Lokalna samouprava ispit grupa a i b
- 1. LOKALNA SAMOUPRAVA ISPIT GRUPA A I B GRUPA B 1.Objasni pojam lokalne uprave i samouprave, razlike po Pusi?u i Ivani?evi?u ? Pojam LOKALNI upu?uje da su odre?eni poslovi spu?teni na onu razinu koja je najbli?a i ?esto najprimjerenija gra?anima u zadovoljavanju njihovih svakodnevnih ?ivotnih interesa i potreba. Razlikujemo 4 instituta:1. Lokalni sustav upravljanja 2. Lokalna zajednica 3. Lokalna uprava 4. Jedinice lokalne samouprave E. Pusi?- lokalna uprava predstavlja ukupnost lokalnih sustava upravljanja unutar dr?ave, dok lokalna samouprava nastoji prona?i odgovore na pitanja kako jam?iti sklad izme?u gra?anina kao pojedinca i institucija, ali i izme?u lokalnih zajednica i dr?ave. Ivani?evi?- lokalna uprava upu?uje na ve?i stupanj centralizacije i manju samostalnost lokalnih jedinica u ?iri teritorijalni sistem. Lokalna samouprava je poznata po ?irokoj autonomiji lokalnih jedinica i tzv. vertikalnoj diobi vlasti u kojoj se lokalna samouprava javlja kao protute?a dr?avnoj vlasti. 2.?imbenici koji odre?uju veli?inu lokalne zajednice-jedinice? Prema Pusi?u mre?a lokalnih jedinica mora zadovoljavati slijede?e kriterije: 1 Obuhvatiti ?itav dr?avni teritorij bez ostatka 2 Pribli?iti se ?to ve?oj jednakosti (po veli?ini i polo?aju) 3 Posti?i ?to ve?u ekonomsko-financijsku samodovoljnost svih jedinica 4 Olak?ati pristup stanovni?tva lokalnim organima i slu?bama. Prema Perko-?eparovi? potrebni su slijede?i ?imbenici 1.geografski ili prirodni 2.Vremenski 3.ekonomsko-tehni?ki 4.politi?ki 5.sociolo?ki 6.upravni 7.F. urbanizacije 3. Lokalna samouprava u srednjem vijeku i navesti par ?upanija toga doba? Hrvatsko kraljevstvo u srednjem vijeku dijelilo se na dvije upravne vlasti: Banovinu Dalmaciju i Hrvatsku, te Banovinu Slavoniju. Svaka banovina dijelila se na ?upanije a one na kne?ije i ?upe. Struktura lokalne uprave bila je: Gradski sudac C koji stoji na ?elu cijele gradske uprave, a uz njega mo?e biti najugledniji gradski dekan Gradska uprava C koja se sastojala od 12 senatora, koji ?ine magistrat i 22 vije?nika ili prise?nika koji ?ine izabranu op?inu, zatim gradski ?pan i folnogij, gradski notar, gradski fisku? idr. A neke od ?upanija toga doba su: Zagreba?ka, Kri?eva?ka, Vara?dinska...
