際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
Alakh niranjan   otkrivenje tajne univerzuma
Alakh niranjan   otkrivenje tajne univerzuma
Alakh Niranjan
APSOLUTNA ISTINA
Otkrivenje tajne univerzuma
Alakh Niranjan
APSOLUTNA ISTINA
Otkrivenje tajne univerzuma
Izdavai
Autor i
igoja 邸tampa
Za izdavae
Alakh Niranjan
Fotografija na naslovnoj strani
Panoramski prikaz Mlenog Puta
Priprema i 邸tampa
Tira転
1000
ISBN 9788675587606
Kontakt za narud転bine
tel. 063/7451882
e-mail: apsolutnaistina8@gmail.com
Copyright 息 2010 Alakh Niranjan
Nijedan deo ove knjige nije dopu邸teno reprodukovati ili distribuirati
u bilo kom obliku ili uvrstiti u bazu podataka bez prethodnog odobrenja autora.
APSOLUTNA ISTINA
OTKRIVENJE TAJNE UNIVERZUMA
Alakh Niranjan
Beograd
2010
Alakh niranjan   otkrivenje tajne univerzuma
Posveeno svima onima koji, zagledani u daljinu, tra転e
samoga Sebe: tragaocima za Apsolutnom Istinom!
Alakh niranjan   otkrivenje tajne univerzuma
SLINO LOTOSU, IJE KORENJE PONIRE U BLATO A CVET
SE RASCVETAVA NA SUNCU, BO貼ANSKI PRINCIP, ZATVOREN
U LJUDSKOJ PRIRODI, TRA貼I DA SE OSLOBODI MATERIJE I
DA SE UZVISI PREMA SVETLOSTI NAJVIEG SAZNANJA!
Bhagavad-gita
OVLADAO JE SOBOM ONAJ KO ZNA SEBE; SPOKOJAN,
STALO貼EN I OSLOBOEN 貼UDNJE JE ON. ZLO GA NE DOTIE,
NE UZNEMIRUJE, JER U PLAMENU NJEGOVOG UZVIENOG
SAZNANJA SVE ZLO SAGOREVA!
Upanishad
U KOGA SVE 貼ELJE ULAZE KAO TO REKE UTIU U PUNI I
NEPROMENLJIVI OKEAN  TAJ DOSTI貼E UNUTRANJI MIR.
KO JE ODBACIO SVE 貼ELJE I SLOBODNO IDE NAPRED, BEZ
SEBINOSTI I SUJETE  TAJ DOSTI貼E UNUTRANJI MIR!
Bhagavad-gita
Alakh niranjan   otkrivenje tajne univerzuma
BUENJE VENOSTI
Pomisli zebnju mlaane reke
kad prvi joj vijug s izvora kree,
svesna da vi邸e se u svome veku
vratiti domu nikada nee.
Neznano kuda sudba je goni
sila sve jaa je svakoga trena,
srce je vue izvoru njenom
al nazad vi邸e povratka nema.
Protiu nemo minuti, sati,
sumorni dani u nizu kroe,
i seanja davna polako blede...
 mlaanoj reci budunost poe.

Vibrira oaj sa svakim valom,
samoa ste転e, ko ponor crna,
kroz beskraj morae bez ikog svoga
potoi mali  pla邸ljiva srna.
Na putu bola eka ga stenje,
i su邸na zemlja, i pustinja sura,
sunce e pei, vetar da kopni,
...転udee nazad  al izvor ga gura.
Stra邸na je tmina neznanog toka,
umor i tuga robe sve vi邸e
al, kada bude na izmaku snaga:
blagoslov sti転e s kapima ki邸e!

Postae potok reica bistra
u kojoj e 転ivot stani邸te nai,
i poee 転ubor radost da budi
a dani tuge u pro邸lost zai.
10	 Apsolutna istina
Tei e 転urno kroz polja mnoga,
velike 邸ume, predele strane,
budie 転ivot u svakom biu
a ljubav zacelie na du邸i rane.
Sre邸e na putu i reice druge
raznog iskustva i 転ivotnog toka,
i slie se skupa u istu svrhu
i postae mona reka duboka.
Tvorie sebi korito mono,
klisure silne e se razmai,
nosie stenje brzaci divlji,
iskonsku snagu u sebi e nai.
Poplave stra邸ne  izlivi moi
lomie nade prirode blage;
potoi mali, nekada krhak
zanesen posta naponom snage.
Obale bujne posta邸e tesne
hteo bi carstvo da obujmi vee,
ali, bez Svrhe na kraju puta
spoznae druge da nema sree.
Tro邸ei mo na puste rukavce,
tvorei movare  od 転ive vode,
samo e 邸teti initi korist
mesto da hrli delti slobode.

Jer, sve reke e転njom priziva more,
i svaki brzak o smiraju sanja:
u veem sopstvu na kraju sliva
da ispuni svrhu svog postojanja.
Pa, kako bi ikad stigla do neba
Svesnosti reka s lednika drevnih,
osim da stopi se svim svojim biem
sa veitim tvorcem oblaka belih?...
BUENJE VENOSTI	 11
A tada, kad krug se konano sklopi
 kad vrelo na u邸u svoj lik prepozna 
tad najdublja mudrost iskustva se raa
i Istina bo転anski mir oslobaa.
Kad Celina konano prigrli deli
邸to davninom usni da odbaen be邸e,
ko magla pod suncem sva patnja lapi
i itav kosmos bla転enstvom ple邸e!
  
Nekada davno, u gornjem toku,
oajem skrhan potoi jedan,
ka svojoj Darmi*
sudbinom voen,
na ishodi邸tu svega 邸to tee
 u okeanu  bi Osloboen.
Spozna Ekstazu, 転ivota Tajnu:
kru転enje veno kapljice-du邸e,
i  da Okean Beskrajne Svesti
Istina njegova oduvek be邸e!!!
* Dharma (sansk.)  put ispunjenja istinske svrhe neega (ili nekoga) odnosno 足svrha
sama po sebi.
Alakh niranjan   otkrivenje tajne univerzuma
PREDGOVOR
Krajem 15. i do sredine 16. veka, u ju転nom Bengalu (dana邸nji Ban-
glade邸) 転iveo je jedan veliki svetovni i duhovni uenjak  dakle jedna izu-
zetna, i veoma obrazovana, osoba toga vremena  imenom Sanatana Go-
svami (1488-1558), koji je bio veliki autoritet po pitanju religijskog uenja
Vai邸navizma, i kod koga su mnogi panditi i bramini (uenjaci) u to vreme
dolazili da, pod njegovim okriljem, izuavaju 邸astre (drevne svete spise
Hinduizma). U mlaem dobu, po zavr邸etku studija, a po oevoj smrti, on
biva primljen u dr転avnu slu転bu na mesto ministra u tada邸njoj bengalskoj
vladi, ali  ubrzo potom jedan sudbinski, i sudbonosni, susret e mu u pot-
punosti promeniti 転ivot!...
Naime; kada je u Bengal, tada邸nju dr転avnu prestonicu Ramakeli, sti-
gao veliki, i nadaleko uveni, mudrac i svetac etanja Mahaprabu (Caita-
nya Mahaprabhu, 1486-1534), Sanatana mu je, gonjen dubokom unutar-
njom 転ei za istinom, oti邸ao pred noge, primio blagoslov, i potom, do転i-
vev邸i duboku unutarnju katarzu u njegovom svetom prisustvu, bezuslovno
re邸io da napusti polo転aj u vladi i krene stazom renuncijacije. Meutim, pri
tom svom prvom susretu sa po邸tovanim svecem, morao je da razveje neke
krucijalne nedoumice i zablude koje su ve du転e vremena muile njegovo
unutarnje bie... Pokloniv邸i se svetim stopalima, upitao je: Po邸tovani Ui-
telju, 邸ta je to obrazovanje?.  Iako je Sanatana Gosvami bio veoma uen,
imao veoma 邸iroko formalno i neformalno svetovno obrazovanje, poznavao
nekoliko jezika, ukljuujui i Sanskrit, ipak je upitao o istinskom obrazo-
vanju. Narod me naziva visoko obrazovanim  nastavio je Gosvami  a
ja sam takva budala da im stvarno verujem. Svetac mu lakonski odgovori:
Za邸to ne bi smeo misliti da si dobro obrazovan? Ti si veoma uen, i veliki
si poznavalac Sanskrita i persijskog jezika. Mo転e biti  ree Gosvami 
ali ja ne znam ko sam. Zatim je nastavio govoriti svecu: Ne 転elim patiti,
ali su mi ove materijalne nevolje i bede prisilno nametnute. Ne znam ni
odakle sam do邸ao, niti kuda idem, a ljudi me nazivaju  obrazovanim. Kada
me nazivaju velikim uenjakom, zadovoljan sam i prija mi, ali sam zapravo
tako velika neznalica, da ne znam: KO SAM?!...
I, ubrzo potom, Gosvami se veoma predano posvetio Stazi koja e mu
dati konani odgovor na njegovo gorue pitanje.
