3- Eko-sela, UZT
- 1. Eko-sela Ekologija ii tradicija, turizam ii budunost Ekologija tradicija, turizam budunost Leo Vici Leo Vici UZT-Rijeka, STeP Ri, S. Krautzeka 83/A UZT-Rijeka, STeP Ri, S. Krautzeka 83/A uzt_hr@yahoo.hr uzt_hr@yahoo.hr
- 2. Eko-naselja, eko-sela Naselja koja imaju nizak utjecaj na okoli邸, odr転iva su i zadovoljavaju ljudske potrebe. Naselje po mjeri ovjeka, bogato sadr転ajima, ljudske aktivnosti su ne邸kodljivo integrirane u prirodno okru転enje, omoguuje zdrav razvoj, dugorono odr転ivo funkcioniranje i sadr転i centre za pokretanje razliitih inicijativa. Robert Gilman, 1991.
- 3. Tipovi eko-naselja gradska prigradska seoska Vizualizacija projekta Kupinec. U norve邸koj tvrtci Verdispar International planiraju izgraditi ekolo邸ko naselje u blizini Zagreba. S tim ciljem 2008. godine kupljeno je 2,6 milijuna kvadrata zemlji邸ta u opini Klina sela. Planirani kapacitet naselja iznosi 5 tisua osoba, graditi e se najvi邸e na 3 eta転e, a stambeni prostori bit e ponu eni na otvorenom tr転i邸tu. moderna i tehnolo邸ki napredna arkadijska, reciklirana
- 4. Par rijei o... Smanjivanje ekolo邸kog otiska kroz namjernu jednostavnost i kori邸tenje ekolo邸kih principa dizajniranja, spajanje ekolo邸kih principa dizajniranja i tehnologije sa socijalnim potrebama, naselja uobiajene veliine 50-150 stanovnika. Povijest: izraelski kibuci (formiranje mladih kroz rad i disciplinu), komune '60-tih i '70-tih (okoli邸 i duhovnost), 1979. eco-villages, od sredine '80-tih i dalje u '90-tima pokreu se brojni projekti u dana邸njem smislu rijei.
- 5. Karakteristike eko-sela Tipina eko-sela djeluju barem u nekima od navedenih podruja: razvoj lokalne ekonomije kooperativna socijalna ekonomija, stare vje邸tine i zanati izgradnja zajednica zajedniki sustav odluivanja rje邸avanje sukoba holistika edukacija lokalna organska proizvodnja hrane permakulturni principi dizajniranja ekolo邸ka gradnja sustavi obnovljivih izvora energije (OIE) menad転ment otpada i otpadnih voda
- 6. Eko-turizam Odgovorno putovanje u prirodna podruja kojim se uva okoli邸 i unapre uje blagostanje lokalnog stanovni邸tva. (TIES, 1991.) evolucija turizma podkomponenta odr転ivog turizma Profil turista: 35-55 godina, visoko obrazovani, putuju u paru, trajanje puta 8-14 dana, ekolo邸ki osvije邸teni, cijene lokalnu kulturu i obiaje, 転eljni stjecanja novih znanja i vje邸tina, spremni platiti vrijednost za novac
- 7. Eko-turizam (2) Trendovi: smje邸taj bez negativnog utjecaja na okoli邸 (zero carbon emission) tzv. sporo putovanje volontiranje i uenje povezivanje s domaim stanovni邸tvom tijekom boravka umre転avanje preko interneta sa istomi邸ljenicima Primjer: koncept energetski samodostatne ekolo邸ke kue za ideju solarnog sela namijenjenog seoskom turizmu na otocima (EIHP 2003.)