- 2. 4. Izvr?no tijelo lokalne i podru?ne C regionalne samouprave? ?ine ga op?inski na?elnik, gradona?elnik i ?upan. Biraju se neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu na mandat od 4 godine, kao i njihovi zamjenici. Biraju ih svi bira?i s prebivali?tem u jedinici gdje se provodi izbori (imaju pravo glasovanja ako su prijavljeni najmanje 6 mjeseci). Izbore raspisuje vlada. Mandat mo?e prestati prije isteka u skladu sa Zakonom o jedinicama lokalne i podru?ne samouprave. 5. Francuska C pojam intendant? Fr.model Lok.sam. datira od francuske revolucije i Napoleonovog carstva. Dominirala je teorija o narodnim pravcima op?ine kao temeljne teritorijalne jedinice. Francuska je op?ine oblikovala po na?elu 1 naselje-1 op?ina, pa je zbog toga u Fr. izrazito velik broj op?ina. Mogu se povezati u me?uop?inske oblike: sindikate op?ina, distrikte i gradske zajednie. Intendant je prethodnik Napoleonovog prefekta. U 15 st. on je bio kraljev agent, administrativni sudac i nadzornik op?inskog djelovanja. 6. Odnos dalmatinskih gradova s Venecijom (Mleta?ka vlast) nabroji statute i organe? U 15.st. dalmatinski gradovi postaju sastavnim dijelom Mleta?ke republike (1420.-1797.). Na ?elu se nalazi Knez, on je Mle?anin plemi?kog roda i stale?a, izabire ga i postavlja Venecija. Venecija je imala prevladavaju?i utjecaj na upravu srednjovjekovnih dalmatinskih gradova, odnosno Venecija je imala pravo izbora na?elnika, generalnih kapetana mora, providura itd. Venecija je u Dalmaciji uvela i izgradila centraliziranu i suvremenu dr?avnu upravu i vojsku. Lokalna samouprava dalmatinskih srednjovjekovnih gradova ustrojavala se Statutom grada. Takav statut bio je pravi mali ustav kojima se odre?uju prava, obveze i slobode gradova i gra?ana. Statuti i organi: Statut Splita C na?elnik, Vije?e Statut Dubrovnika C knez, Veliko i Malo vije?e Statut ?ibenika C knez, Veliko i Malo vije?e Vije?e 15-orice mudrih, Velika i Mala kurija Statut Trogira C knez, Kurija, Veliko vije?e Zadarski statut C knez, Veliko i Malo vije?e Bra?ki statut C knez, Veliko i Malo vije?e, Kurija Kor?ulanski statut (najstariji dalm.statut) C Malo i Veliko vije?e Hvarski statut C Veliko i Malo vije?e, skup?tina hvarske komune 7. ?to je grad i ?upanija ? (pojam op?ine, grada i ?upanije prema zakonu) Op?ina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za podru?je vi?e naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i dru?tvenu cjelinu, te koja su povezana zajedni?kim interesima stanovni?tva. Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedi?te ?upanije te svako mjesto koje ima vi?e od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i dru?tvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uklju?ena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem ?ine gospodarsku i dru?tvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovni?tva od lokalnog zna?enja.Iznimno, zbog povijesnih,gospodarskih i geoprometnih razloga, gradom se mo?e utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava navedenim uvjetima.
- 3. ?upanija je jedinica podru?ne (regionalne) samouprave ?ije podru?je predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, dru?tvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od podru?nog interesa. 8. Teritorijalni ustroj u RH u 19.stolje?u? Organi gradske op?ine su: gradski na?elnik, gradsko zastupstvo i magistrat. Od 1861. g. hrvatski gradovi postali su samostalni municipiji. 1881. g. ure?en je polo?aj onih gradova koji imaju svoje posebno ure?eno poglavarstvo podre?eno neposrednoj zemaljskoj vladi, a ne pod?upaniji. Stanovnici grada su bili doma?i ili stranci. Doma?i su bili ili op?inari ili gra?ani. Op?inari su stalni ?lanovi op?ine. 1875. govori se o ?istoj politi?koj upravi kod nas. Podru?je Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije dijeli se na osam ?upanija. Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1862. godine u djelokrug potpune autonomije Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije pripadali su zakonodavstvo i uprava za unutarnje poslove za bogo?tovlje i nastavu te za pravosu?e. 9. Zakonski izvori koji reguliraju lokalnu i podru?nu (reg.) samoupravu? - Ustav RH (?l. 132. 133.) - Zakon o lokalnoj i podru?noj (regionalnoj) samoupravi(?l. 1. 8.) - Zakon o financiranju LiPRS - Zakon o podru?jima jedinica LiPRS - Zakon o neposrednom izboru na?elnika, gradona?elnika i ?upana - Statut (jedinice LiPRS imaju pravo u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnji ustroj i djelokrug poslova prema potrebama i mogu?nostima) 10. Autonomno podru?je op?ine i grada C poslovi, ovlasti nadle?nost ? Op?ine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog zna?aja kojima se neposredno ostvaruju potrebe gra?ana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni dr?avnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: ? ure?enje naselja i stanovanje, ? prostorno i urbanisti?ko planiranje, ? komunalno gospodarstvo, ? brigu o djeci, ? socijalnu skrb, ? primarnu zdravstvenu za?titu, ? odgoj i osnovno obrazovanje, ? kulturu, tjelesnu kulturu i ?port, ? za?titu potro?a?a, ? za?titu i unapre?enje prirodnog okoli?a, ? protupo?arnu i civilnu za?titu, ? promet na svom podru?ju ? te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
- 4. 11. Autonomno podru?je velikih gradova C poslovi, ovlasti nadle?nost ? Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena sredi?ta razvitka ?ireg okru?enja i koji imaju vi?e od 35.000 stanovnika. Obavljaju poslove lokalnog zna?aja kojima se neposredno ostvaruju potrebe gra?ana i to osobito poslove koji se odnose na C (ovo je dodano na op?ine i grad): ? odgoj i obrazovanje, ? odr?avanje javnih cesta, ? izdavanje gra?evinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog ure?enja, 13. Autonomno podru?je ?upanija C ?upanija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od podru?noga (regionalnog) zna?aja, a osobito poslove koji se odnose na: ? obrazovanje, ? zdravstvo, ? prostorno i urbanisti?ko planiranje, ? gospodarski razvoj, ? promet i prometnu infrastrukturu, ? odr?avanje javnih cesta, ? planiranje i razvoj mre?e obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, ? izdavanje gra?evinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog ure?enja za podr. ?up. izvan podru?ja velikoga grada, ? te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. 12. Opoziv na?elnika op?ine, gradona?elnika i ?upana? Op?inskog na?elnika, gradona?elnika, odnosno ?upana i njihove zamjenike mo?e razrije?iti predstavni?ko tijelo raspisivanjem referenduma o razrje?enju u slu?aju: ? kada kr?e ili ne izvr?avaju odluke predstavni?kog tijela, ? kada svojim radom prouzro?e jedinici lokalne, odnosno podru?ne (regionalne) samouprave znatnu materijalnu ?tetu. Prijedlog za raspisivanje referenduma o razrje?enju mo??e podnijeti najmanje 1/3 ?lanova predstavni?kog tijela. Odluka o raspisivanju referenduma o razrje?enju donosi se ve?inom glasova svih ?lanova predstavni?kog tijela. Svima njima mandat prestaje po sili zakona: ? danom podno?enja ostavke, ? danom pravomo?nosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,