14	 Apsolutna istina
Sanatana Gosvami je, ovim svojim pitanjima, zapravo govorio u ime
svih nas obinih smrtnika. I jednoga dana, pre ili kasnije, svi mi emo
se nai u situaciji identinoj njegovoj; ne mislim da emo svi biti toliki
srenici, poput njega, da dobijemo priliku biti u dru邸tvu takve svete oso-
be (mada ko zna!?...), ali da emo jednom doi do te take odakle emo
te邸ko moi ikuda dalje bez odgovora na ovo egzistencijalno pitanje  to
sigurno! Naime, u ovoj, i ovakvoj, na邸oj civilizaciji je (jo邸 uvek) izuzetno
mali broj onih pojedinaca koji, zaista istinito, mogu da ka転u da su spoznali
sebe. Ti pojedinci, ili tanije rei divni izuzeci, ne mogu se ubrojiti u onu
gore pomenutu kategoriju, jer su oni sve samo ne obini smrtnici.  No,
ovo nipo邸to ne znai da su oni neobini, ak naprotiv, ve samo znai
da je znanje koje su realizovali toliko mono i prosvetljujue, da ih ini
neuporedivo NE-obinijima od svih (nas) ostalih koji, jo邸, nisu njime
prosvetljeni.
Ko je tu zaista obian (prirodan, istinski, autentian) ovek  mi, koji
njih smatramo neobinima, ili oni, koji su utemeljeni u svom istinskom
identitetu  biva nam kristalno jasno tek kada jasno shvatimo da znanje
istine, odnosno bitisanje u svesnosti iste, predstavlja samu su邸tinu na邸eg,
ljudskog bia. ...Samo; 邸ta je to  ISTINA?
Svi mi, ljudi, smo veoma ponosni na svoj razum, jer je upravo on taj
koji nas ini superiorno razliitima u odnosu na 転ivotinje, u odnosu na
maloumne (ne-razumne) i lakomislene ljude, i ini nas zrelim, odraslim
osobama, za razliku od dece. Meutim; da li smo se ikada, u tom svom
uobra転enju i sujeti, istinski zapitali da li je ta na邸a superiornost zaista
istinska ili je, mo転da, samo plod na邸e zdravorazumske uobrazilje?! 
Te邸ko da jesmo, jer bismo inae, kao prvo, morali shvatiti da je osnovna,
su邸tinska odlika istinski razumnog bia: u potpunosti razvijena svest o
sopstvenoj egzistenciji.
Da li se mi, uop邸te, mo転emo podiiti tom odlikom kada ne znamo ak
ni to  KO smo? ...Svakako da mo転emo (uistinu, niko nam to zadovoljstvo
ne moze uskratiti), ali time samo, i upravo, potvrujui da istinski razum
ipak stanuje na nekoj drugoj adresi.
Dakle, uva転avajui nepobitnu injenicu da, ovakvi kakvi smo, ne po-
sedujemo istinski razum, odnosno (po)znanje Istine, sasvim je jasno da
PREDGOVOR	 15
smo mi, svako od nas ponaosob, iako se smatramo odraslim i zrelim oso-
bama, ipak, jo邸 uvek zapravo  DECA! Svialo se to na邸em egu ili ne,
ali to zaista jeste na邸 istinski polo転aj, uostalom: ono 邸to smo pred Bogom
(pred licem Istine)  to istinski jesmo.
ovek koji ne zna svoj istinski identitet, jasno je, ne mo転e znati ni
svoj istinski polo転aj, a onaj ko ne zna svoj istinski polo転aj ima, neizbe転-
no, apsolutno nesigurnu i neizvesnu egzistenciju. Ustvari, toliko je mnogo
kljunih nepoznanica u na邸em 転ivotu da nam strah usled te neizvesnosti
konstantno visi nad glavom poput Damoklovog maa.A, prirodno, po邸to je
konstantno prisutan taj, stalni i pritajeni (bilo svesni  bilo nesvesni) strah
od Sutra: 邸ta e sa nama biti kratkorono, ili 邸ta e s nama biti dugorono,
kao i ...邸to je najnezgodnije, 邸ta e s nama biti konano; kao i kakvo e to
Sutra stii, odnosno da li emo mi uop邸te biti tu da ga doekamo  kako bi
onda, uop邸te, i mogli da istinski 転ivimo, i u転ivamo, u ovom bogom-nam-
datom Danas?!...
Nije dovoljno da znamo znanje o tome kako se zovemo, na kojoj
adresi stanujemo, ko su nam kom邸ije, roaci, prijatelji, ko su nam roditelji
i bli転i ili dalji preci, kojoj naciji pripadamo, ili ije dr転avljanstvo nosi-
mo...  naravno da su to sve bitne stvari, odnosno bitna znanja, u na邸im
転ivotima, ali sve je to zapravo veoma relativno (a shvatiemo kasnije kako
i za邸to je to tako) i kao takvo, ipak, od drugorazrednog znaaja. Da bismo
zaista shvatili svoj istinski polo転aj, makar i samo u ovoj materijalnoj ravni,
nije dovoljno samo znanje vezano za, recimo, polo転aj prostorije u kojoj se
trenutno nalazimo, u kojoj ulici, gradu i dr転avi je na邸e trenutno prebivali-
邸te, pa ak ni znanje polo転aja same planete u Sunevom sistemu. ...Jesmo
li ikada u ovom svom 転ivotu  koji, uzgred, naspram venog toka vremena
koji prati trajanje ovog beskrajnog Univerzuma, predstavlja neuporedivo
krai dogaaj od obinog bljeska 邸ibice u poku邸aju da je upalimo usred
olujne noi  jasno sagledali puku injenicu da se ba邸 ovoga trenutka (kad
god to bilo i bez obzira da li ne邸to u転urbano radimo ili se dokono odma-
ramo u svom krevetu) zapravo nalazimo u samom centru ogromnog vrtlo-
ga nezamislive brzine i nesluenih kosmikih zbivanja?! Naime; ova na邸a
planeta Zemlja  a i mi sa njom!  svakog pojedinanog trenutka: rotira
oko svoje sopstvene ose brzinom od oko 0,5 km u sekundi, istovremeno
se okreui oko Sunca brzinom od oko 30 km u sekundi, istovremeno
zajedno sa Sunevim sistemom plovei rubom ove na邸e spiralne galaksije
brzinom od 250 km u sekundi, dok ceo Mleni Put pree svake pojedina-
16	 Apsolutna istina
ne sekunde rastojanje od ak 300 km u sklopu Lokalne grupe galaksija;
itd, itd. ...I, uistinu, sve se to de邸ava  S A D A.
Za邸to smo sve ovo uop邸te pominjali?  Pa samo zato 邸to smo, bla転eno
le転ei u svom krevetu, ovoga trenutka (dakle sada), savr邸eno ubeeni
kako se nalazimo u stanju savr邸enog  MIROVANJA (!!!).
...ta je to, dakle, sa na邸om uobiajenom, svakodnevnom, savr邸e-
nom percepcijom ovoga sveta, na邸eg polo転aja u njemu, odnosno percep-
cijom realnosti uop邸te?! I, da li mi 転ivimo svoje 転ivote sa punom sve邸u
o sebi, svom postojanju i samoj realnosti?  Sasvim sigurno, i oigledno,
odgovor je: NE!
Savr邸eno je jasno da su na邸 sopstveni polo転aj (slobodno uzmimo u
obzir bilo koje mogue znaenje ovog termina!) i polo転aj samog Univer-
zuma, u bilo kom pogledu, tako izvanredno uslovljeni da se tu zapravo
ne mo転e ni govoriti o nekakvoj uslovljenosti, ve iskljuivo o jednoj
(i) jedinstvenoj Istini (naglasak je na Ist-o-sti!). Naime, mi nismo UNU-
TAR Univerzuma, ve smo od njegove tvari nainjeni: mi JESMO
Univerzum!
Da bismo zaista spoznali tu gorepomenutu istinu  Istinu o apsolut-
nom Polo転aju  neophodno je da se, pre svega, dobro zagledamo unutar
svog sopstvenog bia  da spoznamo istinu o onome koji tu istinu 転eli
da spozna: istinu o na邸em sopstvenom Identitetu. Jer, tek kada jasno spo-
znamo ko je taj 邸to traga, tek tada emo moi i da naemo. Dokle god
smo u zabludi o sopstvenom identitetu, biemo i u zabludi o tome 邸ta je, i
kako je, ispravno initi, kao 邸to e i svo na邸e znanje i sve na邸e istine
biti ipak, i uvek, samo zablude. No, kada konano ostvarimo uvid u pravu
i potpunu istinu o samome sebi, to e, zapravo, biti istina o svim sferama
na邸eg sopstvenog bia; tako da e ta nova  probuena  svesnost rezulti-
rati totalnom revolucijom na邸e svesti i totalnom rekapitulacijom svih na邸ih
dotada邸njih stavova i odnosa prema samome sebi, prema svetu i svojim
bli転njima, i prema Postojanju uop邸te.
Dakle, budui da je najdublja (apsolutna) istina o na邸em sopstvenom
biu ujedno i najdublja istina o samom Univerzumu, izvesno, i nesum-
njivo, je da se u su邸tini svega postojeeg nalazi jedna jedinstvena, op邸ta i
svepro転imajua: Apsolutna Istina!
Tu istinu ne mo転emo dokuiti nikakvim spolja邸njim alatima i poma-
galima, niti je mo転emo spoznati tragajui okolo za njom, ve je to mo-
PREDGOVOR	 17
gue, iskljuivo, njenim o-sve邸avanjem u apsolutnoj dubini svoga sop-
stvenog bia: Su邸tinskom Samospoznajom.
