ݺߣ

ݺߣShare a Scribd company logo
OŠ SLAVKA
KOLARA
HERCEGOVAC
Bučino ulje
 • Bučine koštice tj. sjemenke iz bučinog
 ploda su izdašna i zdrava hrana.
 • Osim kalorijske vrijednosti (zbog
 značajnog prisustva ulja) te su sjemenke
 poznate po sadržaju nekih minerala i
 zaštitnih tvari (antioksidansa).
 • Osušeno bučino sjeme (koštice) sadrži
 prosječno od 18-20% tamnosmeđeg ulja
 specifičnog mirisa i okusa koje se dobiva
 hladnim prešanjem.
Postupak izrade
 bučinog ulja:
- prikupili smo č
- izdubili smo ih
- nakon što smo ih
izdubili, ostavili smo
njihove koštice
mjesec dana
da se dobro osuše
- usitnili smo ih na manje komadiće
- uz pomoć preše istiskali
smo usitnjene komadiće
- dobili smo bučino ulje
Podrijetlo č
   • Buča, biljka podrijetlom iz Meksika dobro nam
   je poznata kao povrće koje se u našim krajevima
   uzgaja pod nazivom bundeva.

   • Bundeva svoje porijeklo vuče iz Afrike te
   Sjeverne Amerike, od kuda je stigla do Europe,
   gdje su je u početku uzgajali kao ukras.
   • Poznato je više od 800 raznovrsnih bundeva,
   koje se po poljima pobiru od rujna na dalje.
   • Zanimljivo je napomenuti da se dosta vrsta
   tikvica i bundeva uzgaja i u Hrvatskoj u okolici
   Požege gdje postoji čak oko 350 jestivih vrsta.
Zaključili smo…
 • Bučino ulje se stoljećima koristilo u
 istočnoj Europi, Indiji i Americi. Ukusno
 bučino ulje (dobiveno hladnim postupkom)
 tamno je zeleno-smeđe boje, a može se
 pohvaliti bogatstvom esencijalnih masnih
 kiselina, vitaminima i mineralima.
 • Izvrsno je za salate (osobito grah salata)!
 U Hrvatskoj se na žalost malo proizvodi i
 nije popularno zbog karakterističnog mirisa
 i okusa koji mnogi ne podnose. Kod nas se
 najviše upotrebljava u Sloveniji i Međimurju.
Zašto bi buča morala biti sastavni
dio najzdravijeg načina prehrane
• Karotenoidi su zaslužni za narančastu boju,
ali i za mnoge ljekovite vrijednosti č.
• Među njima su alfa-karoten i beta-karoten,
poznati kao spojevi provitamina A, jer ih je
moguće pretvoriti u aktivan oblik vitamina A.
• Na 100 gr. sadržava samo 45 kcal, i iz tog
razloga je vrlo poželjna u dijetalnoj prehrani, a
također radi visokog sadržaja balastnih tvari
koje dugotrajno daju osjećaj sitosti s malim
količinama.
Upotreba u
kulinarstvu
• Unatoč poznatoj blagotvornosti i hranjive
vrijednosti koje bundeve priskrbljuju našem
organizmu, ona je i dalje u svakodnevnoj
prehrani premalo zastupljena.
• Uporaba bundeve ne zna za granice okusa: od
juhe do deserta, od slanih delicija do slatkih
kolača, bundeva će jednostavno prihvatiti svaku
kombinaciju, i uvijek će ponovno oduševiti
svojim okusom.
• Posebno je interesantno da se jela napravljana
od bundeve izvrsno slažu sa začinskim travama
kao npr. peršinom, lovorom, majčinom dušicom,
kaduljom i muškatnim oraščićem i cimetom.
Izradili su:
Filip Šegavac 5. razred
Domagoj Ulovac 5. razred
Antonio Delač 5. razred
Marijan Kovač 5. razred
Petar Vlček 6. razred
Lucija Marenić 7. razred
Josipa Tutić 8. razred
Mateja Jurčić 8. razred

More Related Content

Bučino ulje

  • 2. Bučino ulje • Bučine koštice tj. sjemenke iz bučinog ploda su izdašna i zdrava hrana. • Osim kalorijske vrijednosti (zbog značajnog prisustva ulja) te su sjemenke poznate po sadržaju nekih minerala i zaštitnih tvari (antioksidansa). • Osušeno bučino sjeme (koštice) sadrži prosječno od 18-20% tamnosmeđeg ulja specifičnog mirisa i okusa koje se dobiva hladnim prešanjem.
  • 6. - nakon što smo ih izdubili, ostavili smo njihove koštice mjesec dana da se dobro osuše
  • 7. - usitnili smo ih na manje komadiće
  • 8. - uz pomoć preše istiskali smo usitnjene komadiće
  • 9. - dobili smo bučino ulje
  • 10. Podrijetlo č • Buča, biljka podrijetlom iz Meksika dobro nam je poznata kao povrće koje se u našim krajevima uzgaja pod nazivom bundeva. • Bundeva svoje porijeklo vuče iz Afrike te Sjeverne Amerike, od kuda je stigla do Europe, gdje su je u početku uzgajali kao ukras. • Poznato je više od 800 raznovrsnih bundeva, koje se po poljima pobiru od rujna na dalje. • Zanimljivo je napomenuti da se dosta vrsta tikvica i bundeva uzgaja i u Hrvatskoj u okolici Požege gdje postoji čak oko 350 jestivih vrsta.
  • 11. Zaključili smo… • Bučino ulje se stoljećima koristilo u istočnoj Europi, Indiji i Americi. Ukusno bučino ulje (dobiveno hladnim postupkom) tamno je zeleno-smeđe boje, a može se pohvaliti bogatstvom esencijalnih masnih kiselina, vitaminima i mineralima. • Izvrsno je za salate (osobito grah salata)! U Hrvatskoj se na žalost malo proizvodi i nije popularno zbog karakterističnog mirisa i okusa koji mnogi ne podnose. Kod nas se najviše upotrebljava u Sloveniji i Međimurju.
  • 12. Zašto bi buča morala biti sastavni dio najzdravijeg načina prehrane • Karotenoidi su zaslužni za narančastu boju, ali i za mnoge ljekovite vrijednosti č. • Među njima su alfa-karoten i beta-karoten, poznati kao spojevi provitamina A, jer ih je moguće pretvoriti u aktivan oblik vitamina A. • Na 100 gr. sadržava samo 45 kcal, i iz tog razloga je vrlo poželjna u dijetalnoj prehrani, a također radi visokog sadržaja balastnih tvari koje dugotrajno daju osjećaj sitosti s malim količinama.
  • 13. Upotreba u kulinarstvu • Unatoč poznatoj blagotvornosti i hranjive vrijednosti koje bundeve priskrbljuju našem organizmu, ona je i dalje u svakodnevnoj prehrani premalo zastupljena. • Uporaba bundeve ne zna za granice okusa: od juhe do deserta, od slanih delicija do slatkih kolača, bundeva će jednostavno prihvatiti svaku kombinaciju, i uvijek će ponovno oduševiti svojim okusom. • Posebno je interesantno da se jela napravljana od bundeve izvrsno slažu sa začinskim travama kao npr. peršinom, lovorom, majčinom dušicom, kaduljom i muškatnim oraščićem i cimetom.
  • 14. Izradili su: Filip Šegavac 5. razred Domagoj Ulovac 5. razred Antonio Delač 5. razred Marijan Kovač 5. razred Petar Vlček 6. razred Lucija Marenić 7. razred Josipa Tutić 8. razred Mateja Jurčić 8. razred