ݺߣ

ݺߣShare a Scribd company logo

131. godišnjica tornada u Novskoj

•Download as PPTX, PDF•
•
Gordana Divic
Gordana Divic

Učenici 1. razreda opće gimnazije istražili su više o životu i djelu Andrije Mohorovičića, o granama znanosti kojima se on bavio, meteorologiji i seizmologiji, o tornadima u Europi te o tornadu u Novskoj. O tome su napravili prezentacije koje su javno prezentirali u knjižnici Srednje škole Novska, 1. lipnja 2023.

1 of 49
Download to read offline
ANDRIJA MOHOROVIČIĆ LUCIJA JURIĆ I GABRIELA BJELANOVIĆ, 1,G
BIOGRAFIJA • 23. siječnja 1857. - 18. prosinca 1936. • rođen u Volovskom kraj Opatije • mjesto pogreba: Zagreb, Mirogoj • roditelji: Andrija i Marija • supruga: Silvija Vernić • djeca: Stjepan, Andrija, Franjo i Ivan
ŠKOLOVANJE I POSAO • osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a srednju školu (gimnaziju) u Rijeci • Filozofski fakultet završio je u Pragu • predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, u realnoj gimnaziji u Osijeku i u Nautičkoj školi u Bakru • 1. siječnja 1892. postao je upraviteljem tadašnjeg Meteorološkog opservatorija na Griču
• 1898. postao je član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu • 1910. postao je sveučilišni profesor u Zagrebu na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu • predavao je kolegije s područja geofizike i astronomije • potkraj 1921. je umirovljen
ZNANSTVENI RAD • za početak znanstvenog rada odlučujući je bio rad na Nautičkoj školi u Bakru • tu je prvi put došao u neposredan dodir s meteorologijom, koju je predavao učenicima Nautičke škole • 1887. u Bakru je osnovao meteorološku postaju • 1889. konstruirao je nefoskop koji mjeri smjer i brzinu oblaka
• objašnjavao pojedine meteorološke pojave • povjereno mu je vođenje čitave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije • pokazao je zanimanje za osobito upadljive meteorološke pojave kao što su bili tornado kraj Novske 1892. i vihor kod Čazme 1898. • proučavao je klimu grada Zagreba
• početkom 20. stoljeća Mohorovičićev znanstveni interes okreće se isključivo problemima seizmologije • analizom pokupskog potresa od 8. listopada 1909., posebno je unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bližih potresa kroz Zemlju • prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje i koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet • rad na području meteorologije obuhvaća istraživanje bure na području krša i gibanja oblaka
• 1892. Mohorovičić je prvi koji je kod nas uveo službu točnoga vremena, na temelju opažanja prolaza zvijezda meridijanom • na osnovi detaljnoga proučavanja podataka o više potresa, Mohorovičić je značajno pridonio određivanju epicentra potresa, pa se hiperbolne krivulje koje se koriste u tom postupku nazivaju Mohorovičićeve epicentrale • prema Mohorovičiću, u najgornjem dijelu Zemljine kore brzina potresnoga vala neprekidno raste s dubinom u skladu s takozvanim zakonom potencije
Seizmologija Luka Zekić 1,G
Što je seizmologija?
Čime se bave seizmolozi? • bilježenjem potresa, njihovim lociranjem i katalogiziranjem • razmjenjivanjem podataka s međunarodnim institucijama • makroseizmičkom obradom jačih potresa i sl. • proučavanjem pojedinosti procesa rasjedanja u hipocentru potresa, • modeliranjem rasprostiranja potresnih valova kroz Zemlju te • određivanjem građe njezine unutrašnjosti