- 5. ? danom prav. sudske presude kojom je osu?en na bezuvjetnu kaznu zatvora du?e od 1 mj. ? danom prav. sudske presude kojom je osu?en radi po?injenja kaznenog djela protiv slobode i prava ?ovjeka i gra?anina, RH i vrijednosti za?ti?enih me?unarodnim pravom, ? danom odjave prebivali?ta s podru?ja jedinice, ? danom prestanka hrvatskog dr?avljanstva, ? smr?u. Predstavni?ko tijelo ?e u roku od 8 dana obavijestiti Vladu RH o prestanku mandata op?inskog na?elnika, gradona?elnika, odnosno ?upana radi raspisivanja prijevremenih izbora za novoga op?inskog na?elnika, gradona?elnika, odnosno ?upana. Ako je prestanak mandata nastupio u kalendarskoj godini u kojoj se odr?avaju redovni izbori, a prije njihovog odr?avanja, u toj se jedinici ne?e raspisati i odr?ati prijevremeni izbori,a do kraja mandata poslove ?e obavljati njegov zamjenik. Ako prestane mandat zamjeniku op?inskog na?elnika, gradona?elnika, odnosno ?upana ne?e se raspisivati prijevremeni izbori. GRUPA A 1.Objasni za?to je Engleska kolijevka lokalne samouprave C nastanak prve ?upe? U 7. i 8. Stolje?u javlja se ?upa kao najstariji oblik teritorijalne organizacije britanskog prostora. Sve do 16.st.djelokrug ?upa bio je ograni?en na poslove u svezi s crkvom i njenom imovinom, dok se 30-tih godina 16. stolje?a djelokrug ?upe pro?iruje na javne poslove lokalnog karaktera(odr?avanje lokalnih puteva i mostova), da bi u 17. stolje?u preuzeli skrb o siromasima. U 18. stolje?u uvode tzv. ad hoc vlasti. 19. stolje?e predstavlja prekretnicu jer od tada u poslovima koji su od op?eg zna?enja za lokalno stanovni?tvo vi?e ne sudjeluju svi stanovnici ?upe, ve? odre?eni povla?teni sloj. Razvojem dru?tvene diferencijacije ?upe postaju preuzak okvir za br?e i u?inkovitije provo?enje poslova lokalne uprave pa se javljaju nove forme teritorijalne organizacije: 1. regionalna jedinica Ccounty (kotar) 2. seoski i gradski distrikt (gradovi municipal borough) 3. ?upa C(parish) najni?a razina 2.?midovnik C pojam lokalna zajednica, supstancijalni elementi? Lokalna zajednica je takva teritorijalna dru?tvena zajednica gdje na najni?oj razini nastaju odre?ene zajedni?ke potrebe stanovnika, koje se mogu rije?iti samo na zajedni?ki na?in. Lokalna zajednica predstavlja prvu i najni?u razinu u hijerarhiji zajednica. Supstancijalni elementi lokalne zajednice: 1.teritorij, 2. Stanovni?tvo, 3. Svijest ljudi o njihovom zajedni?kom pripadanju odre?enom teritoriju. Lokalna zajednica ima ulogu nositelja lokalne samouprave. Lokalna samouprava je prije svega pravnosistemska institucija koja odre?uje polo?aj lokalne zajednice. Dva bitna i klju?na odre?enja lokalne samouprave su:SOCIOLOGIJSKO I PRAVNOSISTEMSKO. Konstitutivni C gradivni elementi institucije lokalne samouprave su: -Teritorijalni -Funkcionalni -Organizacijski -Materijalno-financijski -Pravni element
- 6. 3.Tipovi vlasti u gradovima SAD-a? U gradovima SAD-a lokalna samouprava funkcionira na na?in da gradske vlasti slu?e izravno potrebama naroda, ovlasti dobivaju od dr?ave, ali ?esto djeluju i nezavisno od dr?ave. Op?a karakteristika je da svi gradovi imaju sredi?nje vije?e koje biraju bira?i i izvr?nog du?nosnika. Tri op?a tipa gradske vlasti: 1.-Gradona?elnik i gradsko vije?e ?ine najstariji oblik gradske vlasti. Gradona?elnik imenuje na?elnike gradskih odjela i druge du?nosnike, ima pravo veta nad gradskim uredbama, ?esto je odgovoran za pripremu gradskog prora?una. Gradsko vije?e odobrava uredbe, gradske zakone, odre?uje porezne stope za imovinu, raspore?uje novac odjelima. 2.-Povjerenstvo objedinjuje zakonodavne i izvr?ne funkcije u jednu skupinu sa tri ili vi?e du?nosnika koji se biraju na gradskoj razini. Svaki povjerenik nadgleda rad jednog ili vi?e odjela. 3.-Gradski upravitelj (city manager)C predstavlja rje?enje za sve ve?u slo?enost problema urbanizacije zbog ?ega je potrebna stru?nost za upravljanje, pa se zbog toga ve?ina izvr?nih oblasti povjerava visokokvalificiranom i menad?erski osposobljenom profesionalcu. Njegova uloga je i sastavljanje gradskog prora?una i nadzor nad radom ve?ine odjela, on nema vremenski ograni?en mandat ve? svoju du?nost obavlja dok je gradsko vije?e zadovoljno njegovim radom. Prvi gradovi: Dallas, Phoenix. 