Zivim u senci senke, tvoje senke
i znam da znas
jos uvek sminkam stvarnost tvojom bojom
jer drukcije ne umem, ne razumem
Ne zelim pred laznim svetom celim
da se lazno veselim
to nije osmeh, to je grc
ljudi su slepi
Lepi dani, nasmejani
za tebe, za mene skice
druge duge ulice, srce skitnice
zgazeno nehotice znam da znas
Jer u svim snovima ti vrtim
sve te prazne reci praznim danima
nestajes i prica odavno nije fer
lepotica i zver, suvise razno sve je prazno
Prazno je zarazno, neprolazno
vracam se njima, zar mislis
da se stvarno ponosim time
u mojoj glavi posle svega
Sve one nemaju cak ni ime
samo te oci posecene vetrom
koje sjaje bas kao i moje
znam da znas
Al’ ne vidis i ne cujes
i ne znas
We’ve updated our privacy policy so that we are compliant with changing global privacy regulations and to provide you with insight into the limited ways in which we use your data.
You can read the details below. By accepting, you agree to the updated privacy policy.