposredno biraju predstavnike); javno ili tajno. Pravo kandidovanja starosni cenzus, kandidovanje po listama ili pojedinano.
- 11. *Autokratija* Kao samovlada, odnosno vladavina manjine, predstavlja suprotnost demokratiji, slozenica od grckih reci: autos sam i kratein - vladati. Vlast pripada manjini koja vlada u svoje ime i za svoj interes, a ne u ime i za interese naroda. Narod je iskljuen iz politikog 転ivota a vlast nije podlo転na nikakvoj kontroli i odgovornosti. Nema zagarantovanih prava i sloboda, ve je sloboda samo ono 邸to vladajua manjina dozvoljava. Nastala je u Sparti.
- 12. Vrste autokratije: Diktatura u osnovi oznaava neogranienu vlast i kao takva je su邸ta suprotnost demokratiji. Njeno znaenje u starom Rimu, gdje je i nastala, je bilo takvo da je pod odreenim okolnostima ona smatrana neophodnom i zakonitom. Naime, u Rimu je diktatura oznaavala predaju vlasti jednom ovijeku kada je dr転ava u opasnosti. Kasnije je izobliavana i zloupotrebljavana, te je poprimila krajnje negativan kontekst. Diktatura mo転e biti lina (neograniena vlast jednog oveka) ili stranaka i vanstranaka (neograniena vlast grupe ljudi). Tiranija je nasilna i samovoljna vladavina jednog oveka nad svojim podanicima, iako mo転e biti i zakonita i nezakonita. Karakteristina za antiko doba.
- 13. Despotija u njoj vlada pojedinac, oslanjajui se na zakon sile, dok su svi drugi jednaki u ropskoj podreenosti. Apsolutistika monarhija pojedinac raspola転e suverenom vla邸u, koju mora da vr邸i na osnovu vrstih i utvrenih zakona, ali sa druge strane opet ne podle転e nikakvoj dru邸tvenoj kontroli ili saradnji. Monarh nije odgovoran podanicima, ali mogao je snositi neki vid moralne odgovornosti. Oligarhija vladavina nekolicine najmonijih Aristokratija vladavina manjine po osnovu izuzetnog porijekla ii svojstava
- 14. Teokratija vladavina duhovnog plemstva Plutokratija vladavina najbogatijih Totalitarna dr転ava je moderan oblik autokratije, iji cilj je totalna kontrola dru邸tva. Ta dr転ava je osiona i nasilna, umjesto slobode nudi sigurnost, umjesto line akcijeakciju mase, podr転ava militantno shvatanje demokratije i bodri borbeni duh, postoji samo jedna ideologija, jedna partija, tajna policija koja sve dr転i pod kontrolom, partijski monopol nad oru転anom silom i dr転avna kontrola nad privredom. Kao najpoznatiji primjeri u istoriji se javljaju: fa邸izam, nacionalsocijalizam i staljinizam.
- 15. Poseban oblik autokratije predstavlja harizmatski tip vlasti. Nosilac harizme uzima zadatak koji mu je odreen i na osnovu svoje misije zahtijeva da mu se drugi pokoravaju i slijede ga.Oblik harizmatske vlasti u modernom vremenu predstavljali su autoritarni re転imi 20.vijeka-nacizam u Njemakoj i fa邸izam u Italiji.
- 16. PITANJA: 1.ta je demokratija? 2.Koje su vrste demokratije? 3.Koji su oblici neposredne demokratije? 4.ta je predstavnika(posredna) demokratija? 5.Koje su vrste autokratije? 6.ta je oligarhija? 7.ta je totalitarizam?