2. DAN STRANIH JEZIKA
Dan stranih jezika obilje転ava se od 2001 pa
ovim 転elimo da poka転emo znaaj jezika kao
sredstvo komunikacije ljudi iz razliitih
djelova sveta. Danas cemo vam pribliziti
italijanski jezik preko tradicije, kulture,
hrane, muzike ...
3. Italijanski jezik potie iz latinskog i stoga mo転e biti te転ak , posebno gramatika, ali
ujedno je i melodian i sladak. Zbog blizine Italije u na邸oj zemlji postoji velika
potreba za poznavanjem istog. Na jugu Crne Gore, na primer, postoje mnoge
rijei koje su porijeklom iz italijanskog jezika a koriste se svakodnevno.
piat piatto
tavulin tavolo
邸kudela scodella
邸kaf scafale
umbrela - ombrella
ir giro
pjaca piazza...
Ovo je dokaz da su na邸a zemlja i Italija bile usko povezane kroz istoriju.
4. KULTURA I UMJETNOST
Sjedi邸te Rimskog carstva i sjedi邸te
Katolike crkve, mjesto susreta mnogih
civilizacija Mediterana,kolijevka mnogih
umjetnikih pokreta , Italija je od
davnina jedan od najperspektivnijih
kulturnih centara Evrope .
5. Umetnost se na italijanskom poluostrvu
razvijala od praistorije. U vrijeme Rimskog
carstva, Italija je bila centar umjetnosti koji je
po prvi put stvorio univerzalno homogen
jezik svijeta, jezik umjetnosti. U nekim
periodima Italija je bila umjetniki
najnaprednija u Evropi .
Sjetimo se samo nekih djela koja su poznata
邸irom svijeta.
6. CAPELLA SISTINA
Mose` di
Michelangelo
Venere Botticelli
Lultima cena Leonardo da Vinci
11. Naravno, mnoga vrijedna i
poznata djela nijesmo
naveli, ali ne zato sto ne
zelimo vec zato sto je
gotovo nemoguce napraviti
pravi izbor.
12. KNJI貼EVNOST
Italijanska knji転evnost bi se mogla
definisati kao jedna od najprefinjenijih i
najcjenjenijih u svijetu.Nemoguce je
ukratko dati njen pregled, a kako na
maternjem jeziku rijei dolaze iz srca
uvjerite se u to slu邸ajui naredne stihove.
14. FILM
Sedma umjetnost je izraz koji se koristi u
Italiji za kinematografiju i to nam
dovoljno jasno govori koliko je film vazan
i prisutan u njihovoj umjetnosti.Italija je
iznjedrila mnogo rezisera, glumaca i
glumica koji su ostavili dubok trag u
svjetskoj kinematografiji.
15. Roberto Rossellini (1906
1977): Stromboli terra di Dio.
Federico Fellini (1920-1993):
La dolce vita
Sergio Leone (1929-1989):
Cera una volta in America.
Vittorio De Sica (1901-1974):
Matrimonio allitaliana.
17. Meu glumcima su sigurno najpoznatiji Marcello Mastroiani, Sofia Loren,
Roberto Benigni. Benigni je i re転iser i glumac pa pogledajmo scenu iz njegovog
filma Zivot je lijep.
18. MUZIKA
Italijanska muzika je
oduvijek bila poznata
I cijenjena 邸irom
svijeta i imala je
veliki uticaj na razvoj
evropskog muzikog
転ivota.
Ovo pravilo va転i od
BEL CANTO pa do
savremene muzike.
19. Da bi se podstakao
povratak melodijske
kancone, 1951.godine
se raa Festival u
Sanremu.
Nilla Pizzi, izvoa
kojeg je publika
mnogo cijenila, je
osvojila prvo mjesto
sa pjesmom Grazie
dei fiori.1955,
direktan prenos na
televiziji pretvorio je
festival u dogaaj od
nacionalnog znaaja.
20. Zatim dolaze urlatori
(vikai) koji u svoje pjesme
unose elemente rock and roll-a:
Celentano, Gianni
Morandi...
Bogata galerija autora i
izvoaa je donijela melodini
rock. (Gianna Nannini, Eros
Ramazzoti, Vasco Rossi, Laura
Pausini, Zucchero).
Afirmi邸u se velika imena kao
Andrea Bocelli koji ponovo
lansiraju raspjevaniji duh
lagane muzike.
