Upravljanje građevinskim investicijama u hotelijerstvu Management of consctruction investments in hotel industry
- 1. MAGISTARSKI RAD „ UPRAVLJANJE GRAĐEVINSKIM INVESTICIJAMA U HOTELIJERSTVU “
- 2. Zašto ova tema? Cilj rada je: Objasniti kompleksnost procesa projektiranja građevinskog (hotelskog) objekta Ukazati na čimbenike bitne za uspješno projektiranje hotela Usporediti Hrvatske hotele sa konkurencijom Dokazati da Hrvatska ima p rostor za izgradnju i razvoj hotelijerstva Istražiti način projektiranja i upravljanja građevinskim investicijama u HR hotelijerstvu Pokazati razlike između „Hrvatskog” i „Svjetskog” pristupa hotelijerstvu
- 3. 1. UVOD 2. Teorijske osnove menadžmenta, graditeljstva, investicija i hotelijerstva 3. Građevinarstvo i hrvatsko hotelijerstvo 4. Komparacija hotelskih kapaciteta mediteranskih zemalja sa Hrvatskom 5. Eksterni utjecaji na projektiranje hotela 6. Formalni uvjeti za početak i završetak gradnje 7. Standardi ponašanja pri planiranju i izgradnji hotelskih objekata Zaključak
- 4. Obradom teme pokušat će se dokazati slijedeće teze da: Republika Hrvatska ima prostor za izgradnju novih hotelskih objekata i izgradnja novih hotelskih kapaciteta ako su ispravno planirani neće preopteretiti svoju okolinu i infrastrukturu i zasititi prostor (prihvatni potencijal) Iz glavnih teza možemo izvesti nekoliko dopunskih hipoteza: Izgradnja novih hotela ili podizanje kvalitete već postojećih hotela mijenja strukturu smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Kvalitetno koncipirani i izgrađeni hoteli mogu uspješno poslovati i van glavne (ljetne) sezone Uspješni hoteli / hotelska poduzeća povećavaju uspješnost hrvatskog turizma i privrede u cjelini Cilj ovog istraživanja je dokazati da hotelijeri ili investitori mogu svojim odlukama prilikom samog projektiranja i u ranim fazama izgradnje utjecati na uspješnost hotela (objekta) u samoj eksploataciji.
- 5. Broj ukupno završenih zgrada, nestambenih zgrada i hotela i restorana u HR od 2003-2007 Podjela hotelskih projekata po fazama i broju soba u Europi 2010 Faze projekta Broj projekata Broj soba Rano planiranje 194 29.429 Projektiranje/ ugovaranje 174 28.210 U izgradnji 371 66.744 UKUPNO 739 124.383
- 6. Izravna strana ulaganja u RH od 2000.-2009. Inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku od 2000.-2009.godine u mil EUR % Financijsko posredovanje bez osiguravajućih i mirovinskih fondova 7.857,4 38,47 Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini 2.507,9 12,28 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 825.2 4,04 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva 1.587,8 7,77 Pošta i telekomunikacije 436,3 2,14 Poslovanje nekretninama 1.167,3 5,71 Trgovina na malo; popravak predmeta za kućanstvo 1.049,3 5,14 Vađenje nafte i zemnoga plina; uslužne djelatnosti 809,5 3,96 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 556,1 2,72 Hoteli i restorani 543,4 2,66 Ostale djelatnosti 3.086,6 15,11 UKUPNO 20.427,8 100
- 7. Broj hotela i sličnih objekata u Mediteranskim zemljama prema Eurostatu* Izvor: Eurostat,http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do, lipanj 2010
