�ݺ�ߣ

Početci hrvatske pismenosti
JEZICI PISMA VRSTE TEKSTOVA
opæeslavenski glagoljica vjerski (misali, brevijari)
starohrvatski ćirilica pravni (ploče, listine, zakonici)
latinski latinica
SREDNJI VIJEK
Bašćanska ploča
• prvi cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti
• nastala koncem 11. st.
• nalazište: otok Krk (crkva sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške)
• glagoljica uklesana u kamenu
• darovnica kralja Zvonimira kojom benediktincima daruje posjed za
izgradnju crkve
• pronaðena u 19. st. (čuva se u Hrvatskoj akademiji znanosti i
umjetnosti u Zagrebu)
6
Povaljska listina,
1184., hrvatska
æirilica
Red i zakon sestara
dominikanki, 1345.,
latinica
Misal po zakonu
Rimskoga dvora,
1483., glagoljica,
HRVATSKI PRVOTISAK
Bašćanska ploča,
11. st., glagoljica
476.g. 1492.g.
500.g. 700.g. 900.g. 1100.g. 1300.g.

Rečenični i pravopisni znakovi
– rečenični znakovi – razdjeljuju tekst na rečenice i rečenične dijelove i time nam pomažu
pri njegovu razumijevanju (točka, upitnik, uskličnik, zarez, dvotočje)
TROTOČJE (...) ZAGRADE ( )
– stanka
– izostavljanje teksta
– prekidanje teksta
– parni znak – otvorena i zatvorena za-
grada
– odjeljuje manje važan dio teksta od
glavnoga teksta rečenice
– pravopisni znakovi – označuju kako što treba čitati ili razumjeti
– ne ovise o rečenici
IZOSTAVNIK ( ‘ ) CRTICA ( – )
– znak za izostavljeno slovo iz riječi
– ne piše se pri sažimanju glasova (ko,
reko...)
– ne piše se na mjestu neostvarenoga
naveska (kad, tad...)
– ne piše se u krnjem inﬁnitivu (kupit,
čekat...)
– znak za raspon: od ... do (udaljenost,
vrijeme)
– za povezivanje imena koja su u nekom
zajedništvu (autori knjige, imena
športskih klubova u utakmicama i dr.)
– znak za natuknicu
– ne piše se ako se rabe prijedlozi od i do
Pazi!
Na putu od Splita – Zagreba… Na putu od Splita do Zagreba…
Na putu Split – Zagreb…
Radno vrijeme je od 12 – 18 sati. Radno vrijeme je od 12 do 18 sati.
Radno vrijeme je 12 – 18 sati.
Ivana Brlić-Mažuranić – možda netko ne zna – kraljica je hrvatske priče.
PRAVOPISNI REČENIČNI
ZNAK ZNAKOVI
6

Izricanje prošlosti
PERFEKT
Svaki sam dan išla u školu. išla sam
Danas nisam išla u školu.
Bila sam bolesna. glagolski pridjev + nesvršeni prezent
radni pom. glagola biti
(složeni gl. oblik)
– krnji perfekt – perfekt u kojemu je izostavljen pomoæni glagol (Odmarala se.)
– perfekt pomoænih glagola: bio sam; htio sam
AORIST IMPERFEKT
Iznenada ga ugledah. (ugledati) Dugo ga gledah. (gledati)
Tada mi on reče. (reći) Tada mi on govoraše. (govoriti)
– glagoli svršena vida – glagoli nesvršena vida
– dinamične radnje koje su se brzo – radnje koje su trajale u prošlosti
dogodile ili netom završile
Sprezanje pomoćnih glagola
aorist imperfekt
BITI HTJETI BITI HTJETI
1. os. jd. bih htjedoh 1. os. jd. bijah htijah
2. os. jd. bi htjede 2. os. jd. bijaše htijaše
3. os. jd. bi htjede 3. os. jd. bijaše htijaše
1. os. mn. bismo htjedosmo 1. os. mn. bijasmo htijasmo
2. os. mn. biste htjedoste 2. os. mn. bijaste htijaste
3. os. mn. biše htjedoše 3. os. mn. bijahu htijahu
PLUSKVAMPERFEKT
Kad smo stigli na kolodvor, vlak je već bio otišao.
2. radnja – perfekt 1. radnja – pluskvamperfekt – pretprošlo vrijeme
Tvorba pluskvamperfekta: bio je otišao
bijaše otišao
perfekt ili imperfekt glagolski pridjev radni
pomoænoga glagola biti
6

