1 prapovijestatk2409Dokument detaljno opisuje razdoblja prapovijesti, od paleolitika do neolita, ističući značajne kulturne i umjetničke aspekte svakog doba. Razmatra se evolucija ljudskog društva, zajedno s promjenama u umjetničkom izražavanju i tehnološkim dostignućima, uključujući razvoj oružja i pojavu prve keramike. Također se spominju megaliti i njihova uloga u ritualima, te značaj žena u prapovijesnim društvima.
Umjetnost prapovijesi i metalnog doba u HrvatskojClaudia SoldaticDokument opisuje prehistoričnu Hrvatsku, od kamenog do metalnog doba, uključujući različite kulture poput neandertalaca i kasnije civilizacija. Ističe arheološke lokacije kao što su Hušnjakovo brdo i Šandalja, te važnost klimatskih promjena u razvoju ljudskog života. Također se spominju ključni kulturni utjecaji i njihovi specifični doprinosi u poljoprivredi, metalurgiji i trgovini tokom tog razdoblja.
Egipat 2018Vale ShauDokument se fokusira na Egipat, njegovu žetvu i važnost rijeke Nil u kalendaru i poljoprivredi. Opisuje društvenu i političku strukturu, uključujući vladare, dinastije i značaj žene kao vladarice. Također se spominju kulturni aspekti poput religije i znanosti koje su se razvile u Egiptu.
Egipat zagrobni životVale ShauEgipćani su imali višebožačku vjeru s bogovima poput Ozirisa, Izide i Ra, te su vjerovali u zagrobni život i mumifikaciju tijela. Faraoni su pokapani u piramidama, koje su čuvali simboli kao što su Sfinga, a njihovo pisanje uključivalo je hijeroglife i demotsko pismo. Amenofis IV. pokušao je uvesti monoteizam, ali reforma nije uspjela.
Arhajsko doba prezentacijaStrukovnaskolaArhajsko doba predstavlja ključni period u grčkoj povijesti s razvojem polisa i ekonomije, gdje se jačaju trgovačke aktivnosti, a demosi postaju centralni u vojnoj organizaciji. Ova era je također obilježena promjenama u političkom sustavu, nastankom tiranija i razvojem pismenosti kroz preuzimanje i prilagodbu feničanskog pisma. Kulturno zajedništvo među Grcima, unatoč čestim ratovima, potiče razvoj zajedničkih institucija i identiteta.
Umjetnost krete i mikeneClaudia SoldaticMinojska civilizacija, poznata po svojoj bogatoj i raznolikoj umjetnosti, razvila se na otoku Kreti između 2700-1500 g. pr.n.e., a ključni primjer njihova arhitektonskog doprinosa je palača u Knososu. S druge strane, mikenska kultura, koja je nastala na kopnu, ističe se monumentalnom arhitekturom i snažnim utvrđenim građevinama poput lavljih vrata i Atrejeve riznice. Obe civilizacije su doprinijele oblikovanju egejske umjetnosti, unatoč različitim pristupima u svom izražavanju i korištenju materijala.
Grčka polis i hramClaudia SoldaticGrčka arhitektura se razvila kroz različite tipove građevina, uključujući police, hramove i teatre, koji su se prilagođavali prirodnim terenima. Hramovi su korišteni za bogoslužje i građeni su prema različitim stilovima stupova, dok su teatri osmišljeni s naglaskom na akustiku. Akropola u Ateni, s Partenonom kao najistaknutijom građevinom, simbolizira političku i religioznu moć grčkih gradova-država.
Mezopotamija claudiaClaudia SoldaticMezopotamija predstavlja jednu od najstarijih civilizacija, razvijenu u plodnom međuriječju, s organiziranim gradovima-državama i jakim društvenim hijerarhijama, uključujući apsolutne monarhije. Ova kultura obuhvaća sve od izuma pisma i kalendara do naprednog graditeljstva, poput zigurata, a također je i dom mnogim znanstvenim dostignućima, posebno u astronomiji. U kasnijim razdobljima, Asirci i Perzijanci preuzimaju vlast, donoseći svoje kulturne i religiozne utjecaje, poput zoroastrizma.
