際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
Drugi srpski ustanak
Posle propasti Prvog srpskog ustanka 1813. godine. nastupio je period nezapamenog terora nad
srpskim stanovni邸tvom u Beogradskom pa邸aluku
U Beogradu je uspostavljena vlast Sulejman pa邸e Skopljaka
Poetak njegove vlasti obele転en je terorom
Had転i Prodan Gligorijevi je podigao bunu 1814.
Taj poku邸aj otpora je propao
Na crkveni praznik Cveti 23. IV 1815. Godine u Takovu su srpske stare邸ine donele odluku da podignu novi
ustanak protiv Turaka
Za vodju je izabran Milo邸 Obrenovi, vojvoda iz Prvog srpskog ustanka
Drugi srpski ustanak je bio uperen protiv legalne vlasti koju je predstavljao Sulejman pa邸a Skopljak
Najva転nije bitke Drugog srpskog ustanka bile su na Ljubiu, Pale転u, Dublju
Hati邸erifi
Hati邸erif- osmanski pravni akt sa potpisom sultana
Knez Milo邸 je poslao izaslanika u Rusiju da tra転i rusko pokroviteljstvo nad autonomijom Srbije
Niz Milo邸evih delegacija na Porti u Carigradu pregovaralo je o obliku samouprave, nainu
prikupljanja poreza, kao i o povraaju 邸est nahija koje su se do 1813. godine nalazile u okviru
Karadjordjeve dr転ave
Srbija je poela da dobija niz prava kroz hati邸erife iz 1829, 1830. I 1833. godine
Tim aktima bila je uspostavljena autonomna srpska kne転evina u Osmanskom carstvu
Bune protiv kneza Milo邸a
akova buna 1825. godine bila je buna naroda Srbije protiv vladavine kneza Milo邸a Obrenovia
Knez Miletina buna januara 1835. godine-cilj joj je bio da ogranii Milo邸evu vlast
Miletina buna bila je neposredan povod za dono邸enje Sretenjskog ustava februara 1835. godine
Sretenjski ustav
Na Sretenje Gospodnje 1835. godine na narodnoj skup邸tini u Kragujevcu je progla邸en prvi
demokratski ustav Kne転evine Srbije (Sretenjski ustav)
Ustrojen je po uzoru na francuski i belgijski
Izradio ga je Dimitrije Davidovi
Po Sretenjskom ustavu zakonodavnu i izvr邸nu vlast delili su knez i Savet
Sadr転ao je 14 glava tj. 142. lana
Cilj dono邸enja Sretenjskog ustava bilo je suzbijanje knez Milo邸evog apsolutizma
Neposredan povod za dono邸enje Sretenjskog ustava bila je knez Miletina buna
Na zahtev Rusije i Austrije i uz podr邸ku Turske, Milo邸 je posle 55 dana povukao Sretenjski ustav
Ustav iz 1838. godine-Turski ustav
Novi ustav Srbije donet u sporazumu Rusije i Porte 1838. godine bio je takozvani Turski ustav
Donet je u formi hati邸erifa
Turski ustav je kne転evu vlast ograniavao uspostavljanjem saveta od sedamnaest lanova
izabranih iz redova najuglednijih stare邸ina ustavobranitelja
Nespreman da sa bilo kim deli vlast, knez Milo邸 je ubrzo napustio Srbiju, prenev邸i vlast na svoje
naslednike 1839. godine
Posle tronedeljne formalne vladavine Milo邸evog najstarijeg sina Milana, kne転evsku vlast je
preuzeo mladji sin sedamnaestogodi邸nji Mihailo Obrenovi
Mladi knez ostae na vlasti do 1842. godine kada je napustio Srbiju
Za novog kneza Srbije izabran je Aleksandar Karaorevi (1842-1858), sin vo転da Karaora, ali
je vlast u Srbiji pripala sloju uticajnih velika邸a iz Saveta (ustavobranitelja)
Milo邸 Obrenovi
Bio je sin Vi邸nje Uro邸evi i Teodora Mihailovia
Roen je u selu Gornja Dobrinja kod Po転ege
Milo邸evo pravo prezime bilo je Teodorovi
Prezime Obrenovi je preuzeo po svom polubratu Milanu
Upravljao je autokratski, strogo i esto surovo
Naredio je Karaorevo ubistvo 1817. godine
Milo邸eva kuhinja je u poetku bila jednostavna (pasulj, kupus, luk)
Kasnije pod turskim uticajem postala je rasko邸nija (salame, gibanice, orbe, paprika邸, okolada,
邸eerni badem, ratluk, suvo gro転e)
Od pia je naroito voleo vino

