ݺߣ

ݺߣShare a Scribd company logo

17.10.2022. Komunikacija sa učesnicima i rješavanje konfliktnih situacija.ppt

•Download as PPT, PDF•
•
Ivana Milic
Ivana Milic

сдр

1 of 26
Download to read offline
KOMUNIKACIJA SA UČENICIMA i rješavanje konfliktnihsituacija mr Milica Jelić Anka Mićović-prof. razr. nastave, nast. savjetnik 1
2  Sve što radimo u našoj vezi sa učenicima ima formu komuniciranja:  Način našeg komuniciranja učenicima šalje poruku:  Aktivnim slušanjem, podsticanjem da govore... DAJEMO IM DO ZNANJA DA NAM SE MOGU POVJERITI. BOJA TONA IZRAZ LICA GOVOR TIJELA POŠTOVANJE, EMPATIJU, BRIGU ILI SUPROTNE PORUKE
3  U našem odnosu sa učenicima veoma je važno kako se ophodimo prema njima, kako komuniciramo?  Naš um ne poznaje negacije.  Svaka naša rečenica u kojoj kažemo NE RADI TO, u djetetovoj podsvijesti ostaje zabilježena kao RADI TO.  Važno je da nađemo model komunikacije po kome učeniku saopštavamo nešto.  Ako dijete ne osjeća našu ljubav i prihvatanje, zašto bi njega bilo briga šta mi mislimo?  Ako sa vikom postavljamo pitanja, djeca se automatski okreću odbrambenom položaju.
4  NAŠI MOZGOVI SU PROGRAMIRANI DA LAKO PREPOZNAJU ŠTA IH UGROŽAVA.  AKO OSJEĆANJE UGROŽENOSTI PREPLAVI DJETETOVO PONAŠANJE, STVARI SE NIKAD NE ZAVRŠAVAJU DOBRO.
5 PROFESOR ALBERT MEHRABIAN JE NAUČNIM ISTRAŽIVANJEM FENOMENA KOMUNIKACIJE, 1970 GODINE DOŠAO DO NEVJEROVATNIH SAZNANJA! ONO ŠTO ČINI DOBRU KOMUNIKACIJU SASTOJI SE OD : 55% položaja tijela, izraza lica, gestova, pokreta, 38% od načina na koji saopštavamo (modulacija glasa) a samo 7% čini sadržaj tj. Ono šta saopštavamo. Samim ovim saznanjem, povećavamo sposobnost predviđanja kako će učenik reagovati na ono što mu saopštavamo, i način na koji smo to izveli. VAŽAN ASPEKT KOMUNIKACIJE JE SLUŠANJE.  DJECA ĆE VEĆ SJUTRA BITI ODRASLI LJUDI.
6 D R U G A R A D I O N I C A
7 POZITIVNA I NEGATIVNA KOMUNIKACIJA SA UČENICIMA
Koliko je važna uloga nastavnika kao uzora u učionici najbolje je opisao američki psiholog Haim Ginott: KLIMA U UČIONICI „Došao sam do zastrašujućeg zaključka da sam ja odlučujući element u učionici. Moj lični pristup stvara klimu. Moje dnevno raspoloženje stvara vrijeme. Kao učitelj, ja posjedujem ogromnu snagu da učinim dječiji život jadnim ili radosnim. Mogu biti alat za torturu ili instrument inspiracije. Mogu poniziti ili oraspoložiti, povrijediti ili izliječiti. U svim situacijama, moj odgovor odlučuje da li će kriza eskalirati ili ne i dijete humanizirati ili ne." 8
9  DOBAR NASTAVNIK JE SAMO ONAJ KOJI NEPREKIDNO UČI  PODUČAVANJE - NAJLJEPŠE, ALI I NAJIZAZOVNIJE ZANIMANJE.  Nastavnik je neko ko inspiriše, daje primjer učenicima svojim znanjem, ponašanjem, sistemom vrijednosti – svojom pojavom u cjelini. „Nevjerovatna je stvar da mi svaki dan možemo izabrati kako ćemo se ponašati taj dan. Mi ne možemo promijeniti našu prošlost, niti možemo promijeniti ono što je neizbježno. Jedino što možemo uraditi jeste da kontrolišemo ono što imamo, a to je naš stav. Ubijeđen sam da je život 10 posto onoga što mi se desi, a 90 posto način na koji ja na to reagujem. Isto je i sa vama. Svi mi sami formiramo svoj stav.“ - Charles Swindoll
10 RIJEČI MOGU POVRIJEDITI! RIJEČI MOGU UMANJITI SAMOPOUZDANJE! ETIKETE POREĐENJA ODBIJANJE OMALOVAŽAVANJE  glup  lijen  loš „Zašto ne možeš biti pametan kao tvoj brat?„ "Zašto se ne ponašaš lijepo kao...?" „Ne sviđaš mi se!“ „Ne želim stobom razgovarati!“ "S tobom nešto nije u redu.„ "Zar ništa ne možeš uraditi kako treba?" "Od tebe neće ništa biti kad odrasteš."