Povijest seizmologije • seizmologija je relativno mlada znanost, koja se vrlo brzo razvijala tek od početka 20. st. • riječ seizmologija prvi je sredinom 19. st. upotrijebio irski znanstvenik Robert Mallet (1810–81) • prvi upotrebljivi seizmografi konstruirani su nešto poslije u Italiji, Japanu i Njemačkoj (→ seizmometrija)
SEIZMOGRAF
SEIZMOGRAM • zapis gibanja tla tijekom potresa u ovisnosti o vremenu • nekad su mehanički seizmografi pisali finom pisaljkom po počađenom papiru, a elektromagnetski seizmografi koristili su fotozapis ili registraciju tintom na papiru • danas se seizmogrami zapisuju digitalno
Seizmologija u Hrvatskoj
METEORLOGIJA I. David Bogunović, Domagoj Potočki i Luka Slišković, 1.g
Meteorologija • znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj • grana geofizike koja proučava promjene vremena oko nas • razvoj meteorologije započeo je polovinom 17. stoljeća, primjenom prvih mjernih instrumenata za mjerenje meteoroloških pojava
Osnovne meteorološke pojave • magla • oblaci • kiša • snijeg • tuča • solika • inje • poledica
Tlak zraka • zrak svojom težinom pritišće zemljinu površinu • tlak zraka jednak je težini mirnog stupca zraka iznad određene horizontalne površine • tlak zraka najčešće mjerimo u hPa • normalni tlak zraka smatra se tlakom pri 0°C na 0 m nadmorske visine i on iznosi 1013,25 hPa
Zagrijavanje i hlađenje zraka • zrak se zagrijava i hladi uglavnom od površine Zemlje • promjena temperature zraka ovisi o promjenama temperature podloge iznad koje se zrak nalazi • u slučaju da temperatura zraka ne opada s visinom, već naprotiv raste kaže se da je došlo do temperaturne inverzije
La Niña i El Niño • La Niña i El Niño su dva fenomena koja se javljaju u tropskom dijelu Tihog oceana • oni predstavljaju odstupanja od normalnih atmosferskih i oceanografskih uvjeta i imaju veliki utjecaj na globalne vremenske obrasce • nacionalne meteorološke službe i međunarodne organizacije prate i analiziraju podatke o temperaturi mora, atmosferskom tlaku i drugim parametrima kako bi identificirale i predvidjele pojavu La Niña ili El Niña • ova predviđanja koriste se za donošenje odluka u poljoprivredi, ribarstvu, vodoprivredi i drugim sektorima koji su osjetljivi na vremenske uvjete
La Niña i El Niño La Niña • La Niña se karakterizira pojačanim hlađenjem površinskih temperatura mora u središnjem i istočnom Tihom oceanu • uzrok: Povećana konvekcija zraka, koja dovodi do obilnih padavina u nekim dijelovima Južne Amerike, a suše u drugim dijelovima svijeta • utjecaj: Hladnije temperature, povećane oluje i obilne kiše u određenim područjima, dok u drugim područjima može nastati suša El Niño • El Niño se odnosi na povišene površinske temperature mora u središnjem i istočnom Tihom oceanu • uzrok: Smanjena konvekcija zraka, što dovodi do sušnih uvjeta u dijelovima Južne Amerike i povećane padavine u drugim dijelovima svijeta • utjecaj: Toplije temperature, suše, poplave i promjene u oborinama u različitim dijelovima svijeta
Vrste oblaka • Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi • Razlikujemo oblake prema visini i obliku, oblake iznad troposfere, oblake prema načinu postanka i oblake prema odnosu duljine i visine • Vrste oblaka su: cirusi, cirokumulusi, cirostratusi, altokumulusi, altostratusi, nimbostratusi, stratokumulusi, stratusi, kumulusi I kumulonimbusi