Tek napredujui na putu samospoznaje (samorealizacije), mi poinje-
mo istinski odrastati  prevazilazei polo転aj ne-razumnog i ne-zrelog dete-
ta, koje samo mo転e da misli da zna istinu.  Naime, onaj ko misli da zna
istinu taj je ne zna, jer istina ne samo da nema nikakve veze sa mi邸ljenjem
ove ili one osobe, ve nema apsolutno nikakve veze sa mi邸ljenjem uop邸te.
Ona se ne spoznaje mi邸ljenjem ve direktnim iskustvom: do転ivljavanjem
(u punom smislu znaenja te rei!), odnosno, kako nas ue drevni mudraci
 Kada znanje, predmet spoznaje i znalac (onaj koji spoznaje) posta-
nu Jedno.
Stoga, su邸tina principa samospoznaje jeste u sledeem:
 Spoznajom onoga 邸to mislimo da jesmo spoznajemo, zapravo,
sve ono 邸to nismo, a tada nam se celo bie budi i otvara za iskustvo
istine onoga 邸to zaista jesmo! ...ta ovo zapravo znai, postepeno e nam
direktno predoavati  i predoiti  ova knjiga.
Ovo nije obina knjiga; ona, zapravo, i nije knjiga  ve prijatelj, i to
u najdubljem smislu znaenja te rei. Naime, ako je  prijatelj  onaj ko
nas upuuje ka na邸oj apsolutnoj dobrobiti, odnosno ka na邸em istinskom,
apsolutnom prijatelju, onda ona zaista to jeste. Jer, na邸 apsolutni prijatelj
jeste na邸e istinsko sopstvo  ono 邸to mi istinski jesmo  a ona nas upuuje
neposredno na njega!
Takoe, ova knjiga se ne ita, jer itanje, samo po sebi, podrazume-
va intelektualni proces. Naprotiv; njoj se prilazi celokupnim svojim biem
 a tada duhom prodiremo daleko, daleko iza pukih rei i izraza, i jasno
uoavamo (do-転ivljavamo) Izvor odakle sve te rei emaniraju. ...Njoj se
prilazi potpuno otvorenog uma i srca: kada prilazimo iskrenom prijatelju
mi to inimo sa poverenjem, bez trunke rezerve  do転ivljavajui ga kao
sebe samog; a takav pristup jeste ono 邸to se naziva: predanost. Onaj ko
joj tako pristupi, bie prikopan na suptilno vostvo njene frekvencije
 frekvencije Istine  i biva postepeno voen ka su邸tinskoj istini svoga
sopstvenog bia i Postojanja uop邸te: Apsolutnoj Istini!
Budui, dakle, da smo svi mi, makar negde u dubini svoga bia, za-
pravo deca  da veoma malo, ili nimalo, razumemo pravu su邸tinu stvari,
pojava i odnosa u Egzistenciji  neophodno je da veoma postepeno bude-
18	 Apsolutna istina
mo upuivani u samu Vrhovnu Tajnu. Ovo stoga 邸to, obian ljudski um
(deji um) mo転e razumeti konkretno izlo転enu Istinu otprilike jednako
kao 邸to i proseno pred邸kolsko dete mo転e razumeti Ajn邸tajnovu Teoriju
relativiteta  pa ak, mo転emo biti sasvim sigurni, vee su 邸anse na strani
deteta! ...Ajn邸tajnova teorija se mo転e razumeti logikom racionalnog uma 
邸to je i osnovni preduslov da stvari predstavimo sebi na zdravorazumski
nain  dok se Istini mo転e prii iskljuivo tzv. Paradoksalnom logikom,
koja racionalni um, jednostavno, dovodi do ludila.
Upravo zato, ova knjiga e nas ne転no voditi stazom postepenog pro-
dubljivanja direktnog iskustva  poput roditelja koji bri転no ui voljeno
dete da hoda...  i tek kada vrsto stanemo na sopstvene noge, biemo
u stanju da tom novom, Probuenom sve邸u jasno pojmimo konkretnu
Stvarnost i Istinu, Virtuozno ple邸ui igru slavljenja 転ivota  kako je to
ve negde divno reeno. S tim u vezi, jedan dobar deo knjige, a ne samo
uvodni, predstavlja zapravo Uvod  uvod u takvo stanje svesti iz koga
emo, potom, neposredno moi da komuniciramo sa istinama koje su u
onom preostalom, a naroito zavr邸nom, delu knjige sasvim otvoreno pre-
zentirane. To je uvod u takvo stanje svesti po povratku iz koga  nikada
vi邸e neemo biti isti! No, ne bojte se: ta promena e, jednostavno, biti toli-
ko kvalitetna da se zaista neemo moi prepoznati  ali u najpozitivnijem
moguem smislu. A tada, u tom istom, novom svetlu emo sagledavati i
sve druge, i sve drugo, odnosno: ceo Univerzum emo jasno pojmiti
kao velianstvenu Emanaciju na邸eg sopstvenog bia! I to nee biti nikakva
uobrazilja, ve jednostavno  apsolutna ISTINA.
I, jo邸 ne邸to; iako je ovo Znanje izuzetno mono i superiorno, sam za-
kon Prirodnog-poretka-stvari je savr邸eno uredio da ono ostaje apsolutno
nedokuivo bilo kome ko bi uop邸te i imao nameru da ga zloupotrebi. To
je stoga 邸to blagoslov da ga prime imaju iskljuivo oni istog i nevinog
srca (a shvatiemo usput 邸ta to zaista znai!), te e samo oni imati oi da
vide i u邸i da uju  kao i mudrost da ga primene. ...anse da mu pohlepa,
oholost, okrutnost, zavist, mr転nja, zloba ili bilo koji drugi vid egoizma iole
priu, nisu nimalo vee nego 邸to ih je sipilski kralj Tantal imao da utoli
svoju neutoljivu glad i neutoljivu 転e; ak, u poreenju sa onim prvim,
Tantala slobodno mo転emo smatrati pravim miljenikom bogova.
Obzirom na sve izreeno, ako odemo jo邸 dalje, mo転emo shvatiti da
zapravo cela knjiga predstavlja UVOD: uvod u ne邸to Neizrecivo, Neopisi-
vo i  nepojmljivo udesno!...
PREDGOVOR	 19
I, jo邸 samo ne邸to; mo転da e neko primetiti  i biti potpuno u pravu  da
e se, na pojedinim mestima u knjizi, odreene stvari delom ponavljati ili
ak namerno forsirati (a naroito uporno insistiranje na bavljenju samim
centralnim sveuzrokom celokupne ove na邸e mikro-kosmike i makro-ko-
smike Drame), ali neophodno je da budemo 邸to objektivniji, 邸to mek邸i
i otvoreniji, te da shvatimo da ni邸ta nije niti suvi邸no, niti preterano, ako
li doprinosi potpunijem razumevanju istine. Pored toga, imajmo stalno
na umu su邸tu injeninost one velike istine ovaploene u veno aktuel-
noj izreci: Govoriti apstraktno veoma je lako, ali objasniti stvarnost
reima veoma je te邸ko. ...ak, mnogo bli転e istini je rei da je objasniti
stvarnost reima  nemogue; no, zato, postoji jo邸 jedna, beskrajno misti-
na ali savr邸eno istinita, Lao Ce-ova izreka, koja veli: Ono 邸to je te邸ko
dosti転no esto zahteva mesece, katkad i godine; ono 邸to je nemogue
 samo malo vi邸e.
Nepokolebljivo se dr転ei istine, evo ovde sveanog obeanja, da emo
vremenom sve jasnije uviati (i uvideti!), 邸ta to zaista znai, za邸to i kako je
to tako, kao i koliku te転inu zapravo imaju ove izreke!
Konano, da ne du転imo vi邸e, jer nije lepo ostaviti Prijatelja da eka:
pru転imo mu ruke, oslobodimo svoj um i otvorimo mu srce, i on e nas
blago i ne転no povesti na najzanimljivije, najudesnije i najdragocenije pu-
tovanje koje se mo転e desiti jednom 転ivom biu  Putovanje ka samome
Sebi!
DUG JE PUT OD SEBE DO SEBE  ITAV
UNIVERZUM MORA SE PREI!
Pa, prijatno...
ZAVRNA RE
Ako je 転ivot, kao 邸to mnogi znaju rei, zaista 邸kola  a jeste  onda
smrt predstavlja zavr邸ni, diplomski Ispit! Stoga, ako nam je u tom, pre-
sudnom, trenutku EGO u potpunosti odsutan  ako nam je svesnost apso-
lutna (nevezana i neuslovljena 転eljama i strahovima)  automatski biva
realizovan Apsolut.
U Bhagavad-giti stoji iskaz sledee injenice:
 Ono o emu osoba meditira u vreme smrti, napu邸tajui svoje telo,
apsorbovana u misao o tome, to posti転e nakon smrti. (Bg.8/6)
To je svakako tano, ali va転no je shvatiti da na ovekove misli u vre-
me smrti utiu upravo ona dela koja je inio za 転ivota, i one misli i sklono-
sti za kojima se povodio. Prema tome, ako tokom 転ivota nismo ispravno,
i u potpunosti, savladali Lekciju, onda nam je, neminovno, i ishod Ispita
predodreen na neuspeh. ...Istina, odnosno 転ivot, ne trpi kampanjsko ue-
nje; nju ne mo転emo prevariti  SEBE ne mo転emo prevariti!