6
Glagoli
Glagoli – promjenjiva vrsta riječi kojima se izriče radnja, stanje ili zbivanje.
GLAGOLI SE DIJELE:
PO VIDU
– izriče se svršenost ili trajanje radnje
PO PREDMETU RADNJE
– predmet radnje – ono što je radnjom obuhvaæeno
– izriče se imenskom riječju u akuzativu
NESVRŠENI
(radnja traje)
bacati
dozivati
skakati
SVRŠENI
(radnja je završila)
baciti
dozvati
skočiti
PRIJELAZNI
(im. riječ u A)
gledati
pisati
baciti
NEPRIJELAZNI
(bez im. riječi u A)
hodati
spavati
letjeti
POVRATNI
(povratna zamj. se)
češljati se
umivati se
nadati se
vidski parovi
INFINITIV
– neodreñeni glagolski oblik (ne izriče podatke o vremenu, osobi ili broju)
-æi (moći, ići, peći, naći...)
– infinitivni završetci:
-ti (hodati, sjediti, gledati, učiti...)
– infinitivna osnova: hoda < hoda|ti; uči < uči|ti; pek < pek|ti
Volim čitati knjige. Dječak želi naučiti jahati.
– infinitiv je najčešæe dio predikata – može biti i više od jednoga infinitiva
GLAGOLSKI PRIDJEVI I GLAGOLSKA IMENICA
Konj je pretraživao žbunje. Žbunje je pretraživano.
subjekt vrši radnju subjekt trpi radnju
pretraživati pretraživao pretraživan GLAGOLSKI PRIDJEVI
(pridjevi nastali od glagola)
RADNI TRPNI
- izriče vršenje radnje - izriče trpljenje radnje
(nastavci -o, -la, -lo) (nastavci -n, -t, -en i -jen)
Konj je završio pretraživanje.
pretraživati pretraživan + -je pretraživanje
Glagolska imenica – imenica nastala od glagola.
Hrvatski ja volim PROZIRNICE - 10 mj. 2008.indd 8Hrvatski ja volim PROZIRNICE - 10 mj. 2008.indd 8 31.10.2008 11:42:1031.10.2008 11:42:10

6
Prezent
jd. mn.
– govornik Ja čitam. Mi čitamo.
– sugovornik Ti čitaš. Vi čitate.
– negovornik On, ona, ono čita. Oni, one, ona čitaju.
Sprezanje ili konjugacija – promjena glagola po osobama i broju.
Ja govorim, a vi me slušate. KADA?
Upravo čitam Milošev roman. (upravo) SADA SADAŠNJOST
Glagoli izriču vrijeme radnje.
Prezent – glagolski oblik za sadašnje vrijeme.
Tvorba prezenta: prezentska osnova + prezentski nastavak (-am; -em; -im; -jem)
raspozna – + -ju > raspozna
oblik 3. os. mn. + prezentski nastavak = osnova
1. os. jd vid-im čit-am raspozna-jem stan-em
2. os. jd. vid-iš čit-aš raspozna-ješ stan-eš
3. os. jd. vid-i čit-a raspozna-je stan-e
1. os. mn. vid-imo čit-amo raspozna-jemo stan-emo
2. os. mn. vid-ite čit-ate raspozna-jete stan-ete
3. os. mn. vid-e čit-aju raspozna-ju stan-u
Sprezanje pomoćnih glagola u prezentu
BITI HTJETI
NESVRŠENI SVRŠENI
1. os. jd. jesam sam budem 1. os. jd. hoæu ću
2. os. jd. jesi si budeš 2. os. jd. hoæeš ćeš
3. os. jd. jest je bude 3. os. jd. hoæe će
1. os. mn. jesmo smo budemo 1. os. mn. hoæemo ćemo
2. os. mn. jeste ste budete 2. os. mn. hoæete ćete
3. os. mn. jesu su budu 3. os. mn. hoæe će
naglašeni nenaglašeni naglašeni nenaglašeni
– glasovne promjene: palatalizacija (pečem, peku) i jotacija (skačem, skaču)

6
Veliko početno slovo u imenima pokrajna i
krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica
Velikim početnim slovom pišemo imena:
pokrajina i krajeva ulica, trgova i dijelova naselja
Baranja Hrvatsko zagorje Ulica kralja Zvonimira
Lika Gorski kotar Zvonimirova ulica
Posavina Ravni kotari Trg Dražena Petrovića
Trg hrvatskih velikana
Cvjetno naselje
Novi Zagreb
jednočlana imena višečlana imena
Velikim početnim slovom pišemo:
– prvu riječ jednočlanih i višečlanih imena
– vlastita imena.
Zapadna Europa ≠ zapadna Europa
(ustaljeno političko ime) (položaj)
PIŠEMO VELIKIM SLOVOM
sve riječi ovih višečlanih imena: prvu riječ ovih višečlanih
imena i druga vlastita imena u njima:
1. osobna imena, prezimena i nadimke 1. imena pokrajina i krajeva
2. imena kontinenata, država, 2. imena ulica, trgova, dijelova naselja
gradova, sela, zaselaka (osim 3. sva ostala zemljopisna imena
prijedloga i veznika)
3. imena naroda i stanovnika

