3. Brazil je po veliini peta zemlja na svetu posle Rusije, Kanade, Kine i SAD.
Neuporedivo je najvea na Ju釘noamerikom kontinentu. Zato ga i s
pravom zovu 損kontinent na kontinentu束. Zauzima skoro polovinu
(tanije 48%) Ju釘noamerikog kontinenta sa povr邸inom od 8.513.844
km族. Granii se sa svim zemljama Ju釘ne Amerike osim sa ileom i
Ekvadorom. To su: na sjeveru sa Venecuelom, podrujem Gvajane i
Kolumbije; na zapadu i jugu sa
Peruom, Bolivijom, Paragvajem, Argentinom i Urugvajem. Na istoku se
prote釘e velika obala prema Atlanskom okeanu.
GEOGRAFSKI POLO貼AJ
6. RELJEF BRAZILA
Brazil se sastoji od tri prirodne cjeline :
1. AMAZONSKA NIZIJA
2. BRAZILSKO GORJE
3. ATLANTSKO PRIMORJE
7. AMAZONSKA NIZIJA
Amazonska nizija zauzima preko 40% povrsine Brazila, a u njoj zivi manje
od 4% stanovnistva zemlje.Ova oblast se proteze od podnozja Anda do
Antlantskog okeana. Ima staru osnovu, gradjenu od starijih kristalnih
skriljaca, koja je prekrivena mladjim naslagama i nanosima rijeke
AMAZON.
9. BRAZILSKO GORJE
Brazilsko gorje - PLATO je popularno zvani " DIVLJI ZAPAD " Brazila.
Zapravo, ova oblast predstavlja nepreglednu valovitu visoravan, koja se
postepeno "spu邸ta" od visokog ruba uz atlantsku obalu prema zapadu i
sjeverozapadu. Planinski vijenci, koji se izdi転u sa Platoa (tzv.
SERRA),graeni su od otpornijeg, pretezno eruptivnog kamena.
10. ATLANTSKO PRIMORJE
Atlantsko primorje je pojas plodne nizije, niskih pobrdja i visoravni dug
7500 km,
a sirok 200 - 300 km. To je najgusce naseljena regija; zauzima 1/3 povrsine
cijele zemlje, a u njoj zivi 90% stanovni邸tva. Vei gradovi Brazila se
nalaze upravo u ovoj regiji, na obali okeana ili u njenoj neposrednoj
blizini ( do 100 km daljine ). Obala Brazila je pretezno slabo razudjena.
Sprudovi zatvaruju obalne lagune i jezera, od kojih su najpoznatija
Lagoa Mirim i Lagoa dos Patos.
11. KLIMA
Jugozapadna obala i primorje Brazila imaju vla転nu i vruu klimu. Na
Brazilskim planinama leta su sve転ija a godi邸nja koliina padavina
manja. Samo na krajnjem severoistoku koliina padavina je vrlo mala
(400-500 milimetara). Amazonska nizija ima prete転no ekvatorijalnu klimu
sa jednolino rasporeenim padavinama tokom cele godine (oko 1000
mm uz obalu i oko 2000 mm u najzapadnijem delu).Najjuzniji deo
Brazilskih planina zalazi u suptropsku zonu, prelazei na krajnjem jugu
u umereni pojas.
13. VODE
Brazil se hidrografski deli na tri rena sliva, od kojih sliv Amazona
obuhvata oko 60% teritorije, sliv La Plate oko 17% a ostatak pripada
rekama istonog Brazila.
AMAZON (portug. Rio Amazonas, 邸panski Rio de las Amazonas) -
vodom najbogatija reka na Zemlji, iji proticaj iznosi 180 000 m kubnih u
sekundi. Izvire u Peruanskim Andama kao Rio Maranon, a kao Rio
Ucayali tee prema istoku. Prima veliki broj pritoka od kojih (Madeira i
Purus) svojom du転inom nadma邸uju Dunav. Dalji tok se odvija estuarom
i zavr邸ava se ulivanjem u Atlantski okean.
Du転ina toka sa izvornim rekama je 6 180 km, a plovna je du転inom od 4
100 km. Sliv Amazona obuhvata povr邸inu od oko 7 miliona km
kvadratnih, a sve to ga ini najveom rekom na svetu. Kada se
izlije, Amazon je 邸irok dva puta koliko iznosi sirina Jadrana.
Na u邸u Amazona nalazi se ostrvo Malagi veliine Holandije
14. PRIVREDA
Najvei dIo radnog sposobnog stanovni邸tva je zaposlen u uslu転nim
delatnostima (42%), u poljoprivredi (31%), a u industriji samo 27%.