Dokle god 転ivimo tako kao da nikad neemo umreti  vezivajui se
za 転ivot, a u bekstvu od suoavanja sa injenicom sopstvene smrtnosti
i prolaznosti uop邸te  biemo uslovljeni ciklinom egzistencijom u krugu
raanja i smrti. Vezujui se za 転ivot, mi se zapravo, i ne znajui to, ve-
zujemo za smrt.  Na taj nain vezujemo se za iluzije uma, koje su ni邸ta
drugo do dve strane istog novia; dok nam sam Novi (Istina) ostaje
veita nepoznanica.
貼ivot i smrt su, sa stanovi邸ta Istine, jedno isto  i zato bi PRVA stvar
u na邸em 転ivotu trebala biti razumevanje istine o POSLEDNJOJ: razume-
vanje istine o SMRTI! Samo budalasti ljudi  kakvi mi uglavnom jesmo
 odbijaju da se blagovremeno i adekvatno pripreme za ono 邸to je nemi-
novno, poku邸avajui u zaboravu (a zaborava nema!) nai spas.  Pri
tome savr邸eno podseajui na onog veselog i bezbri転nog cvrka iz bajke
o cvrku i mravima. ...Isto kao 邸to se jo邸 po danu moramo adekvatno pri-
premiti za nadolazeu no; isto kao 邸to se za nastupajuu zimu moramo
adekvatno pripremiti jo邸 dok traju topli letnji dani; isto kao 邸to je prijatna
ZAVRNA RE	 409
i bezbri転na starost uslovljena adekvatnim 転ivotom u mladosti...  tako i
pitanje Smrti treba biti u potpunosti razre邸eno jo邸 dok smo u punom
転ivotnom naboju! Jer, dok god ne spoznamo istinu o smrti, izbegavajui
da se suoimo sa njom (istinom), i sam 転ivot e nam konstantno biti nera-
zumljiva zagonetka i nerazre邸ivi problem.
Istinsko razumevanje jedne suprotnosti uslovljeno je istinskim razu-
mevanjem one druge: Zdrav ovek ne zna 邸ta je to bolest, ali on zato ne
zna ni 邸ta je to zdravlje  ne zna ga ceniti; i zato mu i dolazi bolest, kako bi
ga otvorila za mudrost i razumevanje.  Tek kada shvati 邸ta je to bolest
(u neposrednom suoenju sa njom), spoznaje i istinu o zdravlju! Na isti
nain nam i starost donosi apstinenciju od svega onoga 邸to smo neprirodno
i nekontrolisano konzumirali (upra転njavali) u mladosti. Po邸to tada nismo
ispravno razmi邸ljali ni o mladosti ni o starosti  ne znajui da cenimo ni
jedno ni drugo  starost nas, na primeren nain, usmerava na otre転nje-
nje. Zato je i razumljiva injenica da starost, uglavnom, donosi mnoge
転ivotne mudrosti...  a 邸to, naravno, ipak nema nikakve istinske veze sa
godinama ili sa 転ivotnim dobom ve iskljuivo sa vrstinom na邸e odluke
da se svesno suoimo sa Istinom, i istoj se predamo. ...Moj savr邸eni bo転an-
ski Uitelj, moj Svamii, sreo je Istinu  転ivuu Istinu, svog Gurua, Mad-
havanandu  kada je imao samo trinaest godina, a sa svojih sedamnaest
je realizovao Savr邸enstvo. Od tog mladog doba (merilo 転ivotne zrelosti
jeste dubina duhovnog iskustva, a ne godine zemaljskog 転ivota!) on biti邸e
kao Savr邸eni Mudrac, pronosei 邸irom sveta poruku te vene Mudrosti i
Istine  na dobrobit celom oveanstvu.
Prema tome; dokle god se, ne razumevajui je, pla邸imo smrti, biemo
u konfliktu i sa samim 転ivotom.  Zato: Onaj ko nije za Nebo, nije ni za
転ivot zemaljski; onaj ko ne zna kako (u kom stanju) treba umreti, taj ne
zna ni kako (u kom stanju) treba 転iveti. ...Takoe, dok god smo vezani za
転ivot  dok god ga 転elimo  mi istovremeno, i ne znajui to (dakle na ne-
svesnom nivou), 転elimo (i) samu smrt. A, Bog je tako milostiv da usli邸ava
sve na邸e (svesne, podsvesne i nesvesne) 貼elje, i daruje nam sve ono emu
te転imo!  Eto kako sami sebe vrsto, i nesvesno, dr転imo zarobljenima u
krugu raanja i smrti.
貼ivljenje 転ivotne mudrosti (umetnost 転ivljenja) podrazumeva isto-
vremenu svesnost obe suprotnosti  svesnost Paradoksa.
Kada smo u sveobuhvatnoj svesnosti istine 転ivota i smrti, tada ima-
mo istinsku svesnost (o) Prolaznosti i tada, zapravo, biti邸emo u svesnosti
410	 Apsolutna istina
Neprolaznosti (svesnosti Boga), sagledavajui venost Istine. Realizacija
te mudrosti (Svesnosti) jeste na邸 転ivotni i sudbinski put (na邸a Dharma) 
bili mi toga svesni ili ne! Na tom putu, svaka investicija (u smeru njegove
realizacije) jeste Savr邸ena Investicija.
ak i u svetovnom 転ivotu, svaki ozbiljan, ambiciozan poslovni ovek,
profesionalac i entuzijast, nastoji da ula転e, po mogustvu, upravo u ono
邸to ima 邸to-veu i 邸to-trajniju vrednost. San svakog takvog oveka  a
svi mi smo, negde u dubini du邸e, ba邸 takvi  jeste: Savr邸ena Investicija.
Meutim; svi koji ula転u u prolazne stvari, i koji su okovani iskljuivo sve-
tovnim preokupacijama, ula転u u Iluziju i grade svoju kuu na pesku. Za
razliku od njih, oni koji ula転u u sopstveni duh  prosvetljenje sopstvenog
bia i svesti  ine savr邸enu investiciju jer ula転u u neprolaznu vrednost;
to je odlika onih istinski mudrih, koji svoju kuu grade na steni. ...A,
svaka graevina je jaka i stabilna samo onoliko koliko su joj jaki i stabilni
 TEMELJI!
Svi mi, ovako ili onako, te転imo upravo Bogu (Savr邸enoj Vrednosti),
ali mnogi nisu svesni te injenice i zato, robujui iluziji, to ine na pogre邸-
ne naine i, samim tim  u korist svoje 邸tete.
Svesno ulaganje u Put predstavlja vrhunsku mudrost, jer:
 Za onoga ko ide ovim putem ni jedan napor nije uzaludan, ni
jedno steeno dobro nije nikada izgubljeno; i mali napredak na ovoj sta-
zi mo転e za邸tititi oveka od najvee opasnosti i straha.
(Bhagavad-gita, 2/40)
Znanje u svesnosti Kri邸ne (Svevi邸njeg  prim.) tako je savr邸eno
da ako ovek deluje u svesnosti Kri邸ne i uprkos tome ne postigne savr-
邸enstvo, u svom sledeem 転ivotu napreduje dalje s postignutog nivoa.
Drugim reima, dela vr邸ena u svesnosti Kri邸ne su trajna. Budui da su
vezana uz telo, materijalna postignua nestaju sa smru. Znanje vezano
uz privremene oznake nije trajno. ... Mi smo ustvari duh i stoga e na邸e
duhovne aktivnosti ii s nama kud god da odemo. (Kralj Znanja)
Su邸tina celokupnog Mahaprabuijevog velianstvenog bo転anskog
uenja, iji je Svamii autentini predstavnik, i pronosioc, u ovom na邸em
dobu, sa転eta je u jednoj jedinoj Njegovoj zagonetnoj reenici:
 Prava je umetnost provui slona kroz u邸icu igle.
ZAVRNA RE	 411
Iako to na邸em umu zvui kao apsolutna besmislica, za iju realizaciju
bi, u najmanju ruku, trebalo da se desi kakvo nezamislivo udo, ipak, na
ovom na邸em sudbinskom Putu  Putu Prevazila転enja EGA  i ta umobol-
na fantazija, ta nemogua mogunost, na divan i udesan nain postaje
mogua, i apsolutno izvesna, realnost!
U vezi toga, u pogovoru svoje velianstvene knjige Skrivene snage
u oveku  akre i kundalini, Svamii je rekao:
 Jednog e dana napuhani slon na邸eg ega postati tako malen da
e se moi provui kroz u邸icu igle bez i najmanjeg otpora. Upravo je
to zadatak koji moramo obaviti.
Stoga; budimo svesni Iluzije, ula転imo sve svoje sposobnosti u razu-
mevanje Istine, i realizujmo istinsku mudrost i umetnost 転ivljenja  ono o
emu nam je govorio Uitelj O邸o poruujui:
貼IVITE 貼IVOTOM OTVORENE AKE,
A NE 貼IVOTOM STISNUTE PESNICE!