More Related Content

Drugi srpski ustanak

  • 1. Drugi srpski ustanak Posle propasti Prvog srpskog ustanka 1813. godine. nastupio je period nezapamenog terora nad srpskim stanovni邸tvom u Beogradskom pa邸aluku U Beogradu je uspostavljena vlast Sulejman pa邸e Skopljaka Poetak njegove vlasti obele転en je terorom Had転i Prodan Gligorijevi je podigao bunu 1814. Taj poku邸aj otpora je propao Na crkveni praznik Cveti 23. IV 1815. Godine u Takovu su srpske stare邸ine donele odluku da podignu novi ustanak protiv Turaka Za vodju je izabran Milo邸 Obrenovi, vojvoda iz Prvog srpskog ustanka Drugi srpski ustanak je bio uperen protiv legalne vlasti koju je predstavljao Sulejman pa邸a Skopljak Najva転nije bitke Drugog srpskog ustanka bile su na Ljubiu, Pale転u, Dublju Hati邸erifi Hati邸erif- osmanski pravni akt sa potpisom sultana Knez Milo邸 je poslao izaslanika u Rusiju da tra転i rusko pokroviteljstvo nad autonomijom Srbije Niz Milo邸evih delegacija na Porti u Carigradu pregovaralo je o obliku samouprave, nainu prikupljanja poreza, kao i o povraaju 邸est nahija koje su se do 1813. godine nalazile u okviru Karadjordjeve dr転ave Srbija je poela da dobija niz prava kroz hati邸erife iz 1829, 1830. I 1833. godine Tim aktima bila je uspostavljena autonomna srpska kne転evina u Osmanskom carstvu Bune protiv kneza Milo邸a akova buna 1825. godine bila je buna naroda Srbije protiv vladavine kneza Milo邸a Obrenovia Knez Miletina buna januara 1835. godine-cilj joj je bio da ogranii Milo邸evu vlast Miletina buna bila je neposredan povod za dono邸enje Sretenjskog ustava februara 1835. godine
  • 2. Sretenjski ustav Na Sretenje Gospodnje 1835. godine na narodnoj skup邸tini u Kragujevcu je progla邸en prvi demokratski ustav Kne転evine Srbije (Sretenjski ustav) Ustrojen je po uzoru na francuski i belgijski Izradio ga je Dimitrije Davidovi Po Sretenjskom ustavu zakonodavnu i izvr邸nu vlast delili su knez i Savet Sadr転ao je 14 glava tj. 142. lana Cilj dono邸enja Sretenjskog ustava bilo je suzbijanje knez Milo邸evog apsolutizma Neposredan povod za dono邸enje Sretenjskog ustava bila je knez Miletina buna Na zahtev Rusije i Austrije i uz podr邸ku Turske, Milo邸 je posle 55 dana povukao Sretenjski ustav Ustav iz 1838. godine-Turski ustav Novi ustav Srbije donet u sporazumu Rusije i Porte 1838. godine bio je takozvani Turski ustav Donet je u formi hati邸erifa Turski ustav je kne転evu vlast ograniavao uspostavljanjem saveta od sedamnaest lanova izabranih iz redova najuglednijih stare邸ina ustavobranitelja Nespreman da sa bilo kim deli vlast, knez Milo邸 je ubrzo napustio Srbiju, prenev邸i vlast na svoje naslednike 1839. godine Posle tronedeljne formalne vladavine Milo邸evog najstarijeg sina Milana, kne転evsku vlast je preuzeo mladji sin sedamnaestogodi邸nji Mihailo Obrenovi Mladi knez ostae na vlasti do 1842. godine kada je napustio Srbiju
  • 3. Za novog kneza Srbije izabran je Aleksandar Karaorevi (1842-1858), sin vo転da Karaora, ali je vlast u Srbiji pripala sloju uticajnih velika邸a iz Saveta (ustavobranitelja) Milo邸 Obrenovi Bio je sin Vi邸nje Uro邸evi i Teodora Mihailovia Roen je u selu Gornja Dobrinja kod Po転ege Milo邸evo pravo prezime bilo je Teodorovi Prezime Obrenovi je preuzeo po svom polubratu Milanu Upravljao je autokratski, strogo i esto surovo Naredio je Karaorevo ubistvo 1817. godine Milo邸eva kuhinja je u poetku bila jednostavna (pasulj, kupus, luk) Kasnije pod turskim uticajem postala je rasko邸nija (salame, gibanice, orbe, paprika邸, okolada, 邸eerni badem, ratluk, suvo gro転e) Od pia je naroito voleo vino