https://bit.ly/meteo_ssn
131. godišnjica tornada u Novskoj
131. godišnjica tornada u Novskoj
131. godišnjica tornada u Novskoj
131. godišnjica tornada u Novskoj
131. godišnjica tornada u Novskoj
131. godišnjica tornada u Novskoj
131. godišnjica tornada u Novskoj
Tornada u Europi Mia Nikić, Amelie Mia Milović, Eny Levstek, 1.g.
Tornado • tornado je masa zraka koja nastaje velikom kutnom brzinom • kraj tornada je između zemljine površine i oblaka nalik kumulonimbusima
Tornado u Europi • jako rijetka pojava u Europi • posebno se pojavljuju u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj • tornado je bio zabilježen u sjeveroistočnoj Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Švedskoj, Danskoj, Hrvatskoj i drugim zemljama
Tornado u Europi • u Europi prema podacima ESSL-a u razdoblju 10 godina uočena su 3 827 tornada (2010-2020) • nama najbliža pojava tornada je u dolini rijeke Po • najjači F4 i F5 iznimno su rijetki
Pojave tornada u Europi najslabiji F0 najrazorniji F5
131. godišnjica tornada u Novskoj
• tornada u Europi manje su intenzivna u usporedbi s tornadima u Sjevernoj Americi • mogu uzrokovati ozbiljnu štetu, posebno kada se pojave u gusto naseljenim područjima
Neki od najpoznatijih tornada u Europi "Düsseldorfski tornado" u Njemačkoj 2012. godine uzrokovao veliku materijalnu štetu ozlijedio devet osoba „Vojvođanski tornado" u Srbiji 2013. godine također je uzrokovao značajnu štetu nije bilo stradalih osoba
"Düsseldorfski tornado"
"Vojvođanski tornado"
Najveći tornado zabilježen u Europi • „Europski tornado”, 1999. godine • zahvatio dijelove Francuske i Njemačke • jačine F4 • uzrokovao je smrt 13 ljudi, • ozlijedio više od 400 ljudi i • prouzročio veliku štetu
TORNADO U NOVSKOJ Ana Šimičić i Melanija Tomasović, 1.g
Što je tornado? • vrlo intenzivan zračni vrtlog • ima oblik lijevka ili cijevi ispod oblaka vertikalnog razvoja • pruža se do površine tla • uzduž osi tornada nastaje nagli i jaki pad tlaka zraka, katkada i do 200 hPa • brzina može premašiti i 500 km/h
POVIJEST • 31. svibnja 1892. godine Novsku je pogodio tornado • karakterizirala ga je brzina vjetra od 260 km/h – 299 km/h • izbacio je vlak s tračnica koji je upravo krenuo za Novu Gradišku • pritom su u vlaku tri osobe ranjene, te je ranjena još jedna osoba u obližnjoj šumi 01
ŠTETA 02 • vjetar je odnio krov s kolodvorske zgrade i s kolodvorskog skladišta • srušio je i hrastovu šumu • tada je srušeno čak 150 000 stabala • porušeni su i telegrafski stupovi • čudom su izbjegnute veće štete i brojnije žrtve jer tornado nije pogodio naselje
31. svibnja 2023. 131. godišnjica tornada u Novskoj
HVALA NA PAŽNJI!!!
Literatura 1. https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40414 2. https://abcgeografija.com/teme/meteorologija/ 3. https://www.meteorologiaenred.com/hr/que-es-la-lluvia.html 4. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/15d4d23d-ffb4- 4d95-af9a-fd8dec8f9156/ciklone-i-anticiklone.html 5. https://panopticum.hr/tornado-u-novskoj-1892/ 6. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=61856 7. https://hr.wikipedia.org/wiki/Tornado_kod_Novske_1892.

