ݺߣ

ݺߣShare a Scribd company logo

Da li ima hejta na Internetu? [istraživanje]

•Download as PPT, PDF•
•
BlogOpen
BlogOpen

Istraživanje sprovedeno na mrežama, tokom januara i februara 2016. godine, daje zanimljiv i pomalo zastrašujući prizor ogromnog prisustva govora mržnje i verbalnog nasilja na Internetu.

1 of 28
Download to read offline
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level Istraživanje o iskustvu sajber mržnje I stavovima o tome, februar 2016. H8: DOŽIVELI? VIDELI? RECITE! #Govormržnje na internetu Rezultati istraživanja među korisnicima Interneta i društvenih mreža Centar za nove medije Liber H8index.org
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level Period istraživanja: januar/februar2016 993 anketiranih GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU – ANONIMNA ONLAJN ANKETA Ispitivana iskustva o najčešćim metama govora mržnje, osećanja ispitanika nakon Iskustva sa govorom mržnje, njhove reakcije i ostale forme ponašanja u vezi sa Ispitivanim fenomenom, kao i znanje ispitanika o tome šta zaista (ne) podrazumeva govor mržnje. Upitnik je konstruisan isključivo za potrebe ovog istraživanja.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE UZORKA Učestvovalo je ukupno 993 anonimnih ispitanika, 638 ili 64,25% ispitanika su bile ženskog, a 355 ili 35,75% muškog roda koji su odgovarali na ukupno 33 pitanja o svom iskustvu u vezi sa govorom mržnje i verbalnim napadima na internetu. Profil prosečog korisnika interneta u Srbiji, na osnovu uzorka: •ženskog roda i živi u Srbiji, •starosti od 19 do 40 godina, •visoko obrazovana, •zaposlena i/ili se školuje, •informiše na društvenim mrežama •provodi komparativno veliki deo svog vremena onlajn.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ISKUSTVO SA GOVOROM MRŽNJE 93% ispitanika je primetilo govor mržnje na internetu. Od toga 94% muškarci i 93% žene. Čak četvrtina ispitanika mlađih od 18 godina tvrdi da nikada nije primetilo govor mržnje online.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level KO JE META VERBALNOG NAPADA? Ispitanici su primetili da su najčešće napadani oni koji otvoreno iskazuju svoju političku pripadnost, pojedinci i grupe koje pripadaju drugim nacijama, pripadnici LGBT populacije i nacionalne manjine.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA SE NAPADA? Izbor više odgovora:
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA SVEDOCI VERBALNOG NASILJA OSEĆAJU KAD TO VIDE?
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA SVEDOCI VERBALNOG NAPADA UČINE KADA TO PRIMETE? Mogućnost više odgovora, na pitanje šta su svedoci verbalne agresije učinili kada su takvo ponašanje primetili:
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level GDE SE NAJČEŠĆE I NAJREĐE DOGAĐAJU VERBALNI NAPADI? Čak ¾ svih napada korisnici društvenih mreža su primetili na Faceboku, a polovina navodi da je to bilo u komentarima na medijskim veb-sajtovima.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level LIČNO: DA LI SU ISPITANICI IKADA BILI META VERBALNOG NAPADA? Skoro 70% ispitanika je bilo nekada meta verbalnog napada. ne da
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level GDE SE DOGODIO NAPAD KOJI ISPITANICI IMAJU U ISKUSTVU? Ispitanici imaju izbor više odgovora. Najčešće su bili napadnuti na Facebooku, a potom i na Twitteru
