際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
GRAA BILJNE STANICE
ORGANIZACIJA BILJNE STANICE
PLAZMALEMA
ENDOPLAZMATSKI
RETIKULUM
GOLGIJEV APARAT
RIBOSOMI
SFEROSOMI
LIZOSOMI
CITOSKELET
MITOHONDRIJI
PLASTIDI
MIKROTJELA
JEZGRA
A. PROTOPLAST
HIJALOPLAZMA (MATRIKS, CITOSOL)
CITOPLAZMA
KROMATIN
JEZGRICA
RIBOSOMI
KARIOPLAZMA
B. NE鄭IVI DIO STANICE
STANINA STIJENKA
STANINE UKLOPINE  vakuole, 邸krobna zrnca, masne kapljice
STANINI ORGANELI
ORGANIZACIJA BILJNE STANICE
Kromatin
Mitohondrij
Ribosomi
Mikrotubule
krobna zrnca
Kloroplast
Sredi邸nja lamela
Stanina stijenka
Membrana
Meustanini prostor
Vakuola
Glatki ER
Hrapavi ER
Jezgrina ovojnica
Jezgrica
Jezgrine
pore
Mikrofilamenti
Golgijev aparat
Jezgra
MEMBRANE
 Sve biolo邸ke membrane imaju istu strukturu
 Stanina membrana  plazmalema, tonoplast, jezgrina membrana, endomembranski sustav
 Model tekuega mozaika  lipidni dvosloj s uronjenim bjelanevinama
 Selektivno propusna barijera od vanjskoga svijeta
 Omogouje odr釘avnje stalne razlike u ionskim koncentracijama izmeu unutra邸njosti i izvan stanice
 Omoguuje stabilne fizikalno-kemijske uvjete u stanici 邸to je neophodno za njen opstanak
 Sudjeluje pri komunikaciji s vanjskim svijerom i drugim stanicama, itd.
MEMBRANE
LIPIDNI DVOSLOJ
HIDROFILNI
(POLARNI) DIO
HIDROFOBNI
(NEPOLARNI) DIO
HIDROFILNI
(POLARNI) DIO
Fosfat
Masna
kiselina
Masna
kiselina
Glicerol
Polarna
skupina
MEMBRANE
Kljune fizikalne znaajke lipidnoga dvosloja:
Spontano samoljepljenje  tendencija spontanoga formiranja sferine strukture koja
okru釘uje (zatvara) odjeljke unutar stanice
Fluidnost - lipidni sloj predstavlja oblik dvodimenzionalne tekuine
MEMBRANE
Integralni proteini
Uklopljeni su u dvosloj
Povr邸inski (periferni) proteini
Le釘e na povr邸ini membrane, na
integralnim proteinima ili su vezani na
lipidne ili glikolipidne molekule
dvoslojne membrane
Proteinski sastav dva lipidna monosloja se razlikuje  nutarnji ima vi邸e integralnih proteina
Najvei dio funkcija membrane vezan je za njenu proteinsku komponentu
Sudjeluje u transportu tvari kroz membranu
Predstavljaja enzime, koji kataliziraju razliite metabolike aktivnosti
ine strukturnu povezanost sa susjednim stanicama ili s ekstracelularnim matriksom itd.
MEMBRANE
GLIKOKALIKS (GLIKOLIPIDI I GLIKOPROTEINI)
Sudjeluje u procesu meustaninoga prepoznavanja
i meustanine komunikacije
Glikokaliks 
Tanki sloj ugljikohidrata na vanjskoj povr邸ini
membrane
Oligosaharidni lanci kovalentno vezani na
proteinske i lipidne molekule
MEMBRANE
 Citoplazma u u釘em smislu  tekua faza stanice, hijaloplazma citosol, matriks
 Medij u kojem se odvija najvei dio metabolizma stanice
 U mladoj stanici ispunjava itav lumen stanice i u nju su uronjeni svi ostali organi
stanice
 Kasnije se razvija jedna ili vi邸e vakuola koji potiskuju citoplazmu s ostalim
organima uz rub stanice.