- 8. Hoteli, sobe i postelje po kategorijama i njihova struktura po zemljama GRČKA CIPAR ITALIJA HR GRČKA CIPAR ITALIJA HR Broj hotela po kategorijama Kategorija hotela Udio hotela po kategorijama u % 280 22 315 23 5 2,93 9,82 0,92 3,99 1.164 58 4.623 145 4**** 12,18 25,89 13,54 25,13 2.179 79 17.722 311 3*** 22,80 35,27 51,89 53,90 4.368 43 7.196 98 2** 45,70 19,20 21,07 16,98 1.568 22 4.299 0 1* 16,40 9,82 12,59 0,00 9.559 224 34.155 577 UKUPNO 100 100 100 100 Broj soba po kategorijama Kategorija hotela Udio soba po kategorijama u % 46.186 5.346 26.568 4.293 5 12,06 20,43 2,46 8,47 97.432 10.614 307.510 16.304 4**** 25,44 40,57 28,49 32,16 89.749 7.802 566.483 23.216 3*** 23,43 29,82 52,48 45,80 120.733 1.870 124.145 6.880 2** 31,52 7,15 11,50 13,57 28.908 529 54.759 0 1* 7,55 2,02 5,07 0,00 383.008 26.161 1.079.465 50.693 UKUPNO 100 100 100 100 Broj postelja po kategorijama Kategorija hotela Udio postelja po kategorijama u % 91.770 10.662 56.208 8.190 5 16,37 20,50 2,55 8,42 97.432 21.137 635.901 30.037 4**** 17,37 40,63 28,88 30,90 89.749 15.604 1.174.247 45.260 3*** 16,00 30,00 53,33 46,55 226.707 3.560 234.330 13.735 2** 40,43 6,84 10,64 14,13 55.106 1.057 101.152 0 1* 9,83 2,03 4,59 0,00 560.764 52.020 2.201.838 97.222 UKUPNO 100 100 100 100
- 9. Građevinska područja na Jadranu
- 10. Upoznatost ispitanika sa urbanističkim planovima
- 11. Izrađene studije u predinvesticijskoj fazi Izvor: istraživanje autora, 2010 Rezultati istraživanja
- 12. Prema odgovorima i ocjenama ispitanika investitor ima ili treba imati najviše povjerenja u vlastite službe i menadžere hotela. Iako je ovakva ocjena za pohvalu, hotelske kompanije najčešće nemaju zaposlene stručnjake svih profila koji su potrebni u izgradnji ili rekonstrukciji objekata, pa iskustvo i sposobnost pojedinih menadžera-hotelijera postaje vrlo bitan čimbenik uspješnog vođenja i završetka investicije. Izvor: Istraživanje autora, 2010 Upravljanje i koordinacija investicijskim projektom
- 13. Izvor: Bakhoum R., Regulation and standards, Boston Architectural Center, Boston,2002 Podjela prostora u hotelu u m2 Javni prostori m2 % Recepcija, predvorje, toaleti za goste 209,25 4,61% restoran, 139,5 3,07% bar 69,75 1,54% banquet sala 130,2 2,87% Ukupno javni prostori 516,15 11,36% Sobe i pomoćni prostori 3320,1 73,08% Privatni prostori HiP glavna kuhinja 120,9 2,66% ulaz 41,85 0,92% skladište, prostor za servis 45,57 1,00% kantina za osoblje 20,46 0,45% prijem robe sa skladištima 98,58 2,17% odlagalište otpada 7,44 0,16% Ukupno HiP 285,51 6,28% Ostali prostori Administracija i arhiva 72,54 1,60% Vešeraj i skladište rublja 97,65 2,15% Tehnička služba 37,2 0,82% Skladište alata i opreme 23,25 0,51% Glavno skladište 18,6 0,41% Kotlovnica 172,05 3,79% Ukupno ostali prostori 421,29 9,27% Ukupno HOTEL 4543,05 100,00%
- 14. Rezultati istraživanja HOTEL Broj * Broj soba Broj osnovnih kreveta Površina hotela u m 2 Površina hotela po sobi u m 2 Površina hotela po krevetu u m 2 Monte Mulini 5 113 220 15.750 139 72 Eden 4 325 575 23.374 72 41 Istra-Rovinj 4 358 700 21.307 60 30 Kristal 4 135 227 7.020 52 31 Funimation 4 258 879 23.500 91 27 Adriana 4 48 96 3.550 74 37 Marina 4 182 318 10.920 60 34 Excelsior 4 176 331 23.760 135 72 Admiral 4 180 328 16.740 93 51 Prosjek 4 **** 197 408 16.214 86 44 Park 3 202 386 14.930 74 39 Pineta 3 99 176 5.708 58 32 Kvarner 3 56 101 (655) 6.888 123 68 Adriatic 3 27 45 1.490 55 33 Palace 3 114 210 5.244 46 25 Bellevue 3 97 169 4.462 46 26 Imperial 3 127 230 7.366 58 32 Istra-Opatija 3 123 240 5.658 46 24 Bristol 3 101 193 4.646 46 24 Mediteran 3 69 135 2.691 39 20 Prosjek 3 *** 102 189 5.908 58 31 BOSTON 3 100 200 4.543 45 23