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA JE NAPADNUTO U VEZI SA ISPITANICIMA? U ličnom iskustvu, ispitanici navode da su naječešće doživljavali napad na ličnost, a potom i zbog političkog opredeljenja.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA U TAKVOM SLUČAJU ISPITANICI ČINE? Napadnuti su se najčešće oštro suprostavaljali, ili opominjali napadača.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA SE DOGODI NAKON REAKCIJE ISPITANIKA NA VERBALNI NAPAD? Kada meta napada reaguje na napad, najčešće bi se problem rešio, ali je u trećini slučajeva problem eskalirao.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA SU OSEĆALI ISPITANICI PRILIKOM VERBALNOG NAPADA NA NJIH? Prilikom napada I odgovara na napad, ispitanici su najčešće osećali neprijatnost i razočaranje. Retko se dešava da su mete verbalne agresije ravnodušne na to.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level DA LI SU ISPITANICI IKADA NAPISALI NEŠTO ŠTO JE VERBALNA AGRESIJA? Značajna većina ispitanika (72%) tvrdi da nikada nije objavila na mrežama nešto što bi se moglo svrstati u kategoriju verbalne agresije. 15% se ne seća, a 13% priznaje da jeste
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ZAŠTO SU TO NAPISALI? Uz mogućnost više odgovara, ispitanici najčešće navode da imaju potrebu da odreaguju na verbalni napad, ali, priznaju da njima vlada i afekat, kao i osećaj da imaju pravo da se brane, ili pravo da uzvrate iste merom.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA SE DOGODILO SA ODNOSIMA, NAKON REAKCIJE NAPADNUTOG? Kada bi odgovorili na napad u odbrani, ispitanici navode da se najčešće ništa nakon toga nije promenilo (60%) , a samo 5% ima iskustvo da su se odnosi i popravili nakon toga.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level KOJA JE NAJČEŠĆA REAKCIJA NA GOVOR MRŽNJE? Na pitanje kako najčešće raeguju, uz mogućnost više odgovora, ispitanici u više od polovine slučajeva navode da blokiraju hejtere (57%), 43% ignoriše, 32% se otvoreno suprotstavlja, a samo 2% ispitanika potraži pomoć.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level STAV PREMA IZJAVAMA KOJE SE UŽE ILI ŠIRE ODNOSE NA GOVOR MRŽNJE Čak 81% ispitanika veruje da govor mržnje može da se prelije na ulice.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level KOJE JE MIŠLJENJE INTERNET JAVNOSTI O SLEDEĆIM IZJAVAMA: Šta ispitanici misle o različtim izjavama koje se odnose na korišćenje interneta, veze i odnose na mrežama...
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA URADITI SA PROBLEMOM VERBALNE AGRESIJE NA MREŽAMA Kakva rešenja predlažu ispitanici anekte
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (I)  Prosečan korisnik interneta u ovom uzorku od993 ispitanika) je ženskog roda, visoko obrazovan, i starosti između 19 i 40 godina.  Prosečan korisnik interneta u ovom uzorku je onlajn često ili stalno, a internet najviše koristi za pristup društvenim mrežama ili radi informativnih sadržaja.  Čak 908 ili 93% ispitanika je primetilo ili je imalo iskustva sa govorom mržnje na internetu.  Više od trećine (308 ili 35%) ispitanika su lično bili mete govora mržnje ili verbalnog napada na društvenim mrežama.  Karakteristične mete napada govora mržnje su: pripadnici političkih stranaka ili različitih ideoloških orijentacija, a zatim i pripadnici druge nacije i pripadnici LGBT populacije.  Karakteristični sadržaj govora mržnje odnosi se na političku/ideološku pripadnost, a zatim i na nacionalnu pripadnost i na seksualno opredeljenje, uz napade na ličnost i na fizički izgled.  U slučajevima u kojima su sami ispitanici bili predmet govora mržnje, tipični sadržaj ovakvog govora o kojem svedoče muškarci su etnicitet i političko (ideološko) opredeljenje, dok su tipični sadržaji o kojima svedoče žene njihove godine i rodne karakteristike.  S tim u vezi, dominantni okviri ili društveni i vrednosni konteksti u kojima se odvija govor mržnje na internetu u Srbiji su kontekst političke (ideološke) borbe, kao i kontekst etnocentrizma i homofobije, uz međusobno preplitanje ovih sfera.  Dominantna osećanja tokom i nakon iskustva sa govorom mržnje su razočarenje i neprijatnost, a zatim i uznemirenost i zabrinutost. Pošto govor mržnje upravo i nastoji da izazove osećanja uznemirenosti i zabrinutosti (kao i straha), ovo se postiže u slučaju od oko 40% ispitanika.