Gotika arhitekturaClaudia SoldaticGotika je arhitektonski stil koji se razvijao od 12. do 17. stoljeća, s počecima u Francuskoj i širenjem kroz Europu, uključujući Italiju i Englesku. Karakteristike gotičke arhitekture uključuju visoke zgrade, velika staklena okna, kompleksne kontrafore i jedinstvene prostore, što odvaja ovaj stil od romanike. Gotika odražava društvene promjene tog vremena, kao što su razvoj gradova, trgovine i centralizirane vlasti.
7 grčka umjetnostberrryGrčka umjetnost i kultura, koja je od arhaike do klasičnog doba prolazila kroz brzi razvoj, uključuju povijesno značenje gradova-država, političke jednakosti, te značajan napredak u filozofiji, znanosti, i likovnoj umjetnosti. Arhitektura i kiparstvo, s posebnim naglaskom na hramove i njihov odnos prema ljudskoj mjeri, oblikovali su vizualni identitet civilizacije, dok su sportski objekti poput stadiona i kazališta postali središta duhovnog i tjelesnog razvoja. Helenizam je dodatno proširio utjecaj grčke kulture sve do istoka, stvarajući trajne naslage umjetničke i kulturne baštine.
Povijest: Indija i KinaPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Dokument analizira civilizacije Indije i Kine, naglašavajući razvoj na rijekama Ind, Ganges, Huang He i Jang Ce. Opisuje indijske civilizacije dravida i arijaca, hinduizam, budizam, te podjelu na kaste. Također se spominju značajni kineski izumi poput papira, baruta, svile i kompas, uz ključne filozofije konfucijanizam i taoizam.
MezopotamijaPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Dokument opisuje narode starog Istoka, uključujući Egipćane, Sumerane, Babilonce, Asirce, Hetite, Feničane, Židove, Perzijance, Dravide i Arijce, te njihove zajedničke karakteristike kao što su velike rijeke, monumentalne građevine i napredna poljoprivreda. Također se fokusira na Mezopotamiju kao mjesto prvih visokih civilizacija, značajne izume poput kotača i kalendara, te važnost Asirskog i Novobabilonskog kraljevstva. Pitanja u dokumentu potiču na razmišljanje o civilizaciji, dostignućima različitih naroda, te njihovim povijesnim usponima i padovima.
Egipat zagrobni životVale ShauEgipćani su imali višebožačku vjeru s bogovima poput Ozirisa, Izide i Ra, te su vjerovali u zagrobni život i mumifikaciju tijela. Faraoni su pokapani u piramidama, koje su čuvali simboli kao što su Sfinga, a njihovo pisanje uključivalo je hijeroglife i demotsko pismo. Amenofis IV. pokušao je uvesti monoteizam, ali reforma nije uspjela.
Arhajsko doba prezentacijaStrukovnaskolaArhajsko doba predstavlja ključni period u grčkoj povijesti s razvojem polisa i ekonomije, gdje se jačaju trgovačke aktivnosti, a demosi postaju centralni u vojnoj organizaciji. Ova era je također obilježena promjenama u političkom sustavu, nastankom tiranija i razvojem pismenosti kroz preuzimanje i prilagodbu feničanskog pisma. Kulturno zajedništvo među Grcima, unatoč čestim ratovima, potiče razvoj zajedničkih institucija i identiteta.