- 8. Primjeri u Hrvatskoj Blatu邸a, Kordun Vilindom, Velebit Reciklirano imanje Udruge ZMAG, pokraj Vukomeria 貼ensko eko-imanje, Bra Eia, eko-imanje pokraj Bala
- 9. Blatu邸a, Kordun Robert Schenk, udruga EkoSense na Kordunu, istoni obronci Petrove gore, 120 ha zajednica formirana kao otvorena platforma tijekom posljednje 3 godine u eko-selu 転ivjelo nekoliko stotina ljudi, trenutno 15-tak lanova tradicionalne tehnike gra enja, lokalni materijali, ali i najnovije tehnologije poput kori邸tenja pasivno/aktivne suneve energije, vjetrogeneratora, termikih pumpi, sistema recikliranja vode
- 10. Blatu邸a, Kordun (2) centralno imanje (zajednike prostorije) + kuice od blata, slame i drva tro邸ak izgradnje 1 kuice (30 m2) iznosi oko 2.000 Udruga dobila EU sredstva za razvoj nastambi od slame mjeseni tro邸ak 1 osobe = 500 kn; neke imaju posao izvan eko-sela svake godine se samoodr転ivost poveava za 10% turizmom se ne bave, ali goste primaju gostima na raspolaganju: rad i uenje, domaa hrana, odmor uz ljude i 転ivotinje, sport, najprirodniji wellness
- 11. Vilindom, Velebit Damir Horvat, udruga Vilindom namjera: osnivanje mirnih i skladnih mjesta za boravak u prirodnom okru転enju manja kamena kua u dugoronom najmu Kubus (za 10-14 osoba, 25 m2) velika okunica i par ru邸evnih zdanja ekaju obnovu bez elektrine energije Udruzi se pridru転uje grupno, a lanarinama (2.000 kn/god po osobi) i dobrovoljnim radom uz pomo postojeih lanova osniva se novo mjesto za boravak proizvodnja odjee od prirodnih materijala, ekolo邸ka poljoprivreda, ljekovito bilje
- 12. Reciklirano imanje Udruge ZMAG, pokraj Vukomeria ZMAG = Zelena mre転a aktivistikih grupa Matko i邸ak, prof. povijesti, 2001. na vlastitom imanju u Turopolju pokrenuo ekolo邸ki odr転ivu zonu; lan zajednice je i poznati sociolog, dr. Dra転en imle邸a (Institut Ivo Pilar) u planu: po zavr邸etku ure enja nastaniti se; cilj je zajednica od desetak mla ih ljudi iz Udruge tri tima: graditeljski, vrtni i tim za nove projekte pri ulasku u zajednicu nije va転no vjersko/politiko/... opredjeljenje aktivistiki projekt
- 13. Reciklirano imanje Udruge ZMAG, pokraj Vukomeria (2) kue od slame, drva i kamena, sa zelenim krovovima, izolacijom od ovje vune i zemljane 転buke u vrtu i staklenicima organsko voe i povre voda iz bunara el. energija iz 6 solarnih panela, jedna mala vjetrenjaa i 4 baterije, generator na biodizel koji se proizvodi iz uljane repice recikliranje otpada finska pe toplina, za pei kruh, zagrijavati vodu energetski neovisni? >> gotovo 100%. edukacijski centar i multimedijalna knji転nica odr転avaju radionice s eko-temama, instaliraju besplatne sustave za elektr. energiju diljem Hrvatske udruga je do danas izdala i nekoliko prirunika o Permakulturi
- 14. 貼ensko eko-imanje, Bra projekt 2006. god. pokrenule 3 転ene: Antonela, Mrvica i Luca; danas ih je ondje 4 vizija: zajednica koja e se bazirati na samoodr転ivosti uz kori邸tenje iskljuivo prirodnih resursa gruba mala betonska kuica, prilino avangardni, ali topao kutak u pustoj uvali jo邸 nemaju tekuu vodu ni struju; zimi nedostaje topli tu邸 pe na drva permakulturalisti iz Istre darovali solarni (FN) sustav broj ljudi koji ovdje 転ive mijenja se, ljeti bude i 30-tak iz cijelog svijeta financiranje: od poslova koje odrade u susjednim mjestima
- 15. Eia, eko-imanje pokraj Bala Igor Drandi 2003. god. s kolegicom poeo kriti teren plan: transformacija iz eko-art centra (danas) u eko-selo kua od slame i blata za goste, postoji i prostor za zajednika dru転enja tro邸ak izrade kuice od bala slame oko 10.000 kn voda iz 3 spremnika ki邸nice, WC-i su ekolo邸ki, s piljevinom ZMAG donirali vjetroagregat teajevi: 邸kola sree, permakultura, dani otvorenih vrata, eko-sajam, radne akcije vikendom volonteri iz cijelog svijeta svojevremeno od Ministarstva znanosti i obrazovanja dobili pozitivno mi邸ljenje za projekt "Eko-edukacija za djecu i mlade転 za bolji svijet" vr邸e edukacije za djecu
- 16. Primjeri iz inozemstva Njemaka, Sieben Linden (Sedam lipa) Austrija, opina G端ssing i selo Keimblatt Italija, Corte di Cadore kotska, UK, Findhorn
- 17. Njemaka, Sieben Linden (Sedam lipa) ogledno naselje s nultom potro邸njom energije, za 200 ljudi, u ruralnom podruju cilj: pronai model za nain 転ivota s dobro uravnote転enim odnosima rada, dokolice, ekonomije, ekologije, urbane i ruralne kulture projekt od 1993., odn. od 1997. veliina kompleksa iznosi 82 ha, vei dio je 邸uma, manje od 10% su izgra ene zone kori邸tenje jednostavnih i sofisticiranih tehnolo邸kih rje邸enja visok stupanj energetske efikasnosti organizacija seminara i vi邸ednevnih studijskih posjeta, pru転anje mogunosti za volontiranje jedno od sjedi邸ta mre転e GEN (Global Eco- village Network) >> 4 stupa eko-sela: ekologija, dru邸tvo, ekonomija, sloboda izbora religije, politike i dr.
