1. BAROK
OD 17. DO SREDINE 18.STOLJEA
Barok je razdoblje od 17. do sredine 18. stoljea.
Sama rije Barok potjea od portugalske rijei barroco a
znai "nepravilan biser".
2. DRUTVO
U razdoblju baroka dru邸tvo je bilo feudalno.
Na vrhu dru邸tva pojedinih dr転ava nalaze se
carevi i kraljevi, a na dnu je kmetstvo.
Izmeu tih dviju krajnosti plemstva i
kmetstva postoji graanstvo. Graanstvo
se bavi proizvodnjom, trgovinom, prometom
i bankarstvom.
3. DR貼AVA
U to vrijeme najjaa dr転ava bila je
centralizirana i ujedinjena Francuska.
Italija i Njemaka bile su podijeljene na
manje nezavisne dr転ave. Valja
napomenuti da je Njemaka bila
podijeljena na 300 manjih nezavisnih
dr転ava. Vladari su kroz umjetnost
pokazivali svoju mo.
4. KRANSKA CRKVA
Katolika crkva borila se protiv
reformacije kojom je Martin Luther
poku邸ao unijeti duhovnu i
strukturalnu promjenu crkve 邸to je
dovelo do reformiranog kr邸anstva.
5. ARHITEKTURA
U arhitekturi baroka te転i se ukra邸avanju, jakom sjaju
i rasko邸i (kupole, ni邸e, stupovi, konkavnost-
konveksnost (udubljeno, izboeno) ).
Graevine izvana stvaraju dojam beskrajnog
bogatstva, a iznutra se ostvaruje bezgranian prostor i
velika rasko邸. Namje邸taj je sa mnogo pozlate i
arhitektonskih ukrasa.
U gradovima drvene kue zamijenjuju se zidanima, a
seoske i gradske crkve grade se u baroknim oblicima.
6. .
UMJETNOST
Slikarstvo
-karakteristine su jake boje i sna転ni
kontrasti svijetlog i tamnog
-lijeva i desna strana slika su asimetrine
Kiparstvo
- razigrani pokreti.
7. ZNANOST
Talijanski fiziar i astronom Galileo Galilei usavr邸ava teleskop
i otkriva da prostor nema granica, ve da je prostor beskrajan.
Isaac Newton, engleski znanstvenik, postavlja zakone gibanja
tijela: gravitaciju i dinamiku.
8. RAZUM
U baroku najvi邸e se je cijenio razum. Smatralo se da
su i osjeaji pod njegovom kontrolom.
Koliko je razum bio va転an govori nam poznata
reenica matematiara i filozofa Rene Descartesa:
"Mislim, dakle postojim".
Filozofi stvaraju dvije teorije spoznaje svijeta i
stvarnosti: empirizam i racionalizam. Empirizam je
pravac koji govori da su pokus i iskustvo osnovni
izvor spoznaje, dok racionalizam govori da se
stvarnost mo転e spoznati jedino mi邸ljenjem.
9. KNJI貼EVNOST
Knji転evnost je obilje転ena estom upotrebom
metafora, kontrasta, parabola i hiperbola, a va転na
stilska figura je concetto(koneto), odn. spajanje
naizgled nespojivih pojmova kako bi se postigla
duhovnost.
10. U 17. st. Dalmacija je pod Mlecima, Turci su
zauzeli Slavoniju, a preostali dio je pod
Habsburgovcima. Slobodan je samo mali dio uz
Dubrovaku Republiku. U razdoblju baroka
Dubrovnik je centar knji転evnog razvoja. Tako se
pod utjecajem Dubrovnika poinje izdvajati
邸tokavsko narjeje, Bartol Ka邸i, 1604. godine
izdaje 束Hvatsku gramatiku損 te postavlja temelje
hrvatskog jezika. Knji転evne vrste koje se
razvijaju su: Ilirika, Epika i Drama.