- 15. Udio smještajnog i ostalih prostora u hotelu
- 16. Rezultati istreaživanja Investicije u hotele prema tehničkoj strukturi % Izvor: Istraživanje autora, 2010
- 17. Turizam i hotelijerstvo kao privredna grane u Hrvatskoj imaju već desetljećima deklarativnu podršku svih državnih struktura. Turizam se kao takav poima kao djelatnost u kojoj se na vrlo jednostavan i lak način dobro zarađuje. Podrazumijeva se da se ljetnom turističkom "žetvom" može ili treba spašavati proračun na bilo kojoj razini. Radom su dokazane postavljena hipoteza na početku rada i to: da Republika Hrvatska ima prostora za izgradnju novih hotelskih objekata koji su joj itekako neophodniradi njezine konkurentnosti na tržištu da izgradnja novih hotela ne smije preopteretiti svoju okolinu i infrastrukturu i zasititi prostor dajući važne standarde u radu za borbu protiv preizgrađenosti prostora. da izgradnja novih hotela ili podizanje kvalitete već postojećih hotela mijenja i doprinosi novoj, toliko potrebnoj strukturi smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj koja ide u prilog povećanja kvalitetnog hotelskog smještaja. da kvalitetno koncipirani i izgrađeni hoteli posebno sa promjenom strukture prostornih površina u korist smještajnog dijela hotela, mogu uspješno poslovati i van glavne (ljetne) Uspješni hoteli / hotelska poduzeća povećavaju uspješnost hrvatskog turizma i privrede u cijelini Zaključak
- 18. Hrvatska ima samo 1% hotelskih kapaciteta na Mediteranu. kvalitetna struktura hotelskog smještaja, bolje ocjenjenu kvalitetu hotela, soba i kreveta od konkurencije od 1500 km obale, koju smo namijenili izgradnji, do sada je "potrošeno" 800 km. pitke i čiste vode, za kojom vape neke zemlje na Mediteranu, imamo dovoljno. za razvoj hotelskih objekata nije potrebno imati velike količine klasičnih energenata, jer već samim načinom aktivne i pasivne gradnje možemo hotelu osigurati dovoljno izvora obnovljive energije uz potpuno očuvanje prirode. nepotrebno razbacivanje i neadekvatno korištenje prostorija i prostora hotelijerima može pričinjavati samo štetu.Neki od obrađenih hotela imaju nevjerojatno mali dio smještajnog prostora koji hotelu donosi najviše novca. većina hotelijera prije početka investicije ima izrađene predinvesticijske studije, koje bi ako su kvalitetno napravljene, trebale spriječiti neopravdano i skupo trošenje novaca na prostore i opremu koja opterećuje poslovanje hotela. ov aj rad je ukaza o na svu osjetljivost turizma i hotelskog poslovanja, jer na turizam ut je če sve, od klime, vode, erodirane obale, do demografije, ratova, terorizma, bolesti i prirodnih katastrofa. Ugradnja "osigurača" za sve nevolje koje mogu zadesiti turizam i hotelijera nije moguća, ali pravilnim pristupom koje je temeljeno na iskustvu hotelijera uz uvažavanje istraživanja, spoznaja i rješenja kojima se priprema za budućnost, vremena "mršavih krava" mogu biti samo lakša.