- 18. Austrija, opina G端ssing desetljeima zaboravljeni pogranini gradi u Gradi邸u transformacija zapoela u prvoj polovini '90.-tih >> gradska uprava: sve javne zgrade trebaju prestati koristiti fosilna goriva opina sve vi邸e poticala razvoj industrije OIE danas 50-tak tvrtki zapo邸ljava vi邸e od 1.000 radnika i proizvodi elektrinu i toplinsku energiju i gorivo iz sunca, piljevine, kukuruza i ulja; izgra eno je i postrojenje za stvaranje bioplina gasifikacijom sjeke godi邸nje se proizvodi 22 MWh elektr. energije, od ega je 8 MWh vi邸ak koji se prodaje u mre転u za 4,7 mln ozraje u grad privlai brojne turiste: znanstvenike, politiare i eko-turiste od 邸kotskih farmera do japanskih ulagaa i politikih delegacija naravno el. i toplinska energija u hotelima je iz OIE G端ssing je prva opina u EU koja je uspjela srezati emisije CO2 za vi邸e od 90% (u odn. na 1995.) sjedi邸te Europskog centra za obnovljive izvore energije financira opina, austrijska vlada i EU Pria o uspje邸nom, gospodarski i ekolo邸ki odr転ivom nainu promi邸ljanja jedne lokalne zajednice!
- 19. Austrija, selo Keimblatt pokraj Riegersburg-a u planu vei kompleks modernog ekolo邸kog naselja u okviru postojeeg gradia
- 20. Italija, Corte di Cadore malo eko-naselje projektirano kao odmarali邸te za zaposlenike tvrtke ENI i njihovu djecu, za ukupno 6.000 ljudi gra eno 50-tih na tada revolucionarnim idejama ouvanja prirode, uz po邸umljavanje obronaka; kompleks danas veim dijelom uklopljen u 邸umu eko-naselje kasnije prenamijenjeno, dijelom i za turizam; postoje planovi za ure enje smje邸taja Instituta za odr転ivost okoli邸a kuriozitet: kompleks prema naelima odr転ivosti projektirao Edoardo Gellner, po ro enju Opatijac; ubraja se u vrh talijanske arhitekture
- 21. kotska, UK, Findhorn Ecovillage eksperimentalni arhitektonski projekt iz ranih '80-tih cilj: demonstrirati odr転ivi razvoj u dru邸tvenim, okoli邸nim i ekonomskim terminima 55 zgrada koriste se razliite ekolo邸ke tehnike, npr. Kodeks ekolo邸kog gra enja, eko-arhitektura, sustav proi邸avanja otpadnih voda 貼ivi stroj, organska proizvodnja hrane, Eko-valuta vjetro-park omoguava vi邸kove u ukupnoj proizvodnji elektrine energije danas su u funkcioniranje zajednice ukljuene mnogobrojne organizacije, organiziraju se edukacije projekt je dobio mnogobrojne nagrade, istie se nagrada UN-ovog tijela Habitat za projektiranje najboljeg rje邸enja (1998) zakljuak nezavisne studije (2006.) je da stanovnici Findhorna u usporedbi sa svim zajednicima industrijaliziranog svijeta ostavljaju najni転i ekolo邸ki otisak
- 22. Potencijal uloge EU fondova IPA II. Odr転ivi razvoj okoli邸a Poticanje prekogranine suradnje IPA V. Mjera 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice Mjera 103 Unaprje enje prerade i tr転enja poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice Mjera 301 Pobolj邸anje i razvoj ruralne infrastrukture Mjera 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti Intelligent Energy Europe cilj: podr転ati odr転ivi razvoj u energetici PG貼 spremna sufinancirati projekte koji dobiju sredstva iz EU fondova va転na uloga stranih partnera!
- 23. Znaajnije organizacije ZMAG Zelena mre転a aktivistikih grupa GEN Global Ecovillage Network Mre転a eko-sela Balkana SEKOM Sveriges Ekokommuner (vedska) Eco-towns (Engleska)