4. Po?eci (prve) ?upe u hrvatskim zemljama i nabroji neke? Prve ?upe u RH nastaju u 10. i 11. stolje?u koje su svoja imena dobila po polo?aju ?upa uz rijeke, more, gore, polja, npr. primorska, kninska, ninska, bribirska, cetinska, zagorska U najranijim po?ecima hrvatske dr?ave, oblik udru?ivanja u javnom ?ivotu bila je zadruga, a to je skup svih bli?ih i daljih ro?aka jednog roda koji ima zajedni?ki imetak (djedina) i zajedni?kog glavara (starje?ina- najstariji ?lan ?itavog roda). Vi?e zadruga ?ini pleme, a zemlja na kojoj pleme prebiva zove se ?upa. Na ?elu ?upe nalazi se ?upan - neposredno biran iz plemena, uz njega su i pod?upan, satnik i pristav. ?upnik i satnik bili su suci ?upe, a pristav izvr?ni organ. Organi gradske samouprave su gradska skup?tina i gradsko vije?e (vrhovna upravna i zakonodavna vlast za grad i gra?anstvo). Magistrat C gradsku izvr?nu vlast ?inili su slu?benici: prior, tribunus, index, advocatus, notarius je bio sve?enik koji je sastavljao i pisao javne isprave. vladareva vlast je bila ograni?ena u ?upama i gradovima. 5. Kraljevski slobodan grad-pojam? Slobodni gradovi su se dobivali na temelju akta kraljevski privilegij (npr.kralj Koloman 1109.g. daje pravo trogiranima da njemu i njegovim nasljednicima nisu obvezni na danak,dopu?ta im slobodu kretanja,imaju pravo birati biskupa ili kneza isl.; kralj Bela IV Zlatnom bulom daje privilegije gradu Vara?dinu: slobodan izbor gradona?elnika, slobodno raspolaganje imovinom ako gra?anin nema potomstva, slobodan izlaz iz grada...). Prema Babcu slobodni grad ozna?ava visokoautonomnu gradsku op?inu upravljanu po vlastitim pravilima, zakonima i obi?ajima, a ?kraljevski slobodni grad＾ ozna?ava visokoautonomnu gradsku op?inu koja dobije kraljevsku povlasticu slobod?tina.
- 7. Slobodni kraljevski gradovi u 18 stolje?u bili su Zagreb, Karlovac, Kri?evci, Koprivnica, Vara?din, Osijek i Po?ega. 6. Navedi pojedina na?ela Europske povelje o lokalnoj samoupravi? Povelja je akt donesen u Strasbourgu 15.10.1985.g., nagla?ava pravo gra?ana da sudjeluju u vo?enju javnih poslova. POVELJA ODRE?UJE: 1. da ?e se na?elo lokalne samouprave priznavati u doma?em zakonodavstvu i gdje je mogu?e provesti u ustavu. 2. da definiciju lokalne samouprave po kojoj ona zna?i pravo i sposobnost lokalnih vlasti, da u skladu sa zakonom ure?uje javne poslove u interesu lokalnog pu?anstva. 3. odre?uje da ?e se ovlasti i du?nosti lokalni vlasti urediti ustavom ili statutom. 4. povelja nagla?ava na?elo supsidijarnosti. 5. odre?uje da ?e javne poslove obavljati vlast najbli?a gra?anima 6. odre?uje da lokalne vlasti mogu odrediti svoj unutarnji upravni ustroj. 7. utvr?uje uvjete obna?anja du?nosti na lokalnoj razini 8. povelja govori o nadzoru nad radom lok.vlasti s ciljem da se osigura zakonitost i ustavnost. 9. razra?uje problematiku financiranja lokalne vlasti, ona ima pravo na odgovaraju?e izvore financiranje u okviru svojih ovlasti. 10. predvi?a za?titu financijski slabijih lokalnih vlasti 11. o pravu lokalnih vlasti na udru?ivanje 12. predvi?a i mogu?nost pravne za?tite lokalne samouprave 7. Tko i na koji na?in vr?i nadzor nad radom i aktima tijela jedinica lokalne i podru?ne (reg) samouprave i kontrola ? Dr?ava radi za?tite ustavnosti i zakonitosti kao i za?tite prava gra?ana vr?i nadzor nad zakonito??u rada i akata tijela jedinica lokalne i podru?ne-regionalne samouprave. Nadzor zakonitosti op?ih aktata koje donose predstavni?ka tijela op?ina, gradova i ?upanije, obavljaju uredi dr?avne uprave u ?upanijama i nadle?na sredi?nja tijela dr?avne uprave,u svom djelokrugu. Vlada RH mo?e op?inama, gradovima, ?upanijama oduzeti ovlasti za obavljanje poslova ako op?inski na?elnik, gradona?elnik, ?upan ne postupaju po naredbama. Na prijedlog sedi?njeg tijela dr?avne uprave nadle?nog za LiPRS Vlada RH raspustit ?e predstavni?ko tijelo. 8. Koji su poslovi i ovlasti gradskog vije?a (predstavni?ko tijelo) ? Predstavni?ko tijelo gra?ana (op?insko vije?e, gradsko vije?e, ?upanijska skup?tina) donosi akte u okviru svog djelokruga te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i svojim statutom. Prema tome, gradsko vije?e: - donosi statut Grada - donosi odluke i druge op?e akte kojima ure?uje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada - bira i razrje?ava gradona?elnika i njegova zamjenika i ?lanove gradskog poglavarstva - ure?uje ustrojstvo i djelokrug gradskih upravnih odbora - osniva javne ustanove i dr.pravne osobe za obavljanje gospodarskih,dru?tvenih, komunalnih