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (II) • Karakteristična reakcija na govor mržnje u kojem je meta neko drugi zapravo je odsustvo reakcije, odnosno ispitanici tim povodom najčešće ne rade ništa. S druge strane, ukoliko su oni sami meta govora mržnje, njihova karakteristična reakcija je oštro suprotstavljanje. • Postoje razlike u osećanjima i reakcijama na govor mržnje između žena i muškaraca. Žene su sklonije osećanjima straha, neprijatnosti i uznemirenosti od muškaraca (koji su skloniji osećanju ravnodušnosti). Takođe, muškarci su skloniji oštrom suprotstavljanju, dok žene u tim slučajevima češće (od muškaraca) ne rade ništa. • Mlađi od 18 godina ili maloletnici mnogo ređe svedoče da su imali iskustvo sa govorom mržnje na internetu, a u značajnijoj meri ističu siromaštvo i fizički izgled kao predmet govora mržnje i agresivnog govora, u odnosu na ostatak populacije. Mladi i ređe osećaju zabrinutost, a češće ravnodušnost od ostatka populacije. • Komparativno mali broj ispitanika (13%) priznaje da su i sami napisali nešto što se može svrstati u govor mržnje, što može da implicira da su kreatori govora mržnje svojevrsna "glasna manjina". • Gotovo svi ispitanici smatraju da je važno poštovati tuđa prava na internetu (96%), podizati svest o govoru mržnje na internetu (93%) i boriti se protiv govora mržnje na internetu i u javnosti (92%). • Najveći deo ispitanika ne smatra da borba protiv govora mržnje predstavlja napad na slobodu govora i sklona je preporukama o različitim formama regulisanja govora mržnje na internetu. • Neophodno je više znanja i obrazovanja kada je reč o percepciji i proceni određenog govora na internetu kao govora mržnje.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (III) • Karakteristična reakcija na govor mržnje u kojem je meta neko drugi zapravo je odsustvo reakcije, odnosno ispitanici tim povodom najčešće ne rade ništa. S druge strane, ukoliko su oni sami meta govora mržnje, njihova karakteristična reakcija je oštro suprotstavljanje. • Postoje razlike u osećanjima i reakcijama na govor mržnje između žena i muškaraca. Žene su sklonije osećanjima straha, neprijatnosti i uznemirenosti od muškaraca (koji su skloniji osećanju ravnodušnosti). Takođe, muškarci su skloniji oštrom suprotstavljanju, dok žene u tim slučajevima češće (od muškaraca) ne rade ništa. • Mlađi od 18 godina ili maloletnici mnogo ređe svedoče da su imali iskustvo sa govorom mržnje na internetu, a u značajnijoj meri ističu siromaštvo i fizički izgled kao predmet govora mržnje i agresivnog govora, u odnosu na ostatak populacije. Mladi i ređe osećaju zabrinutost, a češće ravnodušnost od ostatka populacije. • Komparativno mali broj ispitanika (13%) priznaje da su i sami napisali nešto što se može svrstati u govor mržnje, što može da implicira da su kreatori govora mržnje svojevrsna "glasna manjina". • Gotovo svi ispitanici smatraju da je važno poštovati tuđa prava na internetu (96%), podizati svest o govoru mržnje na internetu (93%) i boriti se protiv govora mržnje na internetu i u javnosti (92%). • Najveći deo ispitanika ne smatra da borba protiv govora mržnje predstavlja napad na slobodu govora i sklona je preporukama o različitim formama regulisanja govora mržnje na internetu. • Neophodno je više znanja i obrazovanja kada je reč o percepciji i proceni određenog govora na internetu kao govora mržnje. • Karakteristična reakcija na govor mržnje u kojem je meta neko drugi zapravo je odsustvo reakcije, odnosno ispitanici tim povodom najčešće ne rade ništa. S druge strane, ukoliko su oni sami meta govora mržnje, njihova karakteristična reakcija je oštro suprotstavljanje.