CITOPLAZMA
 Kompleksna koloidna struktura
 Koloidne otopine su odreeno stanje tvari kada je neka tvar (disperzna faza)
raspr邸ena (dispergirana) u drugoj tvari (disperzno sredstvo) tako da veliina
estica disperzne faze 1-200 nm
 Disperzno sredstvo  voda
 Disperzna faza  jednostavne aminokiseline, mono- i disaharidi, nukleotidi, razni
ioni.
 Molekule vode formiraju hidratacijski ovoj oko koloidnih estica
 Oni se privlae silama koji uzrokuju formiranje gu邸e ili rjee koloidne mre釘e
 sol  stanje  rijetka mre釘a, tekue stanje
 gel  stanje  gu邸a mre釘a, kruto stanje
 koagulacija, peptizacija
 povratni, nepovratni koloidi
CITOPLAZMA
 Stanini kostur  trodimenzionalna mre釘a tankih bjelanevinastih niti
 Odreuje strukturu citoplazme, prostorni raspored staninih organela
 Odgovoran za gibanja unutar stanice
 Sudjeluje u diobi stanica
 Dinamina struktura koja ima mogunost brzoga preoblikovanja
CITOSKELET
CITOSKELET
Tri tipa niti koje izgrauju citoskelet:
CITOSKELET
Mikrocjevice,
Mikrotubule
Mikroniti,
Mikrofilamenti
Intermedijarni
filamenti
FAZE FORMIRANJA MIKROTUBULA:
NUKLEACIJA
略-TUBULIN 硫-TUBULIN
+
TUBULINSKI DIMER
ELONGACIJA
PROTOFILAMENTI
MIKROTUBULI
5 nm
25 nm
CITOSKELET
CITOSKELET
MIKROFILAMENTI
PLAZMALEMA
ENDOPLAZMATSKI
RETIKULUM
RIBOSOMI
MIKROFILAMENTI
I INTERMEDIJARNI FILAMENTI
MIKROTUBULI
MITOHONDRIJ
CITOSKELET
CITOSKELET
MIKROTUBULI U
DIOBENOM VRETENU
KROMOSOM
CITOSKELET
 Mitohondrije nalazimo u svim eukariotskim stanicama dok su plastidi karakteristini za
stanice biljaka.
 Ovi stanini organeli imaju stanovit stupanj samostalnosti u stanici
 Imaju vlastitu DNA i ribosome - sami sintetiziraju dio svojih bjelanevina i RNA
 Ne mogu nastati de novo nego samo diobom od ve postojeih organela istoga tipa.
 Svojom organizacijom slini prokariotskim organizmima  kru釘no graena DNA,
obavijene su s dvije membrane od kojih unutra邸nja nije graena kao tipine eukariotske
membrane, ribosomi veliinom su sliniji prokariotskim nego onima u citoplazmi koja ih
okru釘uje.
 Endosimbiontska teorija
MITOHONDRIJI I PLASTIDI
 Plastidi su samostalne plazmatske tvorevine koje nastaju od proplastida, koji od
zavisnosti od svoje budue funkcije poprimaju ili ne poprimaju boju i dobivaju
odgovarajue funkcije
 Postoje razliite vrste plastida koje se meusobno razlikuju bojom, veliinom, oblikom
i ustrojem.
 U zrelim stanicama mo釘emo nai tri tipa plastida: kloroplaste, kromoplaste i
leukoplaste
 Srodnost svih tipova plastida oituje se u tome 邸to se tijekom razvoja biljke i
djelovanjem fizikalnih imbenika (npr. svjetla) mogu pretvarati iz jednog oblika u drugi
PLASTIDI
Kuglaste, leaste ili elipsoidne tvorevine zelene boje, Zahvaljujui njima biljke imaju zelenu boju.