Alakh niranjan   otkrivenje tajne univerzuma
SADR貼AJ	 417
SADR貼AJ
BUENJE VENOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  9
PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  13
OPTI UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  20
FENOMEN EGZISTENCIJE EGA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  40
Uzroci sveukupne patnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
ISTINSKO ZNANJE  . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  85
Kako stei istinsko znanje (Kako postati Znanje) . . . . . . . . . . . . . . . . . .  94
Odnos izmeu la転i, predrasuda i istine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  102
ta je  ispravno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
Sve 邸to inimo, inimo: zbog sebe, za sebe i  sebi . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
Zakon Uzroka i Posledice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  128
BORBA i BEKSTVO, kao izbor  . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  146
KREATIVNOST, UMETNOST I LJUBAV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  171
TA JE TO  LJUBAV  . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  193
Su邸tina EGO-ljubavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  208
VERA, RELIGIJA, BOG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  236
Religijske dogme i zablude u svetlu ISTINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  253
APSOLUTNA ISTINA O BOGU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  264
Makro-kosmiki aspekt  . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  264
Mikro-kosmiki aspekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  266
Protivrenost je Istina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  276
Da li postoji GRANICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  294
EGO-UNIVERZUM I ISTINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  304
EVOLUCIJA SVESTI  . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  331
EGO I ZDRAVLJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  348
SUDBINA I SMISAO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 386
ZAVRNA RE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  408
POGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  412
Alakh niranjan   otkrivenje tajne univerzuma
Alakh niranjan   otkrivenje tajne univerzuma
Alakh niranjan   otkrivenje tajne univerzuma

More Related Content

Alakh niranjan otkrivenje tajne univerzuma

  • 4. Alakh Niranjan APSOLUTNA ISTINA Otkrivenje tajne univerzuma Izdavai Autor i igoja 邸tampa Za izdavae Alakh Niranjan Fotografija na naslovnoj strani Panoramski prikaz Mlenog Puta Priprema i 邸tampa Tira転 1000 ISBN 9788675587606 Kontakt za narud転bine tel. 063/7451882 e-mail: apsolutnaistina8@gmail.com Copyright 息 2010 Alakh Niranjan Nijedan deo ove knjige nije dopu邸teno reprodukovati ili distribuirati u bilo kom obliku ili uvrstiti u bazu podataka bez prethodnog odobrenja autora.
  • 5. APSOLUTNA ISTINA OTKRIVENJE TAJNE UNIVERZUMA Alakh Niranjan Beograd 2010
  • 7. Posveeno svima onima koji, zagledani u daljinu, tra転e samoga Sebe: tragaocima za Apsolutnom Istinom!
  • 9. SLINO LOTOSU, IJE KORENJE PONIRE U BLATO A CVET SE RASCVETAVA NA SUNCU, BO貼ANSKI PRINCIP, ZATVOREN U LJUDSKOJ PRIRODI, TRA貼I DA SE OSLOBODI MATERIJE I DA SE UZVISI PREMA SVETLOSTI NAJVIEG SAZNANJA! Bhagavad-gita OVLADAO JE SOBOM ONAJ KO ZNA SEBE; SPOKOJAN, STALO貼EN I OSLOBOEN 貼UDNJE JE ON. ZLO GA NE DOTIE, NE UZNEMIRUJE, JER U PLAMENU NJEGOVOG UZVIENOG SAZNANJA SVE ZLO SAGOREVA! Upanishad U KOGA SVE 貼ELJE ULAZE KAO TO REKE UTIU U PUNI I NEPROMENLJIVI OKEAN TAJ DOSTI貼E UNUTRANJI MIR. KO JE ODBACIO SVE 貼ELJE I SLOBODNO IDE NAPRED, BEZ SEBINOSTI I SUJETE TAJ DOSTI貼E UNUTRANJI MIR! Bhagavad-gita
  • 11. BUENJE VENOSTI Pomisli zebnju mlaane reke kad prvi joj vijug s izvora kree, svesna da vi邸e se u svome veku vratiti domu nikada nee. Neznano kuda sudba je goni sila sve jaa je svakoga trena, srce je vue izvoru njenom al nazad vi邸e povratka nema. Protiu nemo minuti, sati, sumorni dani u nizu kroe, i seanja davna polako blede... mlaanoj reci budunost poe. Vibrira oaj sa svakim valom, samoa ste転e, ko ponor crna, kroz beskraj morae bez ikog svoga potoi mali pla邸ljiva srna. Na putu bola eka ga stenje, i su邸na zemlja, i pustinja sura, sunce e pei, vetar da kopni, ...転udee nazad al izvor ga gura. Stra邸na je tmina neznanog toka, umor i tuga robe sve vi邸e al, kada bude na izmaku snaga: blagoslov sti転e s kapima ki邸e! Postae potok reica bistra u kojoj e 転ivot stani邸te nai, i poee 転ubor radost da budi a dani tuge u pro邸lost zai.
  • 12. 10 Apsolutna istina Tei e 転urno kroz polja mnoga, velike 邸ume, predele strane, budie 転ivot u svakom biu a ljubav zacelie na du邸i rane. Sre邸e na putu i reice druge raznog iskustva i 転ivotnog toka, i slie se skupa u istu svrhu i postae mona reka duboka. Tvorie sebi korito mono, klisure silne e se razmai, nosie stenje brzaci divlji, iskonsku snagu u sebi e nai. Poplave stra邸ne izlivi moi lomie nade prirode blage; potoi mali, nekada krhak zanesen posta naponom snage. Obale bujne posta邸e tesne hteo bi carstvo da obujmi vee, ali, bez Svrhe na kraju puta spoznae druge da nema sree. Tro邸ei mo na puste rukavce, tvorei movare od 転ive vode, samo e 邸teti initi korist mesto da hrli delti slobode. Jer, sve reke e転njom priziva more, i svaki brzak o smiraju sanja: u veem sopstvu na kraju sliva da ispuni svrhu svog postojanja. Pa, kako bi ikad stigla do neba Svesnosti reka s lednika drevnih, osim da stopi se svim svojim biem sa veitim tvorcem oblaka belih?...
  • 13. BUENJE VENOSTI 11 A tada, kad krug se konano sklopi kad vrelo na u邸u svoj lik prepozna tad najdublja mudrost iskustva se raa i Istina bo転anski mir oslobaa. Kad Celina konano prigrli deli 邸to davninom usni da odbaen be邸e, ko magla pod suncem sva patnja lapi i itav kosmos bla転enstvom ple邸e! Nekada davno, u gornjem toku, oajem skrhan potoi jedan, ka svojoj Darmi* sudbinom voen, na ishodi邸tu svega 邸to tee u okeanu bi Osloboen. Spozna Ekstazu, 転ivota Tajnu: kru転enje veno kapljice-du邸e, i da Okean Beskrajne Svesti Istina njegova oduvek be邸e!!! * Dharma (sansk.) put ispunjenja istinske svrhe neega (ili nekoga) odnosno 足svrha sama po sebi.
  • 15. PREDGOVOR Krajem 15. i do sredine 16. veka, u ju転nom Bengalu (dana邸nji Ban- glade邸) 転iveo je jedan veliki svetovni i duhovni uenjak dakle jedna izu- zetna, i veoma obrazovana, osoba toga vremena imenom Sanatana Go- svami (1488-1558), koji je bio veliki autoritet po pitanju religijskog uenja Vai邸navizma, i kod koga su mnogi panditi i bramini (uenjaci) u to vreme dolazili da, pod njegovim okriljem, izuavaju 邸astre (drevne svete spise Hinduizma). U mlaem dobu, po zavr邸etku studija, a po oevoj smrti, on biva primljen u dr転avnu slu転bu na mesto ministra u tada邸njoj bengalskoj vladi, ali ubrzo potom jedan sudbinski, i sudbonosni, susret e mu u pot- punosti promeniti 転ivot!... Naime; kada je u Bengal, tada邸nju dr転avnu prestonicu Ramakeli, sti- gao veliki, i nadaleko uveni, mudrac i svetac etanja Mahaprabu (Caita- nya Mahaprabhu, 1486-1534), Sanatana mu je, gonjen dubokom unutar- njom 転ei za istinom, oti邸ao pred noge, primio blagoslov, i potom, do転i- vev邸i duboku unutarnju katarzu u njegovom svetom prisustvu, bezuslovno re邸io da napusti polo転aj u vladi i krene stazom renuncijacije. Meutim, pri tom svom prvom susretu sa po邸tovanim svecem, morao je da razveje neke krucijalne nedoumice i zablude koje su ve du転e vremena muile njegovo unutarnje bie... Pokloniv邸i se svetim stopalima, upitao je: Po邸tovani Ui- telju, 邸ta je to obrazovanje?. Iako je Sanatana Gosvami bio veoma uen, imao veoma 邸iroko formalno i neformalno svetovno obrazovanje, poznavao nekoliko jezika, ukljuujui i Sanskrit, ipak je upitao o istinskom obrazo- vanju. Narod me naziva visoko obrazovanim nastavio je Gosvami a ja sam takva budala da im stvarno verujem. Svetac mu lakonski odgovori: Za邸to ne bi smeo misliti da si dobro obrazovan? Ti si veoma uen, i veliki si poznavalac Sanskrita i persijskog jezika. Mo転e biti ree Gosvami ali ja ne znam ko sam. Zatim je nastavio govoriti svecu: Ne 転elim patiti, ali su mi ove materijalne nevolje i bede prisilno nametnute. Ne znam ni odakle sam do邸ao, niti kuda idem, a ljudi me nazivaju obrazovanim. Kada me nazivaju velikim uenjakom, zadovoljan sam i prija mi, ali sam zapravo tako velika neznalica, da ne znam: KO SAM?!... I, ubrzo potom, Gosvami se veoma predano posvetio Stazi koja e mu dati konani odgovor na njegovo gorue pitanje.