Editor's Notes
- #3: ZAŠTO tema... Osobno rukovođenje rekonstrukcijama - velike po obimu i složenosti ---vrijednost ca 7 mil EUR Nerazumijevanje sa građ ne zbog neimanja volje već zbog različitih pristupa zadanom projektu Građevinaru najbitnije zadovoljiti investitora HOTELIJERU – INVESTITORA I GOSTA KUPCA FAZE PROJEKTIRANJA: PREDINVESTICIJSKA FAZA, FAZA INVESTIRANJA , FAZA KORIŠTENJA I FAZA VREDNOVANJA EVALUACIJE 2. Cilj.... - Investitor u hotelsku industriju bez obzira na veličinu hotela, pansiona, kampa kojega gradi ili renovira mora biti svjestan da odluke koje donosi prilikom planiranja u sadašnjosti mogu biti od presudne važnosti i jezičac na vagi između uspjeha ili propasti u bliskoj ili malo daljoj budućnosti. - Odluke koje danas donosi investitor (vlasnik) i /ili menadžer hotela određuju uspješnost hotela i dobiti u budućnosti - Dobrim planiranjem i dobrom izvedbom možemo preduhitriti ili barem ublažiti negativne posljedice koje mogu biti prouzročene klimatskim promjenama, cijenama energenata i hrane, dostupnošću pitke vode, ekološkim i prirodnim katastrofama -KONKURENCIJA na MEDITERANU 1% Prostor obala razvoj ORGANIZACIJA PROSTORA u hotelu
- #4: Menadžer hotela ima za razliku od svojih kolega u drugim gospodarskim djelatnostima privilegiju ili otežavajuću okolnost da svakodnevno može biti, a najčešće i jeste obaviješten o kvaliteti usluge koju kreira i nudi direktno od krajnjeg korisnika. Dobro je dok te sugestije, želje ili žalbe menadžer može rješavati svojim znanjem, umijećem, šarmom i dodatnim osobnim naporom ili radom svog osoblja. Kupoprodaja hotela ili hotelskih poduzeća u Hrvatskoj počela je procesom privatizacije početkom 90-ih godina. Najveći prodavatelj bio je Hrvatski fond za privatizaciju. Praćenje tih transakcija po međunarodnoj metodologiji započelo je 2000. godine. U periodu od 2001.-2005. godine Fond za privatizaciju bio je prodavatelj u više od 50% slučajeva, uz skroman početak razvoja tržišta "privatnih hotelskih nekretnina." Prema podacima Fonda u periodu od 2001-2005 obavljene su 52 transakcije hotelskim objektima, vrijednost tih transakcija bila je 675,2 miliona eura uz prosječnu vrijednost od 13 mil.eura po transakciji.
- #7: Prema Hrvatskoj narodnoj banci od 2000-2009.god direktna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su 20,427 milijardi EUR. U sektor financijskog posredovanja bez osiguravajućih i mirovinskih fondova uloženo je 7,858 milijardi EUR ili 38,47%, a u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini 2,507 milijardu EUR ili 12,28%. U istom periodu u hrvatske hotele i restorane uloženo je 543,4 milijuna EUR ili samo 2,66%, u proiyvodnju hrane i pića uloženo je 268,5 mil.EUR ili 1,31%, a u poljoprivredu i lov 57,2 mil.EUR ili 0,28%.
- #8: Hrvatska je po broju objekata najbliža Cipru, ali ako usporedimo površinu Republike Cipar koja iznosi 5652 km 2 koja je 10 puta manja od Hrvatske i broj stanovnika prema popisu 2005.g. Cipar ima 854.300 stanovnika) koji je 5 puta manji od Hrvatske broj objekata na Cipru dobiva dodatnu vrijednost. Grčka koja je otprilike 2,3 puta veća od Hrvatske i ima 2,5 više stanovnika ima 2008. godine 11 puta više hotela i sličnih objekata od Hrvatske. Italija u promatranom periodu konstantno ima više od 30% postelja u usporedbi sa ostalim zemljama, a zajedno sa Španjolskom i Francuskom 2008. godine ima 75,48% postelja. Hrvatska je 2001.godine imala 3,13% postelja da bi 2008.godine imala svega 2,41%. Najmanji udio postelja ima Cipar čiji se udio kreće od 1,46% 2001. godine do 1,26% 2008. http://www.statistics.gr Površina Grčke iznosi 131.990 km 2 , a prema popisu stanovništva iz 2001.godine imala je 10.964.000 stanovnika Prema Eurostatu "Hoteli i slični objekti" podrazumijevaju: hotele, aparthotele, motele, roadside inn, "beach hotels", rezidencijalne klubove, privatni smještaj (rooming and boarding houses op.a.) i sličan smještaj. Za Tursku su podaci neažurirani, a za usporedbu uzet je podatak iz 2006.godine kada je imala najmanje prijavljenih objekata tj.9508.