Umjetnost krete i mikeneClaudia SoldaticMinojska civilizacija, poznata po svojoj bogatoj i raznolikoj umjetnosti, razvila se na otoku Kreti između 2700-1500 g. pr.n.e., a ključni primjer njihova arhitektonskog doprinosa je palača u Knososu. S druge strane, mikenska kultura, koja je nastala na kopnu, ističe se monumentalnom arhitekturom i snažnim utvrđenim građevinama poput lavljih vrata i Atrejeve riznice. Obe civilizacije su doprinijele oblikovanju egejske umjetnosti, unatoč različitim pristupima u svom izražavanju i korištenju materijala.
Grčka polis i hramClaudia SoldaticGrčka arhitektura se razvila kroz različite tipove građevina, uključujući police, hramove i teatre, koji su se prilagođavali prirodnim terenima. Hramovi su korišteni za bogoslužje i građeni su prema različitim stilovima stupova, dok su teatri osmišljeni s naglaskom na akustiku. Akropola u Ateni, s Partenonom kao najistaknutijom građevinom, simbolizira političku i religioznu moć grčkih gradova-država.
Mezopotamija claudiaClaudia SoldaticMezopotamija predstavlja jednu od najstarijih civilizacija, razvijenu u plodnom međuriječju, s organiziranim gradovima-državama i jakim društvenim hijerarhijama, uključujući apsolutne monarhije. Ova kultura obuhvaća sve od izuma pisma i kalendara do naprednog graditeljstva, poput zigurata, a također je i dom mnogim znanstvenim dostignućima, posebno u astronomiji. U kasnijim razdobljima, Asirci i Perzijanci preuzimaju vlast, donoseći svoje kulturne i religiozne utjecaje, poput zoroastrizma.
Gotika arhitekturaClaudia SoldaticGotika je arhitektonski stil koji se razvijao od 12. do 17. stoljeća, s počecima u Francuskoj i širenjem kroz Europu, uključujući Italiju i Englesku. Karakteristike gotičke arhitekture uključuju visoke zgrade, velika staklena okna, kompleksne kontrafore i jedinstvene prostore, što odvaja ovaj stil od romanike. Gotika odražava društvene promjene tog vremena, kao što su razvoj gradova, trgovine i centralizirane vlasti.
7 grčka umjetnostberrryGrčka umjetnost i kultura, koja je od arhaike do klasičnog doba prolazila kroz brzi razvoj, uključuju povijesno značenje gradova-država, političke jednakosti, te značajan napredak u filozofiji, znanosti, i likovnoj umjetnosti. Arhitektura i kiparstvo, s posebnim naglaskom na hramove i njihov odnos prema ljudskoj mjeri, oblikovali su vizualni identitet civilizacije, dok su sportski objekti poput stadiona i kazališta postali središta duhovnog i tjelesnog razvoja. Helenizam je dodatno proširio utjecaj grčke kulture sve do istoka, stvarajući trajne naslage umjetničke i kulturne baštine.
Povijest: Indija i KinaPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Dokument analizira civilizacije Indije i Kine, naglašavajući razvoj na rijekama Ind, Ganges, Huang He i Jang Ce. Opisuje indijske civilizacije dravida i arijaca, hinduizam, budizam, te podjelu na kaste. Također se spominju značajni kineski izumi poput papira, baruta, svile i kompas, uz ključne filozofije konfucijanizam i taoizam.
MezopotamijaPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Dokument opisuje narode starog Istoka, uključujući Egipćane, Sumerane, Babilonce, Asirce, Hetite, Feničane, Židove, Perzijance, Dravide i Arijce, te njihove zajedničke karakteristike kao što su velike rijeke, monumentalne građevine i napredna poljoprivreda. Također se fokusira na Mezopotamiju kao mjesto prvih visokih civilizacija, značajne izume poput kotača i kalendara, te važnost Asirskog i Novobabilonskog kraljevstva. Pitanja u dokumentu potiču na razmišljanje o civilizaciji, dostignućima različitih naroda, te njihovim povijesnim usponima i padovima.