KLOROPLASTI
DVOSTRUKA
MEMBRANA
MATRIKS
(STROMA)
STROMA TILAKOIDE
GRANA TILAKOIDE
Granum
Tilakoidna grana
Tilakoida strome
Stroma
Tilakoidni odjeljak
Periplastidialni prostor
Vanjska membrana
Nutarnja membrana
KLOROPLASTI
U tilakoidnim membranama odvija se fotosinteza  pretvorba suneve energije
u kemijsku koja se pohranjuje u organskim molekulama
Klorofil (a i b) i karotenoidi (karotin, ksantofil)
KLOROPLASTI
a
b
porfirni
prsten
fitol
tilakoidna
membrana
skupina molekula
uklopljenih
u membranu
Razvoj proplastida bez svijetla
ETIOPLASTI
Prolamelarno tijelo
24 h
1 min
 鄭uti, naranasti, crveni plastidi
 Nastaju iz kloroplasta razgradnjom
klorofila za vrijeme dozrijevanja
plodova
 Ostaju karotenoidi
 Poma釘u primamljivanju 釘ivotinja
KROMOPLASTI
Dolazi do modifikacije i razgradnje
tilakoidnih membrana
Sastoje se od dvostruke membrana i
strome
KROMOPLASTI
Bezbojni plastidi, ne sadr転e pigmente
Nastaju iz proplastida
Manji su od kloroplasta i razliitoga oblika (esto ameboidnoga)
Imaj malo membranskih struktura
Proteinoplasti (oleuroplasti)
Dva tipa leukoplasta
A) U epidermalnim stanicama lista nekih biljaka
(Tradescantia)
B) U stanicama tkiva i organa do kojih ne dolazi
svjetlo, uglavnom su to spremi邸na tkiva 
sjemenke, gomolji i korijen
Amiloplasti
Ejaloplasti (oleoplasti)
LEUKOPLASTI
Plastidi
Plastidi
Funkcija:
Oksidativna fosforilacija  oslobaanje kemijske energije razgradnjom
organskih molekula
Okrugla ili duguljasta tjele邸ca; pojedinani, dvojni ili vezani u zrnatim nizovima
Veliina: 0,5-0,8 亮m
MITOHONDRIJI
DVOSTRUKA MEMBRANA
PERIMITOHONDRIJALNI
PROSTOR
MITOHONDRIJALNI
MATRIKS
KRISTE:
NABORI UNUTARNJE MEMBRANE
MITOHONDRIJI
MITOHONDRIJI
ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER)
Sistem membranskih struktura koje su meusobno povezane i
formiraju mre釘u unutarnjeg staninog cirkulatornoga sustava
Sinteza specifinih spojeva
Transport proteina, ugljikohidrata i dr.
ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER)
jezgra
jezgrina ovojnica
hrapavi ER
glatki ER
ribosomi ER
pore jezgrine ovojnice
cisterne ER
ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER)
Dva funkcionalno razliita podruja:
Granularni ER
Paralelno nanizane plosnate cisterne
Membrana s poliribosomima
Sinteza proteina
Agranularni ER
Trodimenzionalna mre釘a tubula
Nema poliribosoma
Sinteza ugljikohidrata i lipida
ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER)
RIBOSOMI
Molekularne nakupine gdje se aminokiseline povezuju u bjelanevine prema uputi iz DNA
Graeni su od 1/3 bjelanevina i 2/3 rRNA
RIBOSOMI
Sastavljeni su od dvije podjedinice  velike i male
10-125 nm
Prokarioti: 70 s: 50s + 30 s
Eukarioti: 80 s: 60 s + 40 s
RIBOSOMI
Sintetiziraju se u jezgri
Pojavljuju se pojedinano ili u agregatima (POLIRIBOSOMI)
Nalazimo ih u:
JEZGRI
CITOPLAZMI
ENDOPLAZMATSKOM
RETIKULUMU
ORGANELIMA
(KLOROPLASTI I
MITOHONDRIJI)
GOLGIJEV SUSTAV
Membranski sustav graen od
cisterni i vezikula (mjehuria)
Diktiosom: niz naslaganih cisterni,
osnovna jedinica golgijevega sustava
Sinteza polisaharida
Glavni prenosnik makromolekula
unutar stanice
Modifikacija glikoproteina
Sinteza lipida