  • 16. 14 Apsolutna istina Sanatana Gosvami je, ovim svojim pitanjima, zapravo govorio u ime svih nas obinih smrtnika. I jednoga dana, pre ili kasnije, svi mi emo se nai u situaciji identinoj njegovoj; ne mislim da emo svi biti toliki srenici, poput njega, da dobijemo priliku biti u dru邸tvu takve svete oso- be (mada ko zna!?...), ali da emo jednom doi do te take odakle emo te邸ko moi ikuda dalje bez odgovora na ovo egzistencijalno pitanje to sigurno! Naime, u ovoj, i ovakvoj, na邸oj civilizaciji je (jo邸 uvek) izuzetno mali broj onih pojedinaca koji, zaista istinito, mogu da ka転u da su spoznali sebe. Ti pojedinci, ili tanije rei divni izuzeci, ne mogu se ubrojiti u onu gore pomenutu kategoriju, jer su oni sve samo ne obini smrtnici. No, ovo nipo邸to ne znai da su oni neobini, ak naprotiv, ve samo znai da je znanje koje su realizovali toliko mono i prosvetljujue, da ih ini neuporedivo NE-obinijima od svih (nas) ostalih koji, jo邸, nisu njime prosvetljeni. Ko je tu zaista obian (prirodan, istinski, autentian) ovek mi, koji njih smatramo neobinima, ili oni, koji su utemeljeni u svom istinskom identitetu biva nam kristalno jasno tek kada jasno shvatimo da znanje istine, odnosno bitisanje u svesnosti iste, predstavlja samu su邸tinu na邸eg, ljudskog bia. ...Samo; 邸ta je to ISTINA? Svi mi, ljudi, smo veoma ponosni na svoj razum, jer je upravo on taj koji nas ini superiorno razliitima u odnosu na 転ivotinje, u odnosu na maloumne (ne-razumne) i lakomislene ljude, i ini nas zrelim, odraslim osobama, za razliku od dece. Meutim; da li smo se ikada, u tom svom uobra転enju i sujeti, istinski zapitali da li je ta na邸a superiornost zaista istinska ili je, mo転da, samo plod na邸e zdravorazumske uobrazilje?! Te邸ko da jesmo, jer bismo inae, kao prvo, morali shvatiti da je osnovna, su邸tinska odlika istinski razumnog bia: u potpunosti razvijena svest o sopstvenoj egzistenciji. Da li se mi, uop邸te, mo転emo podiiti tom odlikom kada ne znamo ak ni to KO smo? ...Svakako da mo転emo (uistinu, niko nam to zadovoljstvo ne moze uskratiti), ali time samo, i upravo, potvrujui da istinski razum ipak stanuje na nekoj drugoj adresi. Dakle, uva転avajui nepobitnu injenicu da, ovakvi kakvi smo, ne po- sedujemo istinski razum, odnosno (po)znanje Istine, sasvim je jasno da
  • 17. PREDGOVOR 15 smo mi, svako od nas ponaosob, iako se smatramo odraslim i zrelim oso- bama, ipak, jo邸 uvek zapravo DECA! Svialo se to na邸em egu ili ne, ali to zaista jeste na邸 istinski polo転aj, uostalom: ono 邸to smo pred Bogom (pred licem Istine) to istinski jesmo. ovek koji ne zna svoj istinski identitet, jasno je, ne mo転e znati ni svoj istinski polo転aj, a onaj ko ne zna svoj istinski polo転aj ima, neizbe転- no, apsolutno nesigurnu i neizvesnu egzistenciju. Ustvari, toliko je mnogo kljunih nepoznanica u na邸em 転ivotu da nam strah usled te neizvesnosti konstantno visi nad glavom poput Damoklovog maa.A, prirodno, po邸to je konstantno prisutan taj, stalni i pritajeni (bilo svesni bilo nesvesni) strah od Sutra: 邸ta e sa nama biti kratkorono, ili 邸ta e s nama biti dugorono, kao i ...邸to je najnezgodnije, 邸ta e s nama biti konano; kao i kakvo e to Sutra stii, odnosno da li emo mi uop邸te biti tu da ga doekamo kako bi onda, uop邸te, i mogli da istinski 転ivimo, i u転ivamo, u ovom bogom-nam- datom Danas?!... Nije dovoljno da znamo znanje o tome kako se zovemo, na kojoj adresi stanujemo, ko su nam kom邸ije, roaci, prijatelji, ko su nam roditelji i bli転i ili dalji preci, kojoj naciji pripadamo, ili ije dr転avljanstvo nosi- mo... naravno da su to sve bitne stvari, odnosno bitna znanja, u na邸im 転ivotima, ali sve je to zapravo veoma relativno (a shvatiemo kasnije kako i za邸to je to tako) i kao takvo, ipak, od drugorazrednog znaaja. Da bismo zaista shvatili svoj istinski polo転aj, makar i samo u ovoj materijalnoj ravni, nije dovoljno samo znanje vezano za, recimo, polo転aj prostorije u kojoj se trenutno nalazimo, u kojoj ulici, gradu i dr転avi je na邸e trenutno prebivali- 邸te, pa ak ni znanje polo転aja same planete u Sunevom sistemu. ...Jesmo li ikada u ovom svom 転ivotu koji, uzgred, naspram venog toka vremena koji prati trajanje ovog beskrajnog Univerzuma, predstavlja neuporedivo krai dogaaj od obinog bljeska 邸ibice u poku邸aju da je upalimo usred olujne noi jasno sagledali puku injenicu da se ba邸 ovoga trenutka (kad god to bilo i bez obzira da li ne邸to u転urbano radimo ili se dokono odma- ramo u svom krevetu) zapravo nalazimo u samom centru ogromnog vrtlo- ga nezamislive brzine i nesluenih kosmikih zbivanja?! Naime; ova na邸a planeta Zemlja a i mi sa njom! svakog pojedinanog trenutka: rotira oko svoje sopstvene ose brzinom od oko 0,5 km u sekundi, istovremeno se okreui oko Sunca brzinom od oko 30 km u sekundi, istovremeno zajedno sa Sunevim sistemom plovei rubom ove na邸e spiralne galaksije brzinom od 250 km u sekundi, dok ceo Mleni Put pree svake pojedina-
  • 18. 16 Apsolutna istina ne sekunde rastojanje od ak 300 km u sklopu Lokalne grupe galaksija; itd, itd. ...I, uistinu, sve se to de邸ava S A D A. Za邸to smo sve ovo uop邸te pominjali? Pa samo zato 邸to smo, bla転eno le転ei u svom krevetu, ovoga trenutka (dakle sada), savr邸eno ubeeni kako se nalazimo u stanju savr邸enog MIROVANJA (!!!). ...ta je to, dakle, sa na邸om uobiajenom, svakodnevnom, savr邸e- nom percepcijom ovoga sveta, na邸eg polo転aja u njemu, odnosno percep- cijom realnosti uop邸te?! I, da li mi 転ivimo svoje 転ivote sa punom sve邸u o sebi, svom postojanju i samoj realnosti? Sasvim sigurno, i oigledno, odgovor je: NE! Savr邸eno je jasno da su na邸 sopstveni polo転aj (slobodno uzmimo u obzir bilo koje mogue znaenje ovog termina!) i polo転aj samog Univer- zuma, u bilo kom pogledu, tako izvanredno uslovljeni da se tu zapravo ne mo転e ni govoriti o nekakvoj uslovljenosti, ve iskljuivo o jednoj (i) jedinstvenoj Istini (naglasak je na Ist-o-sti!). Naime, mi nismo UNU- TAR Univerzuma, ve smo od njegove tvari nainjeni: mi JESMO Univerzum! Da bismo zaista spoznali tu gorepomenutu istinu Istinu o apsolut- nom Polo転aju neophodno je da se, pre svega, dobro zagledamo unutar svog sopstvenog bia da spoznamo istinu o onome koji tu istinu 転eli da spozna: istinu o na邸em sopstvenom Identitetu. Jer, tek kada jasno spo- znamo ko je taj 邸to traga, tek tada emo moi i da naemo. Dokle god smo u zabludi o sopstvenom identitetu, biemo i u zabludi o tome 邸ta je, i kako je, ispravno initi, kao 邸to e i svo na邸e znanje i sve na邸e istine biti ipak, i uvek, samo zablude. No, kada konano ostvarimo uvid u pravu i potpunu istinu o samome sebi, to e, zapravo, biti istina o svim sferama na邸eg sopstvenog bia; tako da e ta nova probuena svesnost rezulti- rati totalnom revolucijom na邸e svesti i totalnom rekapitulacijom svih na邸ih dotada邸njih stavova i odnosa prema samome sebi, prema svetu i svojim bli転njima, i prema Postojanju uop邸te. Dakle, budui da je najdublja (apsolutna) istina o na邸em sopstvenom biu ujedno i najdublja istina o samom Univerzumu, izvesno, i nesum- njivo, je da se u su邸tini svega postojeeg nalazi jedna jedinstvena, op邸ta i svepro転imajua: Apsolutna Istina! Tu istinu ne mo転emo dokuiti nikakvim spolja邸njim alatima i poma- galima, niti je mo転emo spoznati tragajui okolo za njom, ve je to mo-