11. VA貼NE LINOSTI
Va転ne linosti:
Isaac Newton, engleski fiziar i znanstvenik
Galileo Galilei, talijanski astronom i fiziar
Luj XIV, francuski vladar (1661. u Parizu otvara prvu plesnu
邸kolu)
barokni knji転evnici u Hrvatskoj: Fran Krsto Frankopan,
Katarina Zrinska i Petar Zrinski
Ivan Gunduli, hrvatski pjesnik
12. GLAZBA BAROKA
(17. I PRVA POLOVICA 18.
STOLJEA)
Najva転nije novosti baroka su opera i
koncert
Najomiljenija zabava na dvoru bila je
opera
13. Razlikujemo dvorsku i crkvenu glazbu, tj.
svijetovnu i duhovnu
Slu邸ni primjer:
J.S.Bach: Brandenbur邸ki koncert br.2,
I.stavak
G.F.Handel: Messiah
For unto Us a Child is born
14. TONSKA GRAA VIE NISU STARI NAINI VE
DUR I MOL TONALITETI.
RITAM IMA NEPREKIDAN TIJEK KOJI PODSJEA
NA ZVUK RADA MOTORA
NE KORISTE SE POSTUPNI PRIJELAZI
CRESCENDO DECRESCENDO VE NALAZIMO
NAGLE IZMJENE TIHOG (P) U GLASNO (F) ILI
FORTEA U PIANO PLONA DINAMIKA.
貼ena je mogla postati operna pjevaica, ali nije
mogla svirati u orkestru.
15. Prema broju izvoaa razlikujemo solistiku glazbu od
komorne i orkestralne glazbe. (razlika izmeu komorne i
orkestralne glazbe bila je samo u broju izvoaa).
Solistika glazba namijenjena je orguljama, violini ili embalu.
Komorna i orkestralna glazba,(razlika je samo u broju izvoaa),
namijenjena je za gudae kojima su dodavali i poneki puhaki
instrument.
S obzirom na velik broj izvoaa u orkestru neophodan je bio
dirigent. Dirigent se pojavljuje u opernom kazali邸tu. Dirigent je
imao veliku palicu kojom je udarao o pod te tako oznaavao
taktove doba.
16. HRVATSKA
U Hrvatskoj, u tada邸nje vrijeme, postojala su tri crkvena reda:
isusovci, pavlini i franjevci. Zapisivali su jednostavne duhovne
pjesme. Tako je 1644.god. nastala Pavlinska pjesmarica.
U svom stvarala邸tvu isusovci su se oslanjali na narodne
popijevke.
Tako npr ispod popjevke Posejal sem ba転ulek potpisuju tekst
Zdravo budi Marija.
17. MONODIJA
Monodija oznaava pjevanje glavne melodije a prati je basso
continuo - orgulje, embalo ili orkestar. U monodiji se istie
pojedinac i jasno se mogu razumijeti rijei. Skladatelji su veliku
va転nost usmjeravali na odnos teksta i glazbe. Uz pojavu
monodije ve転e se nastanak opere. U baroku opera je bila
najomiljenija zabava plemia, a kasnije i graana.
Monodija se 邸iri i u crkvenu glazbu, pa nastaju oratorij i kantata, a
zatim i u instrumentalnu sonatu.
U Hrvatsku monodiju je uveo Ivan Lukai.
Slu邸ni primjer: I.Lukai: Canite et psalite omnes populi
(Pjevajte i svirajte svi narodi)
18. POLIFONIJA
Polifonija je nain skladanja u kom su sve dionice ravnopravne,
jer svaka dionica donosi samostalnu melodijsku liniju.
Samostalnost glasova skladatelji ostvaruju postupkom imitacije
(nakon izlaganja u jednom glasu tema se ponavlja u drugom
glasu).
Fuga (lat. bijeg) najsavr邸eniji je oblik polifonije.
Slu邸ni primjer: J.S.Bach
Fuga u c-molu
19. HOMOFONIJA
Homofonija je nain skladanja u kom glavnu
melodiju, naje邸e u najvi邸em glasu, prate ostali
glasovi u akordima.
Efektne kontraste skaldatelji su postizali
izmjenom homofonih i polifonih odlomaka.
Slu邸ni primjer: J.S.Bach
Muka po Mateju br. 54. ili55.