- #9: U tablici br. 20 prikazana je struktura hotelskog smještaja po kategorijama hotela . U Cipru i Hrvatskoj hoteli sa 3, 4 i 5 zvjezdica imaju udjele od 70,98% (Cipar) i 83,02% (Hrvatska). Iste kategorije hotela u Italiji imaju udio od 66,35%, a u Grčkoj svega 37,91%. Može se zaključiti da Hrvatska ima najbolju kvalitativnu strukturu hotelskih objekata u kojoj hoteli sa 3 zvjezdice imaju udio od 53,90%. U Grčkoj najveći udio imaju hoteli sa 2 zvjezdice, čak 45,70%, dok u Italiji i Cipru najveći udio imaju hoteli sa 3 zvjezdice. Ako uspoređujemo apsolutne brojke primjećujemo da Italija po broju hotela sa 3 zvjezdice premašuje ukupne kapacitete ostale tri zemlje za čak 7.362 hotelska objekta Kada analiziramo broj soba po kategorijama hotela zaključujemo da najkvalitetniju strukturu soba ima Cipar gdje sobe sa 3, 4 i 5 zvjezdica drže udio od čak 90,82%, slijedi Hrvatska sa 86,43%, zatim Italija sa 83,43%. Najlo š iju strukturu ima Grčka sa svega 60,93% soba u hotelima sa 3,4 i 5 zvjezdica. Ako analiziramo sobe sa 4 i 5 zvjezdica ponovo Cipar ima najkvalitetnije smje š tajne jedinice. Udio soba sa 4 i 5 zvjezdica u Cipru je 61%, slijedi Hrvatska sa 40,63%, zatim Grčka sa 37,50%, dok najmanji udio soba u 4 i 5 zvjezdica ima Italija sa 30,95%. U Grčkoj sobe sa 1 i 2 zvjezdice imaju udio od čak 39,07%, u Italiji taj udio iznosi 16,57%, u Hrvatskoj 13,57%, a najmanje nekvalitetnih soba ima Cipar svega 9,17%. . Kada analiziramo broj postelja po kategorijama i njihove udjele ukupnom broju pojedinih zemalja možemo zaključiti slijedeće: Cipar i u strukturi postelja ima najkvalitetnije kapacitete. Udio postelja u hotelima sa 3,4 i 5 zvjezdica iznosi 91,13%, slijedi Hrvatska sa 85,87% i Italija sa 84,76%, a na posljednjem mjestu je Grčka sa 49,74%. Ako uspoređujemo postelje u najkvalitetnijim hotelima (4 i 5 zvjezdica) Cipar ima daleko najveći udio, čak 61,13%, slijedi Hrvatska sa udjelom od 39,32%, zatim Grčka sa 34,74%, dok Italija ima najmanji udio najkvalitetnijih postelja tj. 31,43%. Postelje u objektima sa 1 i 2 zvjezdice u Grčkoj imaju udio od 50,26%, zatim Italija koja takvih postelja ima 15,23%, Hrvatska 14,30%, a Cipar ima svega 8,87% manje kvalitetnih postelja. Hrvatska je jedina zemlja koja nema niti jedan hotel sa 1-om zvjezdicom.
- #10: Obala dugačka je 5.835 km. Za građevinska područja određena je obalna crta u dužini od 1558 km ili 26,71% od ukupne obalne crte. Od 1558 km obalne crte koja je predviđena za građevinsko područje do 2004. godine bilo je iskorišteno 836 km.
- #11: Od 9 ispitanih 5 ispitanika bilo je upoznato sa sadržajima sva tri urbanistička plana. Jedan ispitanik bio je upoznat sa master planom županije i generalnim urbanističkim planom, jedan ispitanik je upoznat sa master planom županije, a dvoje ispitanika nisu bila upoznata ni sa jednim planom.
- #12: Šest ispitanika prije početka samih radova na izgradnji ili rekonstrukciji hotela izradili su sve 3 studije u predinvesticijskoj fazi. Jedan ispitanik je izradio studiju mogućnosti i investicijsku studiju.Jedan ispitanik je imao izrađenu studiju mogućnosti, a 1 ispitanik nije imao niti jednu studiju u predivesticijskoj fazi.