More Related Content

131. godišnjica tornada u Novskoj

  • 1. ANDRIJA MOHOROVIČIĆ LUCIJA JURIĆ I GABRIELA BJELANOVIĆ, 1,G
  • 2. BIOGRAFIJA • 23. siječnja 1857. - 18. prosinca 1936. • rođen u Volovskom kraj Opatije • mjesto pogreba: Zagreb, Mirogoj • roditelji: Andrija i Marija • supruga: Silvija Vernić • djeca: Stjepan, Andrija, Franjo i Ivan
  • 3. ŠKOLOVANJE I POSAO • osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a srednju školu (gimnaziju) u Rijeci • Filozofski fakultet završio je u Pragu • predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, u realnoj gimnaziji u Osijeku i u Nautičkoj školi u Bakru • 1. siječnja 1892. postao je upraviteljem tadašnjeg Meteorološkog opservatorija na Griču
  • 4. • 1898. postao je član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu • 1910. postao je sveučilišni profesor u Zagrebu na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu • predavao je kolegije s područja geofizike i astronomije • potkraj 1921. je umirovljen
  • 5. ZNANSTVENI RAD • za početak znanstvenog rada odlučujući je bio rad na Nautičkoj školi u Bakru • tu je prvi put došao u neposredan dodir s meteorologijom, koju je predavao učenicima Nautičke škole • 1887. u Bakru je osnovao meteorološku postaju • 1889. konstruirao je nefoskop koji mjeri smjer i brzinu oblaka
  • 6. • objašnjavao pojedine meteorološke pojave • povjereno mu je vođenje čitave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije • pokazao je zanimanje za osobito upadljive meteorološke pojave kao što su bili tornado kraj Novske 1892. i vihor kod Čazme 1898. • proučavao je klimu grada Zagreba
  • 7. • početkom 20. stoljeća Mohorovičićev znanstveni interes okreće se isključivo problemima seizmologije • analizom pokupskog potresa od 8. listopada 1909., posebno je unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bližih potresa kroz Zemlju • prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje i koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet • rad na području meteorologije obuhvaća istraživanje bure na području krša i gibanja oblaka
  • 8. • 1892. Mohorovičić je prvi koji je kod nas uveo službu točnoga vremena, na temelju opažanja prolaza zvijezda meridijanom • na osnovi detaljnoga proučavanja podataka o više potresa, Mohorovičić je značajno pridonio određivanju epicentra potresa, pa se hiperbolne krivulje koje se koriste u tom postupku nazivaju Mohorovičićeve epicentrale • prema Mohorovičiću, u najgornjem dijelu Zemljine kore brzina potresnoga vala neprekidno raste s dubinom u skladu s takozvanim zakonom potencije
  • 11. Čime se bave seizmolozi? • bilježenjem potresa, njihovim lociranjem i katalogiziranjem • razmjenjivanjem podataka s međunarodnim institucijama • makroseizmičkom obradom jačih potresa i sl. • proučavanjem pojedinosti procesa rasjedanja u hipocentru potresa, • modeliranjem rasprostiranja potresnih valova kroz Zemlju te • određivanjem građe njezine unutrašnjosti
  • 12. Povijest seizmologije • seizmologija je relativno mlada znanost, koja se vrlo brzo razvijala tek od početka 20. st. • riječ seizmologija prvi je sredinom 19. st. upotrijebio irski znanstvenik Robert Mallet (1810–81) • prvi upotrebljivi seizmografi konstruirani su nešto poslije u Italiji, Japanu i Njemačkoj (→ seizmometrija)
  • 14. SEIZMOGRAM • zapis gibanja tla tijekom potresa u ovisnosti o vremenu • nekad su mehanički seizmografi pisali finom pisaljkom po počađenom papiru, a elektromagnetski seizmografi koristili su fotozapis ili registraciju tintom na papiru • danas se seizmogrami zapisuju digitalno
  • 16. METEORLOGIJA I. David Bogunović, Domagoj Potočki i Luka Slišković, 1.g
  • 17. Meteorologija • znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj • grana geofizike koja proučava promjene vremena oko nas • razvoj meteorologije započeo je polovinom 17. stoljeća, primjenom prvih mjernih instrumenata za mjerenje meteoroloških pojava
  • 18. Osnovne meteorološke pojave • magla • oblaci • kiša • snijeg • tuča • solika • inje • poledica
  • 19. Tlak zraka • zrak svojom težinom pritišće zemljinu površinu • tlak zraka jednak je težini mirnog stupca zraka iznad određene horizontalne površine • tlak zraka najčešće mjerimo u hPa • normalni tlak zraka smatra se tlakom pri 0°C na 0 m nadmorske visine i on iznosi 1013,25 hPa
  • 20. Zagrijavanje i hlađenje zraka • zrak se zagrijava i hladi uglavnom od površine Zemlje • promjena temperature zraka ovisi o promjenama temperature podloge iznad koje se zrak nalazi • u slučaju da temperatura zraka ne opada s visinom, već naprotiv raste kaže se da je došlo do temperaturne inverzije