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (IV) • Postoje razlike u osećanjima i reakcijama na govor mržnje između žena i muškaraca. Žene su sklonije osećanjima straha, neprijatnosti i uznemirenosti od muškaraca (koji su skloniji osećanju ravnodušnosti). Takođe, muškarci su skloniji oštrom suprotstavljanju, dok žene u tim slučajevima češće (od muškaraca) ne rade ništa. • Mlađi od 18 godina ili maloletnici mnogo ređe svedoče da su imali iskustvo sa govorom mržnje na internetu, a u značajnijoj meri ističu siromaštvo i fizički izgled kao predmet govora mržnje i agresivnog govora, u odnosu na ostatak populacije. Mladi i ređe osećaju zabrinutost, a češće ravnodušnost od ostatka populacije. • Komparativno mali broj ispitanika (13%) priznaje da su i sami napisali nešto što se može svrstati u govor mržnje, što može da implicira da su kreatori govora mržnje svojevrsna "glasna manjina". • Gotovo svi ispitanici smatraju da je važno poštovati tuđa prava na internetu (96%), podizati svest o govoru mržnje na internetu (93%) i boriti se protiv govora mržnje na internetu i u javnosti (92%). • Najveći deo ispitanika ne smatra da borba protiv govora mržnje predstavlja napad na slobodu govora i sklona je preporukama o različitim formama regulisanja govora mržnje na internetu. • Neophodno je više znanja i obrazovanja kada je reč o percepciji i proceni određenog govora na internetu kao govora mržnje.
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level UTISAK ISPITANIKA O TEMI ANKETE
Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level Ovo istraživanje je deo projekta radnog nazva Mapping the hate road, odnosno, platforme H8index.org, a čiji cilj je istraživanje fenomenal verbalne agresivnosti na društvenim mrežama. Autori projekta: CNM Liber Stručni saradnik istraživanja: Aleksej Kišjuhas @kisjuhas Dizajn i tehinička urednica: Tijana Stamenković Projekat podržali: Kontakt: Centar za nove medije Liber H8index.org / blogopen.rs contact@h8index.org/ @H8index / @blogopen

More Related Content

Da li ima hejta na Internetu? [istraživanje]

  • 1. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level Istraživanje o iskustvu sajber mržnje I stavovima o tome, februar 2016. H8: DOŽIVELI? VIDELI? RECITE! #Govormržnje na internetu Rezultati istraživanja među korisnicima Interneta i društvenih mreža Centar za nove medije Liber H8index.org
  • 2. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level Period istraživanja: januar/februar2016 993 anketiranih GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU – ANONIMNA ONLAJN ANKETA Ispitivana iskustva o najčešćim metama govora mržnje, osećanja ispitanika nakon Iskustva sa govorom mržnje, njhove reakcije i ostale forme ponašanja u vezi sa Ispitivanim fenomenom, kao i znanje ispitanika o tome šta zaista (ne) podrazumeva govor mržnje. Upitnik je konstruisan isključivo za potrebe ovog istraživanja.
  • 3. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE UZORKA Učestvovalo je ukupno 993 anonimnih ispitanika, 638 ili 64,25% ispitanika su bile ženskog, a 355 ili 35,75% muškog roda koji su odgovarali na ukupno 33 pitanja o svom iskustvu u vezi sa govorom mržnje i verbalnim napadima na internetu. Profil prosečog korisnika interneta u Srbiji, na osnovu uzorka: •ženskog roda i živi u Srbiji, •starosti od 19 do 40 godina, •visoko obrazovana, •zaposlena i/ili se školuje, •informiše na društvenim mrežama •provodi komparativno veliki deo svog vremena onlajn.
  • 4. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ISKUSTVO SA GOVOROM MRŽNJE 93% ispitanika je primetilo govor mržnje na internetu. Od toga 94% muškarci i 93% žene. Čak četvrtina ispitanika mlađih od 18 godina tvrdi da nikada nije primetilo govor mržnje online.
  • 5. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level KO JE META VERBALNOG NAPADA? Ispitanici su primetili da su najčešće napadani oni koji otvoreno iskazuju svoju političku pripadnost, pojedinci i grupe koje pripadaju drugim nacijama, pripadnici LGBT populacije i nacionalne manjine.