  • 19. PREDGOVOR 17 gue, iskljuivo, njenim o-sve邸avanjem u apsolutnoj dubini svoga sop- stvenog bia: Su邸tinskom Samospoznajom. Tek napredujui na putu samospoznaje (samorealizacije), mi poinje- mo istinski odrastati prevazilazei polo転aj ne-razumnog i ne-zrelog dete- ta, koje samo mo転e da misli da zna istinu. Naime, onaj ko misli da zna istinu taj je ne zna, jer istina ne samo da nema nikakve veze sa mi邸ljenjem ove ili one osobe, ve nema apsolutno nikakve veze sa mi邸ljenjem uop邸te. Ona se ne spoznaje mi邸ljenjem ve direktnim iskustvom: do転ivljavanjem (u punom smislu znaenja te rei!), odnosno, kako nas ue drevni mudraci Kada znanje, predmet spoznaje i znalac (onaj koji spoznaje) posta- nu Jedno. Stoga, su邸tina principa samospoznaje jeste u sledeem: Spoznajom onoga 邸to mislimo da jesmo spoznajemo, zapravo, sve ono 邸to nismo, a tada nam se celo bie budi i otvara za iskustvo istine onoga 邸to zaista jesmo! ...ta ovo zapravo znai, postepeno e nam direktno predoavati i predoiti ova knjiga. Ovo nije obina knjiga; ona, zapravo, i nije knjiga ve prijatelj, i to u najdubljem smislu znaenja te rei. Naime, ako je prijatelj onaj ko nas upuuje ka na邸oj apsolutnoj dobrobiti, odnosno ka na邸em istinskom, apsolutnom prijatelju, onda ona zaista to jeste. Jer, na邸 apsolutni prijatelj jeste na邸e istinsko sopstvo ono 邸to mi istinski jesmo a ona nas upuuje neposredno na njega! Takoe, ova knjiga se ne ita, jer itanje, samo po sebi, podrazume- va intelektualni proces. Naprotiv; njoj se prilazi celokupnim svojim biem a tada duhom prodiremo daleko, daleko iza pukih rei i izraza, i jasno uoavamo (do-転ivljavamo) Izvor odakle sve te rei emaniraju. ...Njoj se prilazi potpuno otvorenog uma i srca: kada prilazimo iskrenom prijatelju mi to inimo sa poverenjem, bez trunke rezerve do転ivljavajui ga kao sebe samog; a takav pristup jeste ono 邸to se naziva: predanost. Onaj ko joj tako pristupi, bie prikopan na suptilno vostvo njene frekvencije frekvencije Istine i biva postepeno voen ka su邸tinskoj istini svoga sopstvenog bia i Postojanja uop邸te: Apsolutnoj Istini! Budui, dakle, da smo svi mi, makar negde u dubini svoga bia, za- pravo deca da veoma malo, ili nimalo, razumemo pravu su邸tinu stvari, pojava i odnosa u Egzistenciji neophodno je da veoma postepeno bude-
  • 20. 18 Apsolutna istina mo upuivani u samu Vrhovnu Tajnu. Ovo stoga 邸to, obian ljudski um (deji um) mo転e razumeti konkretno izlo転enu Istinu otprilike jednako kao 邸to i proseno pred邸kolsko dete mo転e razumeti Ajn邸tajnovu Teoriju relativiteta pa ak, mo転emo biti sasvim sigurni, vee su 邸anse na strani deteta! ...Ajn邸tajnova teorija se mo転e razumeti logikom racionalnog uma 邸to je i osnovni preduslov da stvari predstavimo sebi na zdravorazumski nain dok se Istini mo転e prii iskljuivo tzv. Paradoksalnom logikom, koja racionalni um, jednostavno, dovodi do ludila. Upravo zato, ova knjiga e nas ne転no voditi stazom postepenog pro- dubljivanja direktnog iskustva poput roditelja koji bri転no ui voljeno dete da hoda... i tek kada vrsto stanemo na sopstvene noge, biemo u stanju da tom novom, Probuenom sve邸u jasno pojmimo konkretnu Stvarnost i Istinu, Virtuozno ple邸ui igru slavljenja 転ivota kako je to ve negde divno reeno. S tim u vezi, jedan dobar deo knjige, a ne samo uvodni, predstavlja zapravo Uvod uvod u takvo stanje svesti iz koga emo, potom, neposredno moi da komuniciramo sa istinama koje su u onom preostalom, a naroito zavr邸nom, delu knjige sasvim otvoreno pre- zentirane. To je uvod u takvo stanje svesti po povratku iz koga nikada vi邸e neemo biti isti! No, ne bojte se: ta promena e, jednostavno, biti toli- ko kvalitetna da se zaista neemo moi prepoznati ali u najpozitivnijem moguem smislu. A tada, u tom istom, novom svetlu emo sagledavati i sve druge, i sve drugo, odnosno: ceo Univerzum emo jasno pojmiti kao velianstvenu Emanaciju na邸eg sopstvenog bia! I to nee biti nikakva uobrazilja, ve jednostavno apsolutna ISTINA. I, jo邸 ne邸to; iako je ovo Znanje izuzetno mono i superiorno, sam za- kon Prirodnog-poretka-stvari je savr邸eno uredio da ono ostaje apsolutno nedokuivo bilo kome ko bi uop邸te i imao nameru da ga zloupotrebi. To je stoga 邸to blagoslov da ga prime imaju iskljuivo oni istog i nevinog srca (a shvatiemo usput 邸ta to zaista znai!), te e samo oni imati oi da vide i u邸i da uju kao i mudrost da ga primene. ...anse da mu pohlepa, oholost, okrutnost, zavist, mr転nja, zloba ili bilo koji drugi vid egoizma iole priu, nisu nimalo vee nego 邸to ih je sipilski kralj Tantal imao da utoli svoju neutoljivu glad i neutoljivu 転e; ak, u poreenju sa onim prvim, Tantala slobodno mo転emo smatrati pravim miljenikom bogova. Obzirom na sve izreeno, ako odemo jo邸 dalje, mo転emo shvatiti da zapravo cela knjiga predstavlja UVOD: uvod u ne邸to Neizrecivo, Neopisi- vo i nepojmljivo udesno!...
  • 21. PREDGOVOR 19 I, jo邸 samo ne邸to; mo転da e neko primetiti i biti potpuno u pravu da e se, na pojedinim mestima u knjizi, odreene stvari delom ponavljati ili ak namerno forsirati (a naroito uporno insistiranje na bavljenju samim centralnim sveuzrokom celokupne ove na邸e mikro-kosmike i makro-ko- smike Drame), ali neophodno je da budemo 邸to objektivniji, 邸to mek邸i i otvoreniji, te da shvatimo da ni邸ta nije niti suvi邸no, niti preterano, ako li doprinosi potpunijem razumevanju istine. Pored toga, imajmo stalno na umu su邸tu injeninost one velike istine ovaploene u veno aktuel- noj izreci: Govoriti apstraktno veoma je lako, ali objasniti stvarnost reima veoma je te邸ko. ...ak, mnogo bli転e istini je rei da je objasniti stvarnost reima nemogue; no, zato, postoji jo邸 jedna, beskrajno misti- na ali savr邸eno istinita, Lao Ce-ova izreka, koja veli: Ono 邸to je te邸ko dosti転no esto zahteva mesece, katkad i godine; ono 邸to je nemogue samo malo vi邸e. Nepokolebljivo se dr転ei istine, evo ovde sveanog obeanja, da emo vremenom sve jasnije uviati (i uvideti!), 邸ta to zaista znai, za邸to i kako je to tako, kao i koliku te転inu zapravo imaju ove izreke! Konano, da ne du転imo vi邸e, jer nije lepo ostaviti Prijatelja da eka: pru転imo mu ruke, oslobodimo svoj um i otvorimo mu srce, i on e nas blago i ne転no povesti na najzanimljivije, najudesnije i najdragocenije pu- tovanje koje se mo転e desiti jednom 転ivom biu Putovanje ka samome Sebi! DUG JE PUT OD SEBE DO SEBE ITAV UNIVERZUM MORA SE PREI! Pa, prijatno...