20. BASSO CONTINUO
Javlja se basso continuo. Njega izvode dva instrumenta
violonelo i embalo ili orgulje. Svira se na nain da se
lijevom rukom svira ista basova linija dok se desnom
rukom izmi邸lja melodija i svira je (improvizira).
21. Najvei napredak imala je gradnja gudakih instrumenata,
te je graditeljstvo gudakih instrumenata postalo pravo
umijee. Na taj nain u sredi邸te dolazi instrumentalna glazba.
Vokalnoj glazbi pridodaje se instrumentalna pratnja. Takova
glazba naziva se vokalno-instrumentalna glazba.
U baroku su nastala tri vokalno- instrumentalna oblika:
opera, oratorij i kantata. Preuzeti vokalni oblici, iz
razdoblja renesanse, misa, motet i pasija dobivaju
iinstrumentalnu pratnju pa i oni postaju vokalno-
instrumentalne skladbe
Slu邸ni primjer: motet
Ivan Lukai: Cantabo Domino
22. NASTAJU NOVI GL. OBLICI INSTRUMENTALNE
GLAZBE: KONCERT (SOLISTIKI KONCERT,
CONCERTO GROSSO), SONATA I SUITA
Rije koncert ima dvojako postoje dvije vrste koncert:
znaenje : tal. concerto grosso i solistiki
concertareznai natjecati se, koncert.
sukobiti, a druga rije je u concertu grossu (tal.
conserere 邸to znai slagati veliki koncert) izmjenjuje se
se, uskladiti. Tako se u manja skupina solista
koncertu suprotstavljaju nazvana concertino (tal.
jedan ili vi邸e solista sa mali koncert), s orkestrom
orkestrom. Tutti(tal.-svi)
concertino su sainjavali
dva do etiri instr. Tutti
ine gudai i embalo.
Slu邸ni primjer: J.S.Bach
Brandenbur邸ki koncert br.
5 u D-duru
23. SOLISTIKI KONCERT
Solistiki koncert nastaje smanjenjem
solistike skupine concertina na jednog
solistu u concertu grossu. Obino ima tri
stavka: brzi-polagani-brzi.
Slu邸ni primjer: Antonio Vivaldi:
Koncert za violinu i gudaki orkestar
"Proljee"
24. Suita je niz stiliziranih plesnih stavaka koji su poredani po
kontrastima: mjere, tempa i ugoaja. Naje邸i slijed stavaka
suite je: allemande, courante, sarabande i gigue.
Allemande podrijetlom iz Njem. umjerenog tempa i stalnog
ritmikog toka i bogato ukra邸ene melodije.
Courante je najbr転i suitni stavak, potjee iz francuske
Sarabande potjee iz ju転ne Amerike i u 16. st. dolazi u
panjolsku. polaganog je tempa i sveanog ugoaja..
Gigue potjee od 転ivahnog seljakog plesa, koji postoji jo邸 i
danas u Irskoj.
Suite su svirali na dvorskim koncertima, u privatnim kuama, za
vrijeme objeda ili vrtnih zabava.
Slu邸ni primjer: G.F.Handel:
Suita za embalo u d-molu
25. Poetkom 17.st. u Italiji se javljaju novi gl-
oblici.:
sonata (tal. sonare- svirati) skladba za
sviranje na gudakim instrumentima
toccata (tal. toccare dirati),, gl. za instr. s
tipkama
kantata(tal. cantare pjevati) skladba za
pjevanje
Slu邸ni primjer: Johann Sebastijan Bach
Toccata i fuga u d-molu za
orgulje
26. Postoje crkvena i komorna sonata.
-crkvene sonate- sveanijeg ugoaja i zatopogodnije
za izvoenje u crkvi
-komorne sonate uglavnom plesnog ugoaja zato
su ih radije izvodili na dvoru.
Sonate su se svirale na dvorovima, u graanskim
kuama te u crkvama (prije, za vrijeme ili poslije
obreda).
Slu邸ni primjer: - crkvena sonata
A.Corelli: Trio sonata u d-molu,
3.stavak, Adagio