  • 6. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA SE NAPADA? Izbor više odgovora:
  • 7. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA SVEDOCI VERBALNOG NASILJA OSEĆAJU KAD TO VIDE?
  • 8. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA SVEDOCI VERBALNOG NAPADA UČINE KADA TO PRIMETE? Mogućnost više odgovora, na pitanje šta su svedoci verbalne agresije učinili kada su takvo ponašanje primetili:
  • 9. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level GDE SE NAJČEŠĆE I NAJREĐE DOGAĐAJU VERBALNI NAPADI? Čak ¾ svih napada korisnici društvenih mreža su primetili na Faceboku, a polovina navodi da je to bilo u komentarima na medijskim veb-sajtovima.
  • 10. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level LIČNO: DA LI SU ISPITANICI IKADA BILI META VERBALNOG NAPADA? Skoro 70% ispitanika je bilo nekada meta verbalnog napada. ne da
  • 11. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level GDE SE DOGODIO NAPAD KOJI ISPITANICI IMAJU U ISKUSTVU? Ispitanici imaju izbor više odgovora. Najčešće su bili napadnuti na Facebooku, a potom i na Twitteru
  • 12. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA JE NAPADNUTO U VEZI SA ISPITANICIMA? U ličnom iskustvu, ispitanici navode da su naječešće doživljavali napad na ličnost, a potom i zbog političkog opredeljenja.
  • 13. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA U TAKVOM SLUČAJU ISPITANICI ČINE? Napadnuti su se najčešće oštro suprostavaljali, ili opominjali napadača.
  • 14. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA SE DOGODI NAKON REAKCIJE ISPITANIKA NA VERBALNI NAPAD? Kada meta napada reaguje na napad, najčešće bi se problem rešio, ali je u trećini slučajeva problem eskalirao.
  • 15. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA SU OSEĆALI ISPITANICI PRILIKOM VERBALNOG NAPADA NA NJIH? Prilikom napada I odgovara na napad, ispitanici su najčešće osećali neprijatnost i razočaranje. Retko se dešava da su mete verbalne agresije ravnodušne na to.
  • 16. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level DA LI SU ISPITANICI IKADA NAPISALI NEŠTO ŠTO JE VERBALNA AGRESIJA? Značajna većina ispitanika (72%) tvrdi da nikada nije objavila na mrežama nešto što bi se moglo svrstati u kategoriju verbalne agresije. 15% se ne seća, a 13% priznaje da jeste
  • 17. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ZAŠTO SU TO NAPISALI? Uz mogućnost više odgovara, ispitanici najčešće navode da imaju potrebu da odreaguju na verbalni napad, ali, priznaju da njima vlada i afekat, kao i osećaj da imaju pravo da se brane, ili pravo da uzvrate iste merom.
  • 18. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA SE DOGODILO SA ODNOSIMA, NAKON REAKCIJE NAPADNUTOG? Kada bi odgovorili na napad u odbrani, ispitanici navode da se najčešće ništa nakon toga nije promenilo (60%) , a samo 5% ima iskustvo da su se odnosi i popravili nakon toga.
  • 19. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level KOJA JE NAJČEŠĆA REAKCIJA NA GOVOR MRŽNJE? Na pitanje kako najčešće raeguju, uz mogućnost više odgovora, ispitanici u više od polovine slučajeva navode da blokiraju hejtere (57%), 43% ignoriše, 32% se otvoreno suprotstavlja, a samo 2% ispitanika potraži pomoć.
  • 20. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level STAV PREMA IZJAVAMA KOJE SE UŽE ILI ŠIRE ODNOSE NA GOVOR MRŽNJE Čak 81% ispitanika veruje da govor mržnje može da se prelije na ulice.
  • 21. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level KOJE JE MIŠLJENJE INTERNET JAVNOSTI O SLEDEĆIM IZJAVAMA: Šta ispitanici misle o različtim izjavama koje se odnose na korišćenje interneta, veze i odnose na mrežama...