22. MODA
Moda je va転an dio italijanske kulture.
Shopping je prijatan i zabavan nain da
napravimo pauzu od posjeta muzejima i
spomenicima kulture. Italijanski stil
odijevanja je sinonim za kvalitet i dobar
ukus, kao i za osjeaj za lijepo. Va転nost
koju italijani pridaju oblaenju je
evidentna, lako je prepoznati italijane
samo po garderobi. Italijanska moda
oslikava i jak komformistiki stav.
26. TRADICIJA I FOLKLOR Italijansko dru邸tvo je originalno veoma tradicionalno i na mnogim poljima slino na邸oj
tradiciji. Porodice su veoma brojne i bliske te je porodica i su邸tinski osnovna celija
drustva. Naravno, u pitanju je patrijarhalna zajednica u kojoj majka ima veoma posebnu
ulogu.
.
27. Nemoguce je pricati o Italiji a ne pomenuti i opisati italijane. Kakvi su? Lijeni, komunikativni,
glasni, zeljni zivota i uzivanja, lijepi i niski ali sarmantni.Puno i brzo govore i mnogo se smiju. Vole
vino i dobru hranu i puno gestikuliraju. U narednom kratkom videu vidjecete kako italijani govore
samo koristeci jednostavne i samo njima poznate gestove.
28. Tu su i neizbjezne proslave feste, za sve one
prilike koje se uopste mogu i zamisliti.Svaki grad
ima svoje festivale i svoje legende.
U stvari, na italijanskoj teritoriji mije邸ale su se
razne civilizacije i kulture a svaka od njih je
ostavila svoj trag. Mnogo interesantnih prica o
porijeklu tih proslava dolazi iz perioda prije
hri邸canstva.Vazan dio italijanske tradicije su
karnevali koji se organizuju u razliitim djelovima
italije i u razlicitim periodima godine ali im je
sustina ista. Osim 邸to su imali zabavni karakter bili
su i ozbiljna kritika dru邸tva i vlasti.
Karneval u Veneciji se odr転avao 40 dana prije
Vaskrsa i trajao je danima.Tokom karnevala jelo
se, pilo se , igralo se i svi su radili ono sto inace ne
bi smjeli ili htjeli.
31. Osnovna odlika italijanske
kuhinje je njegova ekstremna
jednostavnost sa mnogo jela
od 4 do 8 sastojaka.Italijanski
kuvari oslanjaju se vise na
kvalitet sastojaka nego na
slo転enost pripreme. Jela i
recepti su esto naslijedjeni
od baka, a nijesu djelo pravih
kuvara. Mnoga jela koja su
nekada bila poznata samo
regionalno pro邸irila su se
邸irom svijeta.
Sir i vino su glavni dio
italijanske kuhinje sa mnogo
varijacija i sa specifinom
pravnom za邸titom. ak je i
kafa, pogotovo espreso,
postala va転na u italijanskoj
kuhinji.
32. LEGENDA O POSTANKU PICE
Sigurno ne mozemo propustiti legendu o
nastanku pice
Kaze se da je Venera , boginja ljepote,
stvorila ovaj predivan recept koji je
kasnije postao poznat svim stanovnicima
grada koji le転i u podno転ju planine Vezuv .
Pria ka転e da je Vulcan , Bog nad
bogovima i mu転 prelepe Venere, umoran
od posla u grotlu Etne odluio da se
preseli u prijatniji kraj upravo u podnozju
Vezuva. Kada je stigao kod Venere,
umoran i gladan pozvao je sna転nim
glasom svoju voljenu upitavsi je sta mu
je dobro spremila ali lijepa Venera je
potpuno zaboravila da pripremi ruak
povodom njegovog dolaska.
33. U tom trenutku Venera, kako bi ne
bi izazvala sumnje ljubomornog
mu転a, uze komad tijesta koji je prvo
oblikovala u formu torte zatim
rastanjila u oblik tankog diska, a
onda ga stavila da se pee na vrelom
kamenu i na kraju prekrila mladim
sirom od kozjeg mleka, mirisnim
biljem i sonim bobicama, tako da je
jelo bilo spremno u roku od nekoliko
minuta. Volcano je bio toliko
odu邸evljen da je pohvalio svoju 転enu
i zamolio je da nastavi da mu
sprema ovo ukusno jelo.