2. Религиј
а
По веровању богови су живели на планини Олимп
Људски облик и нељудске особине – бесмртност
Богови :
Зевс – врховни бог – бог грома и господар света
Хера – жена Зевса – заштитница жена и брака
Атина - мудрост и знање
Посејдон – море
Хад (Плутон) – пакао, подземни свет и мртви
Аполон – светлост и поезија
Артемида – месец, природа и лов
Хермес – стада, путници и трговина
Деметра – земљорадња
Дионис – винова лоза, вино, весеље
3. Музе - заштитница лепих
уметности.
Аполон је био покровитељ муза, заштитница лепих
уметности.
По веровању Грка било их је укупно девет:
Grci i Rimljani prikazivali su muze
1 . Клија ( историја ) kao lepe žene, r avne i
2. Еутерпа ( лирска поезија ) najlepšimboginjama.
3. Талија ( комедија )
4. Мелпомена ( трагедија )
5. Терпсихора ( игре )
6. Ерата (љубавна поезија )
7. Полихимнија (озбиљна поезија )
8. Уранија ( астрономија )
9. Калиопа ( епске поезије )
5. Култура
Књижевност и позориште :
Почетак тзв. херојско доба – Илијада и Одисеја – Хомер
– Преношена усменом традицијом, записана у 8 веку п.н.е.
• Хесиод – писац из Беотије – Теогонија и Послови и дани
7. век п.н.е.– епску преузима лирска књижевност
– Име добила по лири, инструменту уз чију је пратњу извођена
• песникиња Сапфа – живела у 6 веку п.н.е. – Химна Афродити
• Пиндар – Епиникије (похвале песме оде) – у част олимпијских и др.
игара
• Симонид – први лиричар по броју дела – тужаљке и епиграми
6.век п.н.е. – настеле су басне – писац Езоп
врхунац књижевности – драме (дитирамб, трагедије и комедије) – у
част бога Диониса
• Есхил – драма – Персијанци и Оковани Прометеј
• Софокле – драма – Краљ Едит и Антигона
• Еурипид – драма – Тројанке, Феничанке и Електра
• Аристофан – комедија – Жабе, Зоље и Жене у народној скупштини
Беседништво
• Демостен – говори против Филипа II Македонског (филипинке)
7. Уметност
Архитектура – настала је на традицији микенског храма
храмови – три стила – дорски, јонски, коринтски:
• Партенон – Акропољ – дорски стил – посвећен Атини Партенос
• Ерехтејон – Акропољ – јонски стил – стубови у облику девојачке фигуре
(каријатидама)
најпознатији градитељи из периклеовог доба:
• Хиподам из Милета – написао расправу о идеалном уређењу градова
• Иктин – главни архитекта Партенона
• Каликрат – заједно са Иктином је пројектовао Партенон и пројектовао
храм Атине Нике
• Поликле млађи – градитељ најпознатијег позоришта на Пелапонезу у
Епидаурусу
Млечани 1687. разарају Партенон где су Турци држали оружје и
барут
Томас Брус – британски допломата 1806. откида хајлепше
мермерне фигуре из Партенона и односи их у Британски музеј –
проглашен је Вандалом
11. Уметност
Вајарство – Грци су довели до савршенства
најпознатији вајари:
• Мирон – Бацач диска (римска копија)
• Поликлет – Копљоноша – канон (пропорција људског тела)
• Фидија – статуа Атине Партенос (Акропоље) и Зевса (Олимпија)
– градитељ Партенон
• Праксител – Афродита Книдска (прва нага женска статуа),
Хермес са Дионисом
• Лизип – Апоксиоменос, први портрет Александра Великог, коњи
(Св. Марко у Венецији)
У 6. века п.н.е. Атина постаје највећи центар керамичке
производње
Сликарство – највише очувано на вазама
Познати сликари су Полигнот и Аполодор
15. Филозофиј а и наука
Прва филозофија и наука – малоазијски Грци (Јоњани) –
у граду Милету
• Филозофија – математика, астрономија, медицина, географија и др.