  • 22. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ŠTA URADITI SA PROBLEMOM VERBALNE AGRESIJE NA MREŽAMA Kakva rešenja predlažu ispitanici anekte
  • 23. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (I)  Prosečan korisnik interneta u ovom uzorku od993 ispitanika) je ženskog roda, visoko obrazovan, i starosti između 19 i 40 godina.  Prosečan korisnik interneta u ovom uzorku je onlajn često ili stalno, a internet najviše koristi za pristup društvenim mrežama ili radi informativnih sadržaja.  Čak 908 ili 93% ispitanika je primetilo ili je imalo iskustva sa govorom mržnje na internetu.  Više od trećine (308 ili 35%) ispitanika su lično bili mete govora mržnje ili verbalnog napada na društvenim mrežama.  Karakteristične mete napada govora mržnje su: pripadnici političkih stranaka ili različitih ideoloških orijentacija, a zatim i pripadnici druge nacije i pripadnici LGBT populacije.  Karakteristični sadržaj govora mržnje odnosi se na političku/ideološku pripadnost, a zatim i na nacionalnu pripadnost i na seksualno opredeljenje, uz napade na ličnost i na fizički izgled.  U slučajevima u kojima su sami ispitanici bili predmet govora mržnje, tipični sadržaj ovakvog govora o kojem svedoče muškarci su etnicitet i političko (ideološko) opredeljenje, dok su tipični sadržaji o kojima svedoče žene njihove godine i rodne karakteristike.  S tim u vezi, dominantni okviri ili društveni i vrednosni konteksti u kojima se odvija govor mržnje na internetu u Srbiji su kontekst političke (ideološke) borbe, kao i kontekst etnocentrizma i homofobije, uz međusobno preplitanje ovih sfera.  Dominantna osećanja tokom i nakon iskustva sa govorom mržnje su razočarenje i neprijatnost, a zatim i uznemirenost i zabrinutost. Pošto govor mržnje upravo i nastoji da izazove osećanja uznemirenosti i zabrinutosti (kao i straha), ovo se postiže u slučaju od oko 40% ispitanika.
  • 24. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (II) • Karakteristična reakcija na govor mržnje u kojem je meta neko drugi zapravo je odsustvo reakcije, odnosno ispitanici tim povodom najčešće ne rade ništa. S druge strane, ukoliko su oni sami meta govora mržnje, njihova karakteristična reakcija je oštro suprotstavljanje. • Postoje razlike u osećanjima i reakcijama na govor mržnje između žena i muškaraca. Žene su sklonije osećanjima straha, neprijatnosti i uznemirenosti od muškaraca (koji su skloniji osećanju ravnodušnosti). Takođe, muškarci su skloniji oštrom suprotstavljanju, dok žene u tim slučajevima češće (od muškaraca) ne rade ništa. • Mlađi od 18 godina ili maloletnici mnogo ređe svedoče da su imali iskustvo sa govorom mržnje na internetu, a u značajnijoj meri ističu siromaštvo i fizički izgled kao predmet govora mržnje i agresivnog govora, u odnosu na ostatak populacije. Mladi i ređe osećaju zabrinutost, a češće ravnodušnost od ostatka populacije. • Komparativno mali broj ispitanika (13%) priznaje da su i sami napisali nešto što se može svrstati u govor mržnje, što može da implicira da su kreatori govora mržnje svojevrsna "glasna manjina". • Gotovo svi ispitanici smatraju da je važno poštovati tuđa prava na internetu (96%), podizati svest o govoru mržnje na internetu (93%) i boriti se protiv govora mržnje na internetu i u javnosti (92%). • Najveći deo ispitanika ne smatra da borba protiv govora mržnje predstavlja napad na slobodu govora i sklona je preporukama o različitim formama regulisanja govora mržnje na internetu. • Neophodno je više znanja i obrazovanja kada je reč o percepciji i proceni određenog govora na internetu kao govora mržnje.