- 8. i dr.djelatnosti od interesa Grada - obavlja i druge poslove koji su mu Zakonom stavljeni u djelokrug 9. Prihodi jedinice lokalne, odnosno podru?ne (regionalne) samouprave su: ? op?inski, gradski, odnosno ?upanijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, ? prihodi od stvari u njezinom vlasni?tvu i imovinskih prava, ? prihodi od trgov. dru?tava i drugih pravnih osoba u svom vlasni?tvu, ili gdje ima dionice ? prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavni?ko tijelo, ? nov?ane kazne i oduzeta imovinska korist za prekr?aje koje sama propi?e u skladu sa zak. ? udio u zajedni?kim porezima s Republikom Hrvatskom, ? sredstva pomo?i i dotacija Republike Hrvatske predvi?ena u dr?avnom prora?unu, ? drugi prihodi odre?eni zakonom. Godi?nji prora?un op?ine, grada i ?upanije dostavlja se Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njegova dono?enja. Ako se god.prora?un za sljede?u godinu ne mo?e donijeti prije po?etka godine,vodi se privremeno financiranje i to najdu?e za razdoblje od 3 mj. Odluku o privremenom financiranju donosi predstavni?ko tijelo u skladu sa zakonom. Ministarstvo financija, nadzire zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja jedinica lokalne samouprave i jedinica podru?ne (regionalne) samouprave. 10. Uvjeti za raspu?tanje predstavni?kog tijela (uvjeti i tko raspu?ta) ? Vlada RH C na prijedlog sredi?njeg tijela dr?avne uprave nadle?nog za lokalnu i podru?nu- regionalnu samoupravu raspustit ?e predstavni?ko tijelo: 1- ako donese odluku ili drugi akt kojim ugro?ava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH 2- ako predstavni?ko tijelo novoustrojene jedinice lokalne i podru?ne-regionalne samouprave ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja 3- ako u?estalo donosi op?e akte suprotne Ustavu,zakonu,dr.propisu ili zbog ?estih povreda zakona 4- ako iz nekih razloga trajno ostane bez min.br.?lanova potrebnih za rad i dono?enje odluka 5- ako ne mo?e donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca 6- ako u zakonskom roku ne donese prora?un, odnosno odluku o privremenom financiranju 7- ako u zakonom odre?enom roku ne donese prostorni plan. Rje?enje Vlade RH o raspu?tanju predstavni?kog tijela je kona?no i stupa na snagu danom objave u ,,NN＾.Protiv rje?enja Vlade RH ,predsjednik raspu?tenog predstavni?kog tijela mo?e podnijeti tu?bu Upravnom sudu RH u roku od osam dana od objave rje?enja. Presuda Upravnog suda objavljuje se u ,,NN＾. Ako je Upravni sud odbio ili odbacio tu?bu, Vlada ?e raspisati prijevremene izbore za predstavni?ko tijelo u roku od 60 dana od dana objave odluke Upravnog suda RH u NN. 11. Nadle?nost gradona?elnika i na?elnika u predstavni?kim tijelima? Ovlasti: - priprema prijedloge op?ih akata;
- 9. - izvr?ava ili osigurava izvr?enje op?ih akata predstavni?kih tijela; - usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno podru?ne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz svog samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad; - upravlja nekretninama i pokretninama u vlasni?tvu jedinice lokalne, odnosno podru?ne (reg.) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom; - odlu?uje o stjecanju i otu?ivanju pokretnina i nekretnina ?ija pojedina?na vrijednost je do 1.000 000 kn, ako prelazi 1.000 000 kn, tada donosi predstavni?ko tijelo lokalne, odnosno podru?ne (regionalne) samouprave. - Obavlja i druge poslove utvr?ene statutom