Lizosomi
Stanina membrana
Sekretorni granuli
GOLGIJEV SUSTAV
hrapavi ER
diktiosom
prijenosne vezikule
stanina
membrana
sekretorne vezikule
GOLGIJEV SUSTAV
GOLGIJEV SUSTAV
Jezgra
membrana
prijenosne vezikule, od
hER do cis strane
Golgijeva sustava
hrapavi ER
Golgijev
sustav
vezikule koje se
otpu邸taju s trans
strane Golgijeva
sustava
GOLGIJEV SUSTAV
GOLGIJEV SUSTAV
LIZOSOMI
Vezikuli koji nastaju na golgijevem sustavu
LIZOSOMI
LIZOSOMI
LIZOSOMI
SEKUNDARNI
LIZOSOM

More Related Content

Similar to A-grada stanice2 (1).pdfi stanicne organele (14)

Ontogenetsko razvie
Ontogenetsko razvieOntogenetsko razvie
Ontogenetsko razvie
bidziga123
Prezentacija: Meduze
Prezentacija: MeduzePrezentacija: Meduze
Prezentacija: Meduze
azazel12
elijska graa 転ivih bia.pptx
elijska graa 転ivih bia.pptxelijska graa 転ivih bia.pptx
elijska graa 転ivih bia.pptx
belma17
Histologija - Golgi i lizozomi
Histologija - Golgi i lizozomiHistologija - Golgi i lizozomi
Histologija - Golgi i lizozomi
Nikola Andjelic
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptxIZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
Katarina amber
65. 66.nastavna jedinica
65. 66.nastavna jedinica65. 66.nastavna jedinica
65. 66.nastavna jedinica
VioletaNovakovi
Elija prezentacija
Elija prezentacijaElija prezentacija
Elija prezentacija
edinadina
02-predavanje-entomologija prezentacija.ppt
02-predavanje-entomologija prezentacija.ppt02-predavanje-entomologija prezentacija.ppt
02-predavanje-entomologija prezentacija.ppt
jOVANA478990
DIOBA CELIJE.pptx .
DIOBA CELIJE.pptx                                                .DIOBA CELIJE.pptx                                                .
DIOBA CELIJE.pptx .
k67kxyhkh4
Biljna tkiva
Biljna tkivaBiljna tkiva
Biljna tkiva
Ivana Damnjanovi
Uloga biolo邸kih membrana u stanicama. ppt
Uloga biolo邸kih membrana u stanicama. pptUloga biolo邸kih membrana u stanicama. ppt
Uloga biolo邸kih membrana u stanicama. ppt
Katarina amber
55. 56. nastavna jedinica
55. 56. nastavna jedinica55. 56. nastavna jedinica
55. 56. nastavna jedinica
VioletaNovakovi
Tkivo
TkivoTkivo
Tkivo
dr arac
Ontogenetsko razvie
Ontogenetsko razvieOntogenetsko razvie
Ontogenetsko razvie
bidziga123
Prezentacija: Meduze
Prezentacija: MeduzePrezentacija: Meduze
Prezentacija: Meduze
azazel12
elijska graa 転ivih bia.pptx
elijska graa 転ivih bia.pptxelijska graa 転ivih bia.pptx
elijska graa 転ivih bia.pptx
belma17
Histologija - Golgi i lizozomi
Histologija - Golgi i lizozomiHistologija - Golgi i lizozomi
Histologija - Golgi i lizozomi
Nikola Andjelic
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptxIZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
IZVANKROMOSOMSKI GENI.pptx
Katarina amber
65. 66.nastavna jedinica
65. 66.nastavna jedinica65. 66.nastavna jedinica
65. 66.nastavna jedinica
VioletaNovakovi
Elija prezentacija
Elija prezentacijaElija prezentacija
Elija prezentacija
edinadina
02-predavanje-entomologija prezentacija.ppt
02-predavanje-entomologija prezentacija.ppt02-predavanje-entomologija prezentacija.ppt
02-predavanje-entomologija prezentacija.ppt
jOVANA478990
DIOBA CELIJE.pptx .