  • 21. La Niña i El Niño • La Niña i El Niño su dva fenomena koja se javljaju u tropskom dijelu Tihog oceana • oni predstavljaju odstupanja od normalnih atmosferskih i oceanografskih uvjeta i imaju veliki utjecaj na globalne vremenske obrasce • nacionalne meteorološke službe i međunarodne organizacije prate i analiziraju podatke o temperaturi mora, atmosferskom tlaku i drugim parametrima kako bi identificirale i predvidjele pojavu La Niña ili El Niña • ova predviđanja koriste se za donošenje odluka u poljoprivredi, ribarstvu, vodoprivredi i drugim sektorima koji su osjetljivi na vremenske uvjete
  • 22. La Niña i El Niño La Niña • La Niña se karakterizira pojačanim hlađenjem površinskih temperatura mora u središnjem i istočnom Tihom oceanu • uzrok: Povećana konvekcija zraka, koja dovodi do obilnih padavina u nekim dijelovima Južne Amerike, a suše u drugim dijelovima svijeta • utjecaj: Hladnije temperature, povećane oluje i obilne kiše u određenim područjima, dok u drugim područjima može nastati suša El Niño • El Niño se odnosi na povišene površinske temperature mora u središnjem i istočnom Tihom oceanu • uzrok: Smanjena konvekcija zraka, što dovodi do sušnih uvjeta u dijelovima Južne Amerike i povećane padavine u drugim dijelovima svijeta • utjecaj: Toplije temperature, suše, poplave i promjene u oborinama u različitim dijelovima svijeta
  • 23. Vrste oblaka • Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi • Razlikujemo oblake prema visini i obliku, oblake iznad troposfere, oblake prema načinu postanka i oblake prema odnosu duljine i visine • Vrste oblaka su: cirusi, cirokumulusi, cirostratusi, altokumulusi, altostratusi, nimbostratusi, stratokumulusi, stratusi, kumulusi I kumulonimbusi
  • 32. Tornada u Europi Mia Nikić, Amelie Mia Milović, Eny Levstek, 1.g.
  • 33. Tornado • tornado je masa zraka koja nastaje velikom kutnom brzinom • kraj tornada je između zemljine površine i oblaka nalik kumulonimbusima
  • 34. Tornado u Europi • jako rijetka pojava u Europi • posebno se pojavljuju u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj • tornado je bio zabilježen u sjeveroistočnoj Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Švedskoj, Danskoj, Hrvatskoj i drugim zemljama
  • 35. Tornado u Europi • u Europi prema podacima ESSL-a u razdoblju 10 godina uočena su 3 827 tornada (2010-2020) • nama najbliža pojava tornada je u dolini rijeke Po • najjači F4 i F5 iznimno su rijetki
  • 38. • tornada u Europi manje su intenzivna u usporedbi s tornadima u Sjevernoj Americi • mogu uzrokovati ozbiljnu štetu, posebno kada se pojave u gusto naseljenim područjima
  • 39. Neki od najpoznatijih tornada u Europi "Düsseldorfski tornado" u Njemačkoj 2012. godine uzrokovao veliku materijalnu štetu ozlijedio devet osoba „Vojvođanski tornado" u Srbiji 2013. godine također je uzrokovao značajnu štetu nije bilo stradalih osoba
  • 42. Najveći tornado zabilježen u Europi • „Europski tornado”, 1999. godine • zahvatio dijelove Francuske i Njemačke • jačine F4 • uzrokovao je smrt 13 ljudi, • ozlijedio više od 400 ljudi i • prouzročio veliku štetu
  • 43. TORNADO U NOVSKOJ Ana Šimičić i Melanija Tomasović, 1.g
  • 44. Što je tornado? • vrlo intenzivan zračni vrtlog • ima oblik lijevka ili cijevi ispod oblaka vertikalnog razvoja • pruža se do površine tla • uzduž osi tornada nastaje nagli i jaki pad tlaka zraka, katkada i do 200 hPa • brzina može premašiti i 500 km/h
  • 45. POVIJEST • 31. svibnja 1892. godine Novsku je pogodio tornado • karakterizirala ga je brzina vjetra od 260 km/h – 299 km/h • izbacio je vlak s tračnica koji je upravo krenuo za Novu Gradišku • pritom su u vlaku tri osobe ranjene, te je ranjena još jedna osoba u obližnjoj šumi 01
  • 46. ŠTETA 02 • vjetar je odnio krov s kolodvorske zgrade i s kolodvorskog skladišta • srušio je i hrastovu šumu • tada je srušeno čak 150 000 stabala • porušeni su i telegrafski stupovi • čudom su izbjegnute veće štete i brojnije žrtve jer tornado nije pogodio naselje
  • 47. 31. svibnja 2023. 131. godišnjica tornada u Novskoj
  • 49. Literatura 1. https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40414 2. https://abcgeografija.com/teme/meteorologija/ 3. https://www.meteorologiaenred.com/hr/que-es-la-lluvia.html 4. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/15d4d23d-ffb4- 4d95-af9a-fd8dec8f9156/ciklone-i-anticiklone.html 5. https://panopticum.hr/tornado-u-novskoj-1892/ 6. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=61856 7. https://hr.wikipedia.org/wiki/Tornado_kod_Novske_1892.

Editor's Notes

  • #45: Tu napomenuti da je normalan tlak zraka oko 1013 hPa
  • #46: Tornado nije bilo slab, zapravo je bio snažan Vlak je bio težak 13 tona i bio je odbačen 30 metara dalje složiti napisanu rečenicu malo jasnije – usmeno objasniti o kakvoj se kategorizaciji radi Zadnja rečenica nije jasna ---- tri su osobe ranjene (gdje … u vlaku?)
  • #48: Danas se toga dpgađaja prisjećamo 30.svibnja