11  Možda to nijesmo mislili.  Možda ćemo to ubrzo zaboraviti.  Dijete neće zaboraviti ono što smo rekli.  MISLIMO PRIJE NEGO ŠTO KAŽEMO!
Preprekeukomunikaciji! Naređivanje, komandovanje: Prijetnja: Pripovijedanje, moralisanje: Predavanje: Pretpostavke: Nalaženje odgovora: Osuđivanje, okrivljavanje: Radoznalost, ispitivanje: Dijagnosticiranje: Ti stvarno moraš... Ako to ne uradiš onda ću... Bolje bi ti bilo, ili inače... Trebao si... Evo zašto nijesi u pravu...Uradio si to zato... To što si mislio bilo je... Ono što bih ja uradio je... Bilo bi najbolje da si... Ti si loš. Nijesi u pravu/djetinjast. Zašto? Sta? Kako? Ti samo pokušavaš privući pažnju. 12
 DAJMO IM POZITIVNE INSTRUKCIJE.  JASNO KAŽIMO ŠTA HOĆEMO.  KORISTIMO KONSTRUKTIVNU KRITIKU.  OHRABRIMO IH NA POZITIVAN NAČIN.  POHVALIMO KONKRETAN RAD /I POSTUPAK. 13 Pozitivna komunikacija!
14 NEGATIVNU KOMUNIKACIJU Posramljivanje, okrivljivanje i davanje pogrdnih imena se ponekad koristi tokom rada kao način motivisanja učenika da se poprave: Ovakvim načinom komunikacije razvijamo kod učenika Obeshrabrenje Bijes i želja za osvetom Strah i zabrinutost  opada samopouzdanje  opada uspjeh.  učenik odustaje  ne trudi se praveći se da ga "nije briga.“  Zabrinutost proizvodi slab uspjeh.  Učenici se mogu povući u sebe i ustručavati se da postavljaju pitanja koja bi im pomogla da razumiju predmet.  loše ponašanje  ometanje drugih učenika u radu  nastojanje da osramoti i uvrijedi nastavnika.
15  NASTAVNICI KAO UZOR! Da bi pomogli djeci da se nose sa svojim emocijama, trebali bi prihvatiti i poštovati dječije osjećaje.  Mirno slušati, poklanjajući punu pažnju.  Okarakterisati emocije riječima.  Osjećaju dati ime.  Neka dječija želja bude iskazana kroz maštu  Svi osjećaji su prihvatljivi.  Određena ponašanja moraju biti korigovana.
16  KADA NASTAVNIK/CA IMA PROBLEM? Strategije Komunikacija:  Ja — izjave;  Jasne i glasne izjave o potrebama nastavnika;  Usmjeravati, ne biti destruktivni;  Izbjegavati "ne";  Izložiti zahtjev na pozitivan način;  izbjegavati kritiku;  Pokloniti pažnju dobrom ponašanju  Izbori i posljedice  Prirodne posljedice  Logične posljedice  Time Out  Rješavanje problema Kada želi da dijete promijeni svoje ponašanje: radne navike, domaći zadaci, ponašanje u školi...
17 Pažljivo slušamo; Podstaknimo dalji razgovor — otvaranje vrata; Pokažimo da shvatamo njegov/njen problem; Potvrdimo osjećanja; Budimo radoznali; A k t i v n o s l u š a nj e !
18 T R E Ć A R A D I O N I C A
19 R J E Š A V A NJ E S U K O B A U Š K O L I!
Nenasilna komunikacija Animirani film 20
21 EDUKACIJA O RJEŠAVANJU SUKOBA:  Štedi vrijeme i smanjuje stres  Uči djecu da mare za druge i da se prema njima ophode s poštovanjem.  Uči djecu dragocjenim vještinama  Može pomoći u sprječavanju zloupotrebe alkohola i droge  Pomaže u doprinošenju toleranciji i miru u budućnosti ZAŠTO U ŠKOLAMA TREBA UČITI O RJEŠAVANJU SUKOBA? Rješavaju probleme u sadašnjosti. U budućnosti će moći rješavati nesuglasice na miroljubiv način.
22 Č E T V R T A R A D I O N I C A
23 PRIMJERI IZ PRAKSE RAZRADA AKTIVNOSTI
P O Z D R A V N A R I J E Č 24
A ŠTA VI KAŽETE? (EVALUCIONI LISTIĆ) 25
HVALA NA SARADNJI! 26 mr Milica Jelić Anka Mićović-prof. razr. nastave, nast. savjetnik