DIOBA CELIJE.pptx                                                .DIOBA CELIJE.pptx                                                .
DIOBA CELIJE.pptx .
k67kxyhkh4
Uloga biolo邸kih membrana u stanicama. ppt
Uloga biolo邸kih membrana u stanicama. pptUloga biolo邸kih membrana u stanicama. ppt
Uloga biolo邸kih membrana u stanicama. ppt
Katarina amber
55. 56. nastavna jedinica
55. 56. nastavna jedinica55. 56. nastavna jedinica
55. 56. nastavna jedinica
VioletaNovakovi
Tkivo
TkivoTkivo
Tkivo
dr arac

More from MalacGenijalac2 (7)

gljive i li邸ajevi 1 .pptx
gljive i li邸ajevi 1                .pptxgljive i li邸ajevi 1                .pptx
gljive i li邸ajevi 1 .pptx
MalacGenijalac2
Cellular respiration .ppt
Cellular respiration                .pptCellular respiration                .ppt
Cellular respiration .ppt
MalacGenijalac2
muscular system .ppt
muscular system                     .pptmuscular system                     .ppt
muscular system .ppt
MalacGenijalac2
ljekovito bilje-.pptx
ljekovito                    bilje-.pptxljekovito                    bilje-.pptx
ljekovito bilje-.pptx
MalacGenijalac2
GRAA 貼IVOTINJSKE ELIJE .pptx
GRAA 貼IVOTINJSKE ELIJE           .pptxGRAA 貼IVOTINJSKE ELIJE           .pptx
GRAA 貼IVOTINJSKE ELIJE .pptx
MalacGenijalac2
Nervni sistem, ula i hormoni ponavljanje.pptx
Nervni sistem, ula i hormoni ponavljanje.pptxNervni sistem, ula i hormoni ponavljanje.pptx
Nervni sistem, ula i hormoni ponavljanje.pptx
MalacGenijalac2
Klasa - Vodozemci razmnozavanje i podjela.ppt
Klasa - Vodozemci razmnozavanje i podjela.pptKlasa - Vodozemci razmnozavanje i podjela.ppt
Klasa - Vodozemci razmnozavanje i podjela.ppt
MalacGenijalac2
gljive i li邸ajevi 1 .pptx
gljive i li邸ajevi 1                .pptxgljive i li邸ajevi 1                .pptx
gljive i li邸ajevi 1 .pptx
MalacGenijalac2
Cellular respiration .ppt
Cellular respiration                .pptCellular respiration                .ppt
Cellular respiration .ppt
MalacGenijalac2
ljekovito bilje-.pptx
ljekovito                    bilje-.pptxljekovito                    bilje-.pptx
ljekovito bilje-.pptx
MalacGenijalac2
GRAA 貼IVOTINJSKE ELIJE .pptx
GRAA 貼IVOTINJSKE ELIJE           .pptxGRAA 貼IVOTINJSKE ELIJE           .pptx
GRAA 貼IVOTINJSKE ELIJE .pptx
MalacGenijalac2
Nervni sistem, ula i hormoni ponavljanje.pptx
Nervni sistem, ula i hormoni ponavljanje.pptxNervni sistem, ula i hormoni ponavljanje.pptx
Nervni sistem, ula i hormoni ponavljanje.pptx
MalacGenijalac2
Klasa - Vodozemci razmnozavanje i podjela.ppt
Klasa - Vodozemci razmnozavanje i podjela.pptKlasa - Vodozemci razmnozavanje i podjela.ppt
Klasa - Vodozemci razmnozavanje i podjela.ppt
MalacGenijalac2

A-grada stanice2 (1).pdfi stanicne organele