• Касније ове науке постају самосталне
Милетска филозофска школа – Талес (640. – 546.)
• Талес – математичар (Талесова теорема) , филозоф, астроном и
природњак – једам од седморице мудраца старог света
• Анаксимандар и Анаксимен – Талесови следбеници
• Хераклит (6. век п.н.е.) – Ефес– дело о васиони
• Анаксагора (6-5. век п.н.е.) – Клазомена– филозофија природе
• Демокрит (460-370) – Абдера– учење о атомима
Атина – седиште великих мислилаца
Три највећа филозова икад - Сократ, Платон, Аристотел (творац логике)
16. П риродне науке
Најнапреднији су били у областима математике и
астрономије
Математика :
• Питагора (4 век п.н.е.) – са Самоса– филозоф и математичар –
Питагорина теорема
• Еудокс (4 век п.н.е.) – Книд у Малој Азији– област геометрија
Астрономија :
• Талес – први је прорачунао помрачење Сунца (585. год. п.н.е.)
• Питагора – сматрао је да је Земља округла и да лебди у свемиру
• Анаксагора – Месец добија светлост од Сунца
Биологија – Аристотел са ученицима разврстава биљке (до 16.
века) и утемељио је биологију као науку
Географија – Хекатеј из Милета (6.-5. век п.н.е.) – опис старог
света
Историја – Херодот и Тукидид
• Ксенофонт (430-350) – Хеленистичка култура, Анабаза (Поход десет
хиљада)
17. П риродне науке
Медицина – везана за врачање
• бог Асклепије – заштитник медицине
• Поред лекара врачара постојали су и лекари практичари
• Још у 7. веку п.н.е. Грци су имали болнице, клинике и школе за
лекаре
• Правили су лекове, изводили операције, а болести су
расврставане према симптомима
• Хипократ (460 - 377) – острво Кос– највећи лекар античког доба
– водио је медицинску школу – покретач клиничког лечења –
оснивач Хипократове етике
• Диокле (4. век п.н.е.) – најистакнутији лекар након Хипократа
18. Хеленистичка култура
Хеленистичка култура – спајање грчке и источњачке
културе
последица Александровог освајања – мешање народа, размена
постојећих културних тековина и стварања нових
Доминира у периоду од 323. до 30. год. п.н.е. (пад Египта)
Центри културе – Атина, Селеукија, Антиохија, Александрија,
Пергамон
• Александрија – први Музеон (Музеј) – служи општем интересовању –
први универзитет – чувена Александријска библиотека (више од 700.000
папирусних свитака)
Књижевност – претставници: Калимах, Теокрит, Аполоније,
Филомен, Менандар
Уметност – дела су пуна драматике – Рањени гал, Лаокоон и
синови, Колос са Родоса (висока 34м)
Филозофија – Атина – поред старих филозофских школа, Епикур
отвара Епикурејску школу и Зенон оснива Стоичку школу
22. Науке
Математика :
Еуклид – књига Елементи математике (основе геометрије) –
Арабљани пренели у Европу – основни уџбеник до 19. века
Архимед – математичар и физичар – Пловећа тела, Равнотежа
Астрономија - развила се под вавилонским утицајем
Аристрах – “ Земља се окреће око осе и око Сунца” – хелиоцентрични
систем
Ератостен – астроном, математичар и физичар – доказао да је
Земља округла
Хипарх (1. век) – увео гео. ширину и дужину – први се служио
тригонометријом
Медицина :
Херофил – хирург на Босфору
Ерасистрат – Студија о крвном и нервном систему
23. Седам светских чуда
Египатске пирамиде
Маузолов храм (Маузолеј) у Халикарнасу
Семирамидни висећи вртови у Вавилону
Артемидин храм у Ефесу
Статуа Зевса у Олимпу на Пелапонезу
Колос са Родоса
Светионик на острву Фарос код
Александрије