More Related Content

17.10.2022. Komunikacija sa učesnicima i rješavanje konfliktnih situacija.ppt

  • 1. KOMUNIKACIJA SA UČENICIMA i rješavanje konfliktnihsituacija mr Milica Jelić Anka Mićović-prof. razr. nastave, nast. savjetnik 1
  • 2. 2  Sve što radimo u našoj vezi sa učenicima ima formu komuniciranja:  Način našeg komuniciranja učenicima šalje poruku:  Aktivnim slušanjem, podsticanjem da govore... DAJEMO IM DO ZNANJA DA NAM SE MOGU POVJERITI. BOJA TONA IZRAZ LICA GOVOR TIJELA POŠTOVANJE, EMPATIJU, BRIGU ILI SUPROTNE PORUKE
  • 3. 3  U našem odnosu sa učenicima veoma je važno kako se ophodimo prema njima, kako komuniciramo?  Naš um ne poznaje negacije.  Svaka naša rečenica u kojoj kažemo NE RADI TO, u djetetovoj podsvijesti ostaje zabilježena kao RADI TO.  Važno je da nađemo model komunikacije po kome učeniku saopštavamo nešto.  Ako dijete ne osjeća našu ljubav i prihvatanje, zašto bi njega bilo briga šta mi mislimo?  Ako sa vikom postavljamo pitanja, djeca se automatski okreću odbrambenom položaju.
  • 4. 4  NAŠI MOZGOVI SU PROGRAMIRANI DA LAKO PREPOZNAJU ŠTA IH UGROŽAVA.  AKO OSJEĆANJE UGROŽENOSTI PREPLAVI DJETETOVO PONAŠANJE, STVARI SE NIKAD NE ZAVRŠAVAJU DOBRO.
  • 5. 5 PROFESOR ALBERT MEHRABIAN JE NAUČNIM ISTRAŽIVANJEM FENOMENA KOMUNIKACIJE, 1970 GODINE DOŠAO DO NEVJEROVATNIH SAZNANJA! ONO ŠTO ČINI DOBRU KOMUNIKACIJU SASTOJI SE OD : 55% položaja tijela, izraza lica, gestova, pokreta, 38% od načina na koji saopštavamo (modulacija glasa) a samo 7% čini sadržaj tj. Ono šta saopštavamo. Samim ovim saznanjem, povećavamo sposobnost predviđanja kako će učenik reagovati na ono što mu saopštavamo, i način na koji smo to izveli. VAŽAN ASPEKT KOMUNIKACIJE JE SLUŠANJE.  DJECA ĆE VEĆ SJUTRA BITI ODRASLI LJUDI.
  • 6. 6 D R U G A R A D I O N I C A
  • 7. 7 POZITIVNA I NEGATIVNA KOMUNIKACIJA SA UČENICIMA
  • 8. Koliko je važna uloga nastavnika kao uzora u učionici najbolje je opisao američki psiholog Haim Ginott: KLIMA U UČIONICI „Došao sam do zastrašujućeg zaključka da sam ja odlučujući element u učionici. Moj lični pristup stvara klimu. Moje dnevno raspoloženje stvara vrijeme. Kao učitelj, ja posjedujem ogromnu snagu da učinim dječiji život jadnim ili radosnim. Mogu biti alat za torturu ili instrument inspiracije. Mogu poniziti ili oraspoložiti, povrijediti ili izliječiti. U svim situacijama, moj odgovor odlučuje da li će kriza eskalirati ili ne i dijete humanizirati ili ne." 8
  • 9. 9  DOBAR NASTAVNIK JE SAMO ONAJ KOJI NEPREKIDNO UČI  PODUČAVANJE - NAJLJEPŠE, ALI I NAJIZAZOVNIJE ZANIMANJE.  Nastavnik je neko ko inspiriše, daje primjer učenicima svojim znanjem, ponašanjem, sistemom vrijednosti – svojom pojavom u cjelini. „Nevjerovatna je stvar da mi svaki dan možemo izabrati kako ćemo se ponašati taj dan. Mi ne možemo promijeniti našu prošlost, niti možemo promijeniti ono što je neizbježno. Jedino što možemo uraditi jeste da kontrolišemo ono što imamo, a to je naš stav. Ubijeđen sam da je život 10 posto onoga što mi se desi, a 90 posto način na koji ja na to reagujem. Isto je i sa vama. Svi mi sami formiramo svoj stav.“ - Charles Swindoll
  • 10. 10 RIJEČI MOGU POVRIJEDITI! RIJEČI MOGU UMANJITI SAMOPOUZDANJE! ETIKETE POREĐENJA ODBIJANJE OMALOVAŽAVANJE  glup  lijen  loš „Zašto ne možeš biti pametan kao tvoj brat?„ "Zašto se ne ponašaš lijepo kao...?" „Ne sviđaš mi se!“ „Ne želim stobom razgovarati!“ "S tobom nešto nije u redu.„ "Zar ništa ne možeš uraditi kako treba?" "Od tebe neće ništa biti kad odrasteš."