  • 2. ORGANIZACIJA BILJNE STANICE PLAZMALEMA ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM GOLGIJEV APARAT RIBOSOMI SFEROSOMI LIZOSOMI CITOSKELET MITOHONDRIJI PLASTIDI MIKROTJELA JEZGRA A. PROTOPLAST HIJALOPLAZMA (MATRIKS, CITOSOL) CITOPLAZMA KROMATIN JEZGRICA RIBOSOMI KARIOPLAZMA B. NE鄭IVI DIO STANICE STANINA STIJENKA STANINE UKLOPINE vakuole, 邸krobna zrnca, masne kapljice STANINI ORGANELI
  • 3. ORGANIZACIJA BILJNE STANICE Kromatin Mitohondrij Ribosomi Mikrotubule krobna zrnca Kloroplast Sredi邸nja lamela Stanina stijenka Membrana Meustanini prostor Vakuola Glatki ER Hrapavi ER Jezgrina ovojnica Jezgrica Jezgrine pore Mikrofilamenti Golgijev aparat Jezgra
  • 4. MEMBRANE Sve biolo邸ke membrane imaju istu strukturu Stanina membrana plazmalema, tonoplast, jezgrina membrana, endomembranski sustav Model tekuega mozaika lipidni dvosloj s uronjenim bjelanevinama Selektivno propusna barijera od vanjskoga svijeta Omogouje odr釘avnje stalne razlike u ionskim koncentracijama izmeu unutra邸njosti i izvan stanice Omoguuje stabilne fizikalno-kemijske uvjete u stanici 邸to je neophodno za njen opstanak Sudjeluje pri komunikaciji s vanjskim svijerom i drugim stanicama, itd.
  • 5. MEMBRANE LIPIDNI DVOSLOJ HIDROFILNI (POLARNI) DIO HIDROFOBNI (NEPOLARNI) DIO HIDROFILNI (POLARNI) DIO Fosfat Masna kiselina Masna kiselina Glicerol Polarna skupina
  • 6. MEMBRANE Kljune fizikalne znaajke lipidnoga dvosloja: Spontano samoljepljenje tendencija spontanoga formiranja sferine strukture koja okru釘uje (zatvara) odjeljke unutar stanice Fluidnost - lipidni sloj predstavlja oblik dvodimenzionalne tekuine
  • 7. MEMBRANE Integralni proteini Uklopljeni su u dvosloj Povr邸inski (periferni) proteini Le釘e na povr邸ini membrane, na integralnim proteinima ili su vezani na lipidne ili glikolipidne molekule dvoslojne membrane Proteinski sastav dva lipidna monosloja se razlikuje nutarnji ima vi邸e integralnih proteina
  • 8. Najvei dio funkcija membrane vezan je za njenu proteinsku komponentu Sudjeluje u transportu tvari kroz membranu Predstavljaja enzime, koji kataliziraju razliite metabolike aktivnosti ine strukturnu povezanost sa susjednim stanicama ili s ekstracelularnim matriksom itd. MEMBRANE
  • 9. GLIKOKALIKS (GLIKOLIPIDI I GLIKOPROTEINI) Sudjeluje u procesu meustaninoga prepoznavanja i meustanine komunikacije Glikokaliks Tanki sloj ugljikohidrata na vanjskoj povr邸ini membrane Oligosaharidni lanci kovalentno vezani na proteinske i lipidne molekule MEMBRANE
  • 10. Citoplazma u u釘em smislu tekua faza stanice, hijaloplazma citosol, matriks Medij u kojem se odvija najvei dio metabolizma stanice U mladoj stanici ispunjava itav lumen stanice i u nju su uronjeni svi ostali organi stanice Kasnije se razvija jedna ili vi邸e vakuola koji potiskuju citoplazmu s ostalim organima uz rub stanice. CITOPLAZMA