POLJOPRIVREDA
Veliki deo Brazila pokrivaju veoma plodna zemlji邸ta, na kojima se mogu
dobijati po dva ili tri roda godi邸nje. Sada se obrauje samo 4% od
ukupne povr邸ine, ali ni u jednoj zemlji sveta nema mogunosti tako
velikog 邸irenja obradivih povr邸ina kao u Brazilu.
Najvei deo zemlji邸ta ine krupni veleposedi, od kojih su neki jednaki
povr邸ini srednjeamerikih dr転ava.
17. STANOVNITVO
Prema nacionalnom istra転ivanju po uzorku kuanstava (PNAD) iz
2008., 48,43% stanovni邸tva (oko 92 milijuna) izjasnilo se kao
bijelo, 43,80% (oko 83 milijuna) kao smee (mije邸ano), 6,84% (oko 13
milijuna) kao crno, 0,58% (oko 1,1 milijun) kao azijsko i 0,28% (oko
536 000) kao ameriki indijanci, dok se 0,07% (oko 130 000) nije izjasnilo
o rasi. Godine 2007., Nacionalna indijanska fondacija izvjestila je o
postojanju 67 razliitih nekontaktiranih plemena, vi邸e u odnosu na 40 iz
2005. Vjeruje se da Brazil ima najvei broj nekontaktiranih naroda u
svijetu.
18. TURIZAM
Turizam je znaajan ekonomski sektor u vi邸e regija. S pet milijuna stranih
posjetitelja 2008., Brazil je glavna destinacija na ju転noamerikom
turistikom tr転i邸tu i zauzima drugo mjesto po broju stranih turista u
Latinskoj Americi.
Potro邸nja stranih turista u Brazilu dosegla je 5,8 milijardi amerikih dolara
2008, 16,8% vi邸e nego 2007. Zemlja obuhvaa 3,4% meunarodnih
turistikih putovanja na amerikom kontinentu (2008.). Godine
2005., izvozom dobara i usluga turizam je ostvario 3,2% nacionalnog
dohotka, te je zaslu転an za 7% izravnih i neizravnih radnih mjesta u
brazilskom gospodarstvu. Procjenjuje se da je 2006. u sektoru bilo
zaposleno 1,87 milijuna ljudi, sa 768 000 formalnih radnih mjesta (41%) i
1,1 milijuna neformalnih zanimanja (59%).Domai turizam predstavlja
temeljni dio sektora, s 51 milijun putovanja u 2005.
19. KOLIKO BI VAS 貼ELJELO POSJETITI JEDAN OD
NAJLJEPIH GRADOVA NA SVIJETU ?????
RIO DE 貼ENERO
20. INDUSTRIJA
Do polovine 20-og vijeka, u Brazilu je bila zastupljena samo lahka industrija
- tekstilna, prehrambena, industrija duhana, ko転e i
obue, drvna, farmaceutska itd. Naroito povoljni uslovi su postojali za
razvoj drvne industrije, budui da je Brazil po povr邸ini 邸uma na drugom
mjestu u svetu i da na svakog stanovnika otpada oko 8 hektara
邸ume, ali se ona neracionalno koristila, sto je dovelo do pojave velikog
ekolo邸kog problema.
22. Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. koje se odr転ava u Brazilu je 20. izdanje
svjetskog nogometnog prvenstva, koje e se igrati od 12. lipnja do 13.
srpnja 2014. FIFA je 7. o転ujka 2003. objavila da e se, po prvi put nakon
prvenstva u Argentini 1978., u skladu s politikom FIFA-e da se pravo na
organizaciju prvenstava rotira meu konfederacijama koje ine FIFA-
u, prvenstvo odr転ati u Ju転noj Americi.
Konana odluka o domainu done邸ena je 30. listopada 2007. Ovo je drugi
put da je Brazil domain svjetskog nogometnog prvenstva, nakon 1950.
godine. Kvalifikacijama su pristupile 203 reprezentacije koje se bore za
31 mjesto na zavr邸nici prvenstva. Konani 転drijeb skupina odr転at e se
krajem 2013. Utakmice prvenstva igrat e u dvanaest stadiona u isto
toliko gradova.
23. STADIONI NA KOJIMA E BITI ODR貼ANO
SP(DETALJNIJE MO貼ETE SAZNATI NA GEOGFAFSKOJ
SEKCIJI HAD貼II SARAJEVO
LINK : HTTP://WWW.GEOSEKCIJA-
HADZICI.INFO/HRV/BLOG/1277326