6
Izricanje budućnosti
Dok budemo hodali krajolikom, uživat æemo.
dvije istovremene buduæe radnje
Budem li sad govorila o proljeću, ne æete mi zamjeriti.
prva radnja (predbuduća) druga radnja (buduća)
– (ne) ćete zamjeriti, uživat ćemo – budem govorila, budemo hodali
FUTUR PRVI FUTUR DRUGI
izriče buduæe radnje
izriče predbuduæe radnje ili dvije
istovremene buduæe radnje
ćete zamjeriti budem govorila
TVORBA:
(složeni
gl. oblici)
nenaglašeni
prezent pom.
gl. htjeti
svršeni prezent gl. biti gl. pridjev radniinfinitiv
pomoćni 1. os. jd. bit ću / htjet ću 1. os. jd. budem bio / budem htio
glagoli: (niječni) ne ću biti / ne ću htjeti ne budem bio / ne budem htio
Pozor!
Ne piše se i kad je infinitiv ispred Kad je pomoæni glagol ispred infinitiva,
pomoænoga glagola: izgovara se i piše nastavak -ti:
Probudit æe prirodu. Ono æe probuditi prirodu.
[onoæe] [probuditi] [prirodu]
Izgovara se bez t:
[probudiæe] [prirodu]
Kad se proljeće bude javilo, živnut æemo.
Kad se proljeće javi, živnut æemo.
Kad æe se proljeće javiti, živnut æemo.
Dok æe se proljeće javiti, živnut æemo.
futur drugi futur prvi
svršeni prezent
ddddddddddddd æææææææææææææeeeeeeeeeeeee seeeeeeeeeeee
kkkkkkkkkkkkk æææææææææææææeeeeeeeeeeeee sssssssssseeeeeeeeeeeee
.

6
Vrste predikata
– u rečenici vrste riječi imaju rečenične uloge, svoju službu
– osnovni rečenični dijelovi: predikat i subjekt
Prijatelj me nasmijava. – predikat izrečen samo glagolom – glagolski
predikat
subjekt predikat (glagol)
Prijatelj je iskren. – predikati izrečeni pomoænim glagolom biti i
imenskom riječju – imenski predikat
pom. glagol biti i pridjev
Prijatelj je iskren. Prijatelj je iskreni.
Što sve može stajati uz pomoæni glagol u imenskome predikatu?
1. pridjev Prijatelj je iskren. (KAKAV?)
2. zamjenica Prijatelj je moj. (ČIJI?)
3. broj Prijatelj je jedan. (KOJI?)
4. imenica Prijatelj je športaš. (ŠTO?)
5. prilog Prijatelj je dobro. (KAKO?)
Imenski predikati nisu samo u prezentu!
Prijatelj æe biti športaš. futur prvi
Prijatelj je bio iskren. perfekt
Prijatelj bijaše iskren. imperfekt
Bude li iskren, bit æe moj prijatelj. svršeni prezent, futur prvi
Budi iskren! imperativ
Kad bi barem bio iskren! kondicional prvi
– oblik imenskoga predikata odreðujemo prema obliku pomoænoga
glagola biti
ssssssssssssskkkkkkkkkkkkkrrrrrrrrrrrrreeeeeeeeeeeeennn

6
Zamjenice
ZAMJENICE – promjenjiva su vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi.
OSOBNE ZAMJENICE – zamjenjuju govorne osobe u jednini i množini
Ana je došla u školu. Ona je došla u školu.
Rekli smo to učiteljici. Rekli smo to njoj. / Rekli smo joj to.
– govorna osoba: ja mi
– sugovorna osoba: ti vi
– negovorna osoba: on, ona, ono oni, one, ona
POVRATNA ZAMJENICA – rabi se u rečenici u kojoj vršitelj radnje radnju vrši na samome sebi
Pogledaj prijateljicu. Pogledaj sebe. / Pogledaj se.
Matko je nalio sok u čašu. Matko je sebi nalio sok. / Matko si je nalio sok.
vršitelj radnje ne vrši radnju na sebi vršitelj radnje vrši radnju na sebi
POSVOJNE ZAMJENICE – izriču pripadnost
Ja imam brata. brat je moj
Vi imate dobre prijatelje. prijatelji su vaši
– izriču kojoj osobi što pripada:
– govornoj osobi: ja – moj mi – naš
– sugovornoj osobi: ti – tvoj vi – vaš
– negovornoj osobi: on, ono – njegov oni, one, ona – njihov
ona – njezin
– imaju različite oblike za muški, ženski i srednji rod te za jedninu i množinu
– slažu se s imenicom na koju se odnose u rodu, broju i padežu
POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA – izriče pripadnost subjektu (svoj)
Borna ima svoj mobitel. mobitel pripada Borni
Nosimo svoje torbe. (mi) torbe pripadaju nama
POKAZNE ZAMJENICE – njima što pokazujemo ili upućujemo na što
Ovo je moja pernica. pernica je blizu govorniku
To je vaša torba. torba je blizu sugovorniku
Ono je breza u školskom dvorištu. breza je dalje od govornika i negovornika
ovaj, taj, onaj – (Koji?)
ovakav, takav, onakav – (Kakav?)
ovolik, tolik, onolik – (Kolik?)

�ݺ�ߣ

Hrvatski ja-volim-6-prozirnice

More Related Content

Hrvatski ja-volim-6-prozirnice