  • 11. Kompleksna koloidna struktura Koloidne otopine su odreeno stanje tvari kada je neka tvar (disperzna faza) raspr邸ena (dispergirana) u drugoj tvari (disperzno sredstvo) tako da veliina estica disperzne faze 1-200 nm Disperzno sredstvo voda Disperzna faza jednostavne aminokiseline, mono- i disaharidi, nukleotidi, razni ioni. Molekule vode formiraju hidratacijski ovoj oko koloidnih estica Oni se privlae silama koji uzrokuju formiranje gu邸e ili rjee koloidne mre釘e sol stanje rijetka mre釘a, tekue stanje gel stanje gu邸a mre釘a, kruto stanje koagulacija, peptizacija povratni, nepovratni koloidi CITOPLAZMA
  • 12. Stanini kostur trodimenzionalna mre釘a tankih bjelanevinastih niti Odreuje strukturu citoplazme, prostorni raspored staninih organela Odgovoran za gibanja unutar stanice Sudjeluje u diobi stanica Dinamina struktura koja ima mogunost brzoga preoblikovanja CITOSKELET
  • 14. Tri tipa niti koje izgrauju citoskelet: CITOSKELET Mikrocjevice, Mikrotubule Mikroniti, Mikrofilamenti Intermedijarni filamenti
  • 15. FAZE FORMIRANJA MIKROTUBULA: NUKLEACIJA 略-TUBULIN 硫-TUBULIN + TUBULINSKI DIMER ELONGACIJA PROTOFILAMENTI MIKROTUBULI 5 nm 25 nm CITOSKELET
  • 20. Mitohondrije nalazimo u svim eukariotskim stanicama dok su plastidi karakteristini za stanice biljaka. Ovi stanini organeli imaju stanovit stupanj samostalnosti u stanici Imaju vlastitu DNA i ribosome - sami sintetiziraju dio svojih bjelanevina i RNA Ne mogu nastati de novo nego samo diobom od ve postojeih organela istoga tipa. Svojom organizacijom slini prokariotskim organizmima kru釘no graena DNA, obavijene su s dvije membrane od kojih unutra邸nja nije graena kao tipine eukariotske membrane, ribosomi veliinom su sliniji prokariotskim nego onima u citoplazmi koja ih okru釘uje. Endosimbiontska teorija MITOHONDRIJI I PLASTIDI
  • 21. Plastidi su samostalne plazmatske tvorevine koje nastaju od proplastida, koji od zavisnosti od svoje budue funkcije poprimaju ili ne poprimaju boju i dobivaju odgovarajue funkcije Postoje razliite vrste plastida koje se meusobno razlikuju bojom, veliinom, oblikom i ustrojem. U zrelim stanicama mo釘emo nai tri tipa plastida: kloroplaste, kromoplaste i leukoplaste Srodnost svih tipova plastida oituje se u tome 邸to se tijekom razvoja biljke i djelovanjem fizikalnih imbenika (npr. svjetla) mogu pretvarati iz jednog oblika u drugi PLASTIDI
  • 22. Kuglaste, leaste ili elipsoidne tvorevine zelene boje, Zahvaljujui njima biljke imaju zelenu boju. KLOROPLASTI DVOSTRUKA MEMBRANA MATRIKS (STROMA) STROMA TILAKOIDE GRANA TILAKOIDE
  • 23. Granum Tilakoidna grana Tilakoida strome Stroma Tilakoidni odjeljak Periplastidialni prostor Vanjska membrana Nutarnja membrana KLOROPLASTI
  • 24. U tilakoidnim membranama odvija se fotosinteza pretvorba suneve energije u kemijsku koja se pohranjuje u organskim molekulama Klorofil (a i b) i karotenoidi (karotin, ksantofil) KLOROPLASTI a b porfirni prsten fitol tilakoidna membrana skupina molekula uklopljenih u membranu