  • 22. ZAVRNA RE Ako je 転ivot, kao 邸to mnogi znaju rei, zaista 邸kola a jeste onda smrt predstavlja zavr邸ni, diplomski Ispit! Stoga, ako nam je u tom, pre- sudnom, trenutku EGO u potpunosti odsutan ako nam je svesnost apso- lutna (nevezana i neuslovljena 転eljama i strahovima) automatski biva realizovan Apsolut. U Bhagavad-giti stoji iskaz sledee injenice: Ono o emu osoba meditira u vreme smrti, napu邸tajui svoje telo, apsorbovana u misao o tome, to posti転e nakon smrti. (Bg.8/6) To je svakako tano, ali va転no je shvatiti da na ovekove misli u vre- me smrti utiu upravo ona dela koja je inio za 転ivota, i one misli i sklono- sti za kojima se povodio. Prema tome, ako tokom 転ivota nismo ispravno, i u potpunosti, savladali Lekciju, onda nam je, neminovno, i ishod Ispita predodreen na neuspeh. ...Istina, odnosno 転ivot, ne trpi kampanjsko ue- nje; nju ne mo転emo prevariti SEBE ne mo転emo prevariti! Dokle god 転ivimo tako kao da nikad neemo umreti vezivajui se za 転ivot, a u bekstvu od suoavanja sa injenicom sopstvene smrtnosti i prolaznosti uop邸te biemo uslovljeni ciklinom egzistencijom u krugu raanja i smrti. Vezujui se za 転ivot, mi se zapravo, i ne znajui to, ve- zujemo za smrt. Na taj nain vezujemo se za iluzije uma, koje su ni邸ta drugo do dve strane istog novia; dok nam sam Novi (Istina) ostaje veita nepoznanica. 貼ivot i smrt su, sa stanovi邸ta Istine, jedno isto i zato bi PRVA stvar u na邸em 転ivotu trebala biti razumevanje istine o POSLEDNJOJ: razume- vanje istine o SMRTI! Samo budalasti ljudi kakvi mi uglavnom jesmo odbijaju da se blagovremeno i adekvatno pripreme za ono 邸to je nemi- novno, poku邸avajui u zaboravu (a zaborava nema!) nai spas. Pri tome savr邸eno podseajui na onog veselog i bezbri転nog cvrka iz bajke o cvrku i mravima. ...Isto kao 邸to se jo邸 po danu moramo adekvatno pri- premiti za nadolazeu no; isto kao 邸to se za nastupajuu zimu moramo adekvatno pripremiti jo邸 dok traju topli letnji dani; isto kao 邸to je prijatna
  • 23. ZAVRNA RE 409 i bezbri転na starost uslovljena adekvatnim 転ivotom u mladosti... tako i pitanje Smrti treba biti u potpunosti razre邸eno jo邸 dok smo u punom 転ivotnom naboju! Jer, dok god ne spoznamo istinu o smrti, izbegavajui da se suoimo sa njom (istinom), i sam 転ivot e nam konstantno biti nera- zumljiva zagonetka i nerazre邸ivi problem. Istinsko razumevanje jedne suprotnosti uslovljeno je istinskim razu- mevanjem one druge: Zdrav ovek ne zna 邸ta je to bolest, ali on zato ne zna ni 邸ta je to zdravlje ne zna ga ceniti; i zato mu i dolazi bolest, kako bi ga otvorila za mudrost i razumevanje. Tek kada shvati 邸ta je to bolest (u neposrednom suoenju sa njom), spoznaje i istinu o zdravlju! Na isti nain nam i starost donosi apstinenciju od svega onoga 邸to smo neprirodno i nekontrolisano konzumirali (upra転njavali) u mladosti. Po邸to tada nismo ispravno razmi邸ljali ni o mladosti ni o starosti ne znajui da cenimo ni jedno ni drugo starost nas, na primeren nain, usmerava na otre転nje- nje. Zato je i razumljiva injenica da starost, uglavnom, donosi mnoge 転ivotne mudrosti... a 邸to, naravno, ipak nema nikakve istinske veze sa godinama ili sa 転ivotnim dobom ve iskljuivo sa vrstinom na邸e odluke da se svesno suoimo sa Istinom, i istoj se predamo. ...Moj savr邸eni bo転an- ski Uitelj, moj Svamii, sreo je Istinu 転ivuu Istinu, svog Gurua, Mad- havanandu kada je imao samo trinaest godina, a sa svojih sedamnaest je realizovao Savr邸enstvo. Od tog mladog doba (merilo 転ivotne zrelosti jeste dubina duhovnog iskustva, a ne godine zemaljskog 転ivota!) on biti邸e kao Savr邸eni Mudrac, pronosei 邸irom sveta poruku te vene Mudrosti i Istine na dobrobit celom oveanstvu. Prema tome; dokle god se, ne razumevajui je, pla邸imo smrti, biemo u konfliktu i sa samim 転ivotom. Zato: Onaj ko nije za Nebo, nije ni za 転ivot zemaljski; onaj ko ne zna kako (u kom stanju) treba umreti, taj ne zna ni kako (u kom stanju) treba 転iveti. ...Takoe, dok god smo vezani za 転ivot dok god ga 転elimo mi istovremeno, i ne znajui to (dakle na ne- svesnom nivou), 転elimo (i) samu smrt. A, Bog je tako milostiv da usli邸ava sve na邸e (svesne, podsvesne i nesvesne) 貼elje, i daruje nam sve ono emu te転imo! Eto kako sami sebe vrsto, i nesvesno, dr転imo zarobljenima u krugu raanja i smrti. 貼ivljenje 転ivotne mudrosti (umetnost 転ivljenja) podrazumeva isto- vremenu svesnost obe suprotnosti svesnost Paradoksa. Kada smo u sveobuhvatnoj svesnosti istine 転ivota i smrti, tada ima- mo istinsku svesnost (o) Prolaznosti i tada, zapravo, biti邸emo u svesnosti
  • 24. 410 Apsolutna istina Neprolaznosti (svesnosti Boga), sagledavajui venost Istine. Realizacija te mudrosti (Svesnosti) jeste na邸 転ivotni i sudbinski put (na邸a Dharma) bili mi toga svesni ili ne! Na tom putu, svaka investicija (u smeru njegove realizacije) jeste Savr邸ena Investicija. ak i u svetovnom 転ivotu, svaki ozbiljan, ambiciozan poslovni ovek, profesionalac i entuzijast, nastoji da ula転e, po mogustvu, upravo u ono 邸to ima 邸to-veu i 邸to-trajniju vrednost. San svakog takvog oveka a svi mi smo, negde u dubini du邸e, ba邸 takvi jeste: Savr邸ena Investicija. Meutim; svi koji ula転u u prolazne stvari, i koji su okovani iskljuivo sve- tovnim preokupacijama, ula転u u Iluziju i grade svoju kuu na pesku. Za razliku od njih, oni koji ula転u u sopstveni duh prosvetljenje sopstvenog bia i svesti ine savr邸enu investiciju jer ula転u u neprolaznu vrednost; to je odlika onih istinski mudrih, koji svoju kuu grade na steni. ...A, svaka graevina je jaka i stabilna samo onoliko koliko su joj jaki i stabilni TEMELJI! Svi mi, ovako ili onako, te転imo upravo Bogu (Savr邸enoj Vrednosti), ali mnogi nisu svesni te injenice i zato, robujui iluziji, to ine na pogre邸- ne naine i, samim tim u korist svoje 邸tete. Svesno ulaganje u Put predstavlja vrhunsku mudrost, jer: Za onoga ko ide ovim putem ni jedan napor nije uzaludan, ni jedno steeno dobro nije nikada izgubljeno; i mali napredak na ovoj sta- zi mo転e za邸tititi oveka od najvee opasnosti i straha. (Bhagavad-gita, 2/40) Znanje u svesnosti Kri邸ne (Svevi邸njeg prim.) tako je savr邸eno da ako ovek deluje u svesnosti Kri邸ne i uprkos tome ne postigne savr- 邸enstvo, u svom sledeem 転ivotu napreduje dalje s postignutog nivoa. Drugim reima, dela vr邸ena u svesnosti Kri邸ne su trajna. Budui da su vezana uz telo, materijalna postignua nestaju sa smru. Znanje vezano uz privremene oznake nije trajno. ... Mi smo ustvari duh i stoga e na邸e duhovne aktivnosti ii s nama kud god da odemo. (Kralj Znanja) Su邸tina celokupnog Mahaprabuijevog velianstvenog bo転anskog uenja, iji je Svamii autentini predstavnik, i pronosioc, u ovom na邸em dobu, sa転eta je u jednoj jedinoj Njegovoj zagonetnoj reenici: Prava je umetnost provui slona kroz u邸icu igle.
  • 25. ZAVRNA RE 411 Iako to na邸em umu zvui kao apsolutna besmislica, za iju realizaciju bi, u najmanju ruku, trebalo da se desi kakvo nezamislivo udo, ipak, na ovom na邸em sudbinskom Putu Putu Prevazila転enja EGA i ta umobol- na fantazija, ta nemogua mogunost, na divan i udesan nain postaje mogua, i apsolutno izvesna, realnost! U vezi toga, u pogovoru svoje velianstvene knjige Skrivene snage u oveku akre i kundalini, Svamii je rekao: Jednog e dana napuhani slon na邸eg ega postati tako malen da e se moi provui kroz u邸icu igle bez i najmanjeg otpora. Upravo je to zadatak koji moramo obaviti. Stoga; budimo svesni Iluzije, ula転imo sve svoje sposobnosti u razu- mevanje Istine, i realizujmo istinsku mudrost i umetnost 転ivljenja ono o emu nam je govorio Uitelj O邸o poruujui: 貼IVITE 貼IVOTOM OTVORENE AKE, A NE 貼IVOTOM STISNUTE PESNICE!
  • 27. SADR貼AJ 417 SADR貼AJ BUENJE VENOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 OPTI UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 FENOMEN EGZISTENCIJE EGA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 Uzroci sveukupne patnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 ISTINSKO ZNANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Kako stei istinsko znanje (Kako postati Znanje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 Odnos izmeu la転i, predrasuda i istine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 ta je ispravno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112 Sve 邸to inimo, inimo: zbog sebe, za sebe i sebi . . . . . . . . . . . . . . . . . 119 Zakon Uzroka i Posledice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128 BORBA i BEKSTVO, kao izbor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 KREATIVNOST, UMETNOST I LJUBAV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171 TA JE TO LJUBAV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193 Su邸tina EGO-ljubavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208 VERA, RELIGIJA, BOG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236 Religijske dogme i zablude u svetlu ISTINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253 APSOLUTNA ISTINA O BOGU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264 Makro-kosmiki aspekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264 Mikro-kosmiki aspekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266 Protivrenost je Istina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 276 Da li postoji GRANICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 294 EGO-UNIVERZUM I ISTINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304 EVOLUCIJA SVESTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 331 EGO I ZDRAVLJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348 SUDBINA I SMISAO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 386 ZAVRNA RE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 408 POGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 412