  • 11. 11  Možda to nijesmo mislili.  Možda ćemo to ubrzo zaboraviti.  Dijete neće zaboraviti ono što smo rekli.  MISLIMO PRIJE NEGO ŠTO KAŽEMO!
  • 12. Preprekeukomunikaciji! Naređivanje, komandovanje: Prijetnja: Pripovijedanje, moralisanje: Predavanje: Pretpostavke: Nalaženje odgovora: Osuđivanje, okrivljavanje: Radoznalost, ispitivanje: Dijagnosticiranje: Ti stvarno moraš... Ako to ne uradiš onda ću... Bolje bi ti bilo, ili inače... Trebao si... Evo zašto nijesi u pravu...Uradio si to zato... To što si mislio bilo je... Ono što bih ja uradio je... Bilo bi najbolje da si... Ti si loš. Nijesi u pravu/djetinjast. Zašto? Sta? Kako? Ti samo pokušavaš privući pažnju. 12
  • 13.  DAJMO IM POZITIVNE INSTRUKCIJE.  JASNO KAŽIMO ŠTA HOĆEMO.  KORISTIMO KONSTRUKTIVNU KRITIKU.  OHRABRIMO IH NA POZITIVAN NAČIN.  POHVALIMO KONKRETAN RAD /I POSTUPAK. 13 Pozitivna komunikacija!
  • 14. 14 NEGATIVNU KOMUNIKACIJU Posramljivanje, okrivljivanje i davanje pogrdnih imena se ponekad koristi tokom rada kao način motivisanja učenika da se poprave: Ovakvim načinom komunikacije razvijamo kod učenika Obeshrabrenje Bijes i želja za osvetom Strah i zabrinutost  opada samopouzdanje  opada uspjeh.  učenik odustaje  ne trudi se praveći se da ga "nije briga.“  Zabrinutost proizvodi slab uspjeh.  Učenici se mogu povući u sebe i ustručavati se da postavljaju pitanja koja bi im pomogla da razumiju predmet.  loše ponašanje  ometanje drugih učenika u radu  nastojanje da osramoti i uvrijedi nastavnika.
  • 15. 15  NASTAVNICI KAO UZOR! Da bi pomogli djeci da se nose sa svojim emocijama, trebali bi prihvatiti i poštovati dječije osjećaje.  Mirno slušati, poklanjajući punu pažnju.  Okarakterisati emocije riječima.  Osjećaju dati ime.  Neka dječija želja bude iskazana kroz maštu  Svi osjećaji su prihvatljivi.  Određena ponašanja moraju biti korigovana.
  • 16. 16  KADA NASTAVNIK/CA IMA PROBLEM? Strategije Komunikacija:  Ja — izjave;  Jasne i glasne izjave o potrebama nastavnika;  Usmjeravati, ne biti destruktivni;  Izbjegavati "ne";  Izložiti zahtjev na pozitivan način;  izbjegavati kritiku;  Pokloniti pažnju dobrom ponašanju  Izbori i posljedice  Prirodne posljedice  Logične posljedice  Time Out  Rješavanje problema Kada želi da dijete promijeni svoje ponašanje: radne navike, domaći zadaci, ponašanje u školi...
  • 17. 17 Pažljivo slušamo; Podstaknimo dalji razgovor — otvaranje vrata; Pokažimo da shvatamo njegov/njen problem; Potvrdimo osjećanja; Budimo radoznali; A k t i v n o s l u š a nj e !
  • 18. 18 T R E Ć A R A D I O N I C A
  • 19. 19 R J E Š A V A NJ E S U K O B A U Š K O L I!
  • 21. 21 EDUKACIJA O RJEŠAVANJU SUKOBA:  Štedi vrijeme i smanjuje stres  Uči djecu da mare za druge i da se prema njima ophode s poštovanjem.  Uči djecu dragocjenim vještinama  Može pomoći u sprječavanju zloupotrebe alkohola i droge  Pomaže u doprinošenju toleranciji i miru u budućnosti ZAŠTO U ŠKOLAMA TREBA UČITI O RJEŠAVANJU SUKOBA? Rješavaju probleme u sadašnjosti. U budućnosti će moći rješavati nesuglasice na miroljubiv način.
  • 22. 22 Č E T V R T A R A D I O N I C A
  • 24. P O Z D R A V N A R I J E Č 24
  • 25. A ŠTA VI KAŽETE? (EVALUCIONI LISTIĆ) 25
  • 26. HVALA NA SARADNJI! 26 mr Milica Jelić Anka Mićović-prof. razr. nastave, nast. savjetnik