  • 25. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (III) • Karakteristična reakcija na govor mržnje u kojem je meta neko drugi zapravo je odsustvo reakcije, odnosno ispitanici tim povodom najčešće ne rade ništa. S druge strane, ukoliko su oni sami meta govora mržnje, njihova karakteristična reakcija je oštro suprotstavljanje. • Postoje razlike u osećanjima i reakcijama na govor mržnje između žena i muškaraca. Žene su sklonije osećanjima straha, neprijatnosti i uznemirenosti od muškaraca (koji su skloniji osećanju ravnodušnosti). Takođe, muškarci su skloniji oštrom suprotstavljanju, dok žene u tim slučajevima češće (od muškaraca) ne rade ništa. • Mlađi od 18 godina ili maloletnici mnogo ređe svedoče da su imali iskustvo sa govorom mržnje na internetu, a u značajnijoj meri ističu siromaštvo i fizički izgled kao predmet govora mržnje i agresivnog govora, u odnosu na ostatak populacije. Mladi i ređe osećaju zabrinutost, a češće ravnodušnost od ostatka populacije. • Komparativno mali broj ispitanika (13%) priznaje da su i sami napisali nešto što se može svrstati u govor mržnje, što može da implicira da su kreatori govora mržnje svojevrsna "glasna manjina". • Gotovo svi ispitanici smatraju da je važno poštovati tuđa prava na internetu (96%), podizati svest o govoru mržnje na internetu (93%) i boriti se protiv govora mržnje na internetu i u javnosti (92%). • Najveći deo ispitanika ne smatra da borba protiv govora mržnje predstavlja napad na slobodu govora i sklona je preporukama o različitim formama regulisanja govora mržnje na internetu. • Neophodno je više znanja i obrazovanja kada je reč o percepciji i proceni određenog govora na internetu kao govora mržnje. • Karakteristična reakcija na govor mržnje u kojem je meta neko drugi zapravo je odsustvo reakcije, odnosno ispitanici tim povodom najčešće ne rade ništa. S druge strane, ukoliko su oni sami meta govora mržnje, njihova karakteristična reakcija je oštro suprotstavljanje.
  • 26. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (IV) • Postoje razlike u osećanjima i reakcijama na govor mržnje između žena i muškaraca. Žene su sklonije osećanjima straha, neprijatnosti i uznemirenosti od muškaraca (koji su skloniji osećanju ravnodušnosti). Takođe, muškarci su skloniji oštrom suprotstavljanju, dok žene u tim slučajevima češće (od muškaraca) ne rade ništa. • Mlađi od 18 godina ili maloletnici mnogo ređe svedoče da su imali iskustvo sa govorom mržnje na internetu, a u značajnijoj meri ističu siromaštvo i fizički izgled kao predmet govora mržnje i agresivnog govora, u odnosu na ostatak populacije. Mladi i ređe osećaju zabrinutost, a češće ravnodušnost od ostatka populacije. • Komparativno mali broj ispitanika (13%) priznaje da su i sami napisali nešto što se može svrstati u govor mržnje, što može da implicira da su kreatori govora mržnje svojevrsna "glasna manjina". • Gotovo svi ispitanici smatraju da je važno poštovati tuđa prava na internetu (96%), podizati svest o govoru mržnje na internetu (93%) i boriti se protiv govora mržnje na internetu i u javnosti (92%). • Najveći deo ispitanika ne smatra da borba protiv govora mržnje predstavlja napad na slobodu govora i sklona je preporukama o različitim formama regulisanja govora mržnje na internetu. • Neophodno je više znanja i obrazovanja kada je reč o percepciji i proceni određenog govora na internetu kao govora mržnje.
  • 27. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level UTISAK ISPITANIKA O TEMI ANKETE
  • 28. Powered by  Click to edit the outline text format  Second Outline Level − Third Outline Level  Fourth Outline Level − Fifth Outline Level Ovo istraživanje je deo projekta radnog nazva Mapping the hate road, odnosno, platforme H8index.org, a čiji cilj je istraživanje fenomenal verbalne agresivnosti na društvenim mrežama. Autori projekta: CNM Liber Stručni saradnik istraživanja: Aleksej Kišjuhas @kisjuhas Dizajn i tehinička urednica: Tijana Stamenković Projekat podržali: Kontakt: Centar za nove medije Liber H8index.org / blogopen.rs contact@h8index.org/ @H8index / @blogopen