  • 25. Razvoj proplastida bez svijetla ETIOPLASTI Prolamelarno tijelo 24 h 1 min
  • 26. 鄭uti, naranasti, crveni plastidi Nastaju iz kloroplasta razgradnjom klorofila za vrijeme dozrijevanja plodova Ostaju karotenoidi Poma釘u primamljivanju 釘ivotinja KROMOPLASTI
  • 27. Dolazi do modifikacije i razgradnje tilakoidnih membrana Sastoje se od dvostruke membrana i strome KROMOPLASTI
  • 28. Bezbojni plastidi, ne sadr転e pigmente Nastaju iz proplastida Manji su od kloroplasta i razliitoga oblika (esto ameboidnoga) Imaj malo membranskih struktura Proteinoplasti (oleuroplasti) Dva tipa leukoplasta A) U epidermalnim stanicama lista nekih biljaka (Tradescantia) B) U stanicama tkiva i organa do kojih ne dolazi svjetlo, uglavnom su to spremi邸na tkiva sjemenke, gomolji i korijen Amiloplasti Ejaloplasti (oleoplasti) LEUKOPLASTI
  • 31. Funkcija: Oksidativna fosforilacija oslobaanje kemijske energije razgradnjom organskih molekula Okrugla ili duguljasta tjele邸ca; pojedinani, dvojni ili vezani u zrnatim nizovima Veliina: 0,5-0,8 亮m MITOHONDRIJI
  • 34. ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER) Sistem membranskih struktura koje su meusobno povezane i formiraju mre釘u unutarnjeg staninog cirkulatornoga sustava Sinteza specifinih spojeva Transport proteina, ugljikohidrata i dr.
  • 35. ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER) jezgra jezgrina ovojnica hrapavi ER glatki ER ribosomi ER pore jezgrine ovojnice
  • 37. Dva funkcionalno razliita podruja: Granularni ER Paralelno nanizane plosnate cisterne Membrana s poliribosomima Sinteza proteina Agranularni ER Trodimenzionalna mre釘a tubula Nema poliribosoma Sinteza ugljikohidrata i lipida ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM (ER)
  • 38. RIBOSOMI Molekularne nakupine gdje se aminokiseline povezuju u bjelanevine prema uputi iz DNA Graeni su od 1/3 bjelanevina i 2/3 rRNA
  • 39. RIBOSOMI Sastavljeni su od dvije podjedinice velike i male 10-125 nm Prokarioti: 70 s: 50s + 30 s Eukarioti: 80 s: 60 s + 40 s
  • 40. RIBOSOMI Sintetiziraju se u jezgri Pojavljuju se pojedinano ili u agregatima (POLIRIBOSOMI) Nalazimo ih u: JEZGRI CITOPLAZMI ENDOPLAZMATSKOM RETIKULUMU ORGANELIMA (KLOROPLASTI I MITOHONDRIJI)
  • 41. GOLGIJEV SUSTAV Membranski sustav graen od cisterni i vezikula (mjehuria) Diktiosom: niz naslaganih cisterni, osnovna jedinica golgijevega sustava
  • 42. Sinteza polisaharida Glavni prenosnik makromolekula unutar stanice Modifikacija glikoproteina Sinteza lipida Lizosomi Stanina membrana Sekretorni granuli GOLGIJEV SUSTAV hrapavi ER diktiosom prijenosne vezikule stanina membrana sekretorne vezikule
  • 44. GOLGIJEV SUSTAV Jezgra membrana prijenosne vezikule, od hER do cis strane Golgijeva sustava hrapavi ER Golgijev sustav vezikule koje se otpu邸taju s trans strane Golgijeva sustava
  • 47. LIZOSOMI Vezikuli koji nastaju na golgijevem sustavu