- #14: Isti izvor izradio je procjenu potrebnih prostora u gradskom hotelu sa 3* (Mid-scale) sa 100 soba. Zamišljeni hotel ima prizemlje i 6 katova sa sobama, 2 stepeništa i 2 lifta (za goste i osoblje).
- #15: Od 23 obrađena hotela 19 je dostavilo podatke o ukupnoj površini objekta, i to 1 hotel sa 5 , 8 hotela sa 4* i 10 hotela sa 3*. Radi usporedbe u grupu hotela 3* dodali smo hotel "BOSTON" prema podacima iz tablice br.35. Hotel sa 4* prosječno ima 197 soba i 408 kreveta i površinu od 16.214 m 2 . Po sobi je na raspolaganju 86m 2 , a po krevetu 44 m 2 . Pojedinačno najveću površinu objekta ima hotel "Excelsior" u Lovranu, čak 23.760 m2. Soba "Excelsiora" ima na raspolaganju 135 m 2 i daleko premašuje po komforu prostora slijedeći hotel sa 4* "Admiral". Oba hotela imaju približno isti broj soba i kreveta. Sa približno istim bruto površinama hotela, hotel "Istra" u Rovinju ima 103% više soba i 111% više kreveta od "Excelsiora". Soba hotela "Eden" raspolaže sa 72 m 2 što je za 47% manje od sobe u "Excelsior"-u. U grupi hotela sa 3* površinom raspoloživog prostora po sobi odskače hotel "Kvarner" i to zbog velike površine u "Kristalnoj dvorani"(655 m2) i vanjske terase. Čak 4 hotela imaju po sobi na raspolaganju gotovo istu površinu kao i hotel "Boston" koji nam služi kao primjer. Po površini, broju soba i kreveta najveći je hotel "Park", ali po sobi ima samo 74 m2 i po krevetu 39 m2.
- #16: Iz prikazane tablice i grafikona vidimo da hotel "Excelsior" ima najmanji udio površine soba u odnosu na ukupnu površinu hotela, svega 20,02%. Slijede ga hotel "Kvarner" sa 20,73% i hotel "Admiral" sa 22,16%. Najveću površinu smještaja ima hotel "Funimation", čak 12.800 m2, ali udio u ukupnoj površini je 54,47%. Najbliži primjeru iz Bostona su hotel "Palace" sa 69,54% i hotel "Adriana" sa 63,10% površine u sobama. Hoteli sa 4* imaju prosječno 34,48% površine hotela u sobama što se može protumačiti brojem i veličinom sadržaja kojima hoteli raspolažu. Tri hotela sa daleko najlošijim omjerom smještajnog dijela i ostalih površina hotela su izgrađeni u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća. Analizirajući dobivene podatke na taj način možemo izvući zaključke da: se predinvesticijske studije nisu radile, ili su bile pogrešne (lažne) menadžment investitora nije kvalitetno odradio posao glavni ciljevi izgradnje nisu bili uspješni hotelski proizvodi, već nešto drugo je cijena zemljišta, izgradnje i opremanja bila izrazito niska. Udio smještajnog dijela u hotelima sa 3* je znatno bolji. Puno veći udio smještaja od prosjeka grupe u površini hotela ima hotel "Palace" čak 69,54%, a slijedi hotel "Mediteran" sa 52,94%. I ovdje najlošiji rezultat ima hotel "Kvarner" čiji udio smještaja iznosi svega 20,73% površine hotela.
- #17: Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije 10 hotela za koje su dobiveni podatci vidimo da je najveći udio sredstava potrošen na same građevinske radove. Ovakav rezultat polučili su novoizgrađeni i temeljito rekonstruirani hoteli "Maistre" sa udjelima u građevinskim radovima od preko 80%. Postojeći objekti u kojima su izvođeni radovi uglavnom su zbog repozicioniranja proizvoda u višu kategoriju ulagali više u intstalacije i pripadajuću opremu (wellness i sl.) Najveći udio u investicijama u hotelsku i ostalu ugostiteljsku opremu ima hotel "Loža". Možemo pretpostaviti da je ulagano u opremu za kuhinju koja je vrlo skupa.