2. Zašto?
● Velik problem je odlučiti se kako napajati
uređaje (istosmjernom strujom)
● Problem je često lako rješiv kad se koriste
komunikacijski sustavi (npr. korištenje USB
komunikacije koja daje 5V)
● kako napajati uređaj koji treba funkcionirati
samostalno i neovisno?
3. Baterije
● Ako se radi o neovisnom prenosnom uređaju,
potrebne su baterije
● različit pristup:
– punjive
● olovne, NiCd, NiMH, Li-ion, LiPo (Li-poly),
– jednokratne
● alkalne, cink-karbon, litijske
4. Baterije
Gustoća
energije(Wh/kg)
Životni vijek
(do 80%
kapaciteta)
Brzo
punjenje
Samopražnjenje
/ Mjesec (sobna
temperatura)
Napon
ćelije
Struja pri
opterećenju
- maksimalna
- optimalna
Cijena
(US$)
U
upotrebi
od
NiCd 45-80 500-1500 1h 20% 1,25V 20C
1C
$50
(7.2V)
1950
NiMH 60-120 300-500 2-4h 30% 1.25V 5C
0.5C ili manje
$60
(7.2V)
1990
Lead Acid 30-50 200-300 8-16h 5% 2V 5C
0.2C
$25
(6V)
1970
Li-ion 110-160 500-1000 2-4h 10% 3.6V >2C
1C ili manje
$100
(7.2V)
1991
LiPo 100-130 300-500 2-4h cca 10% 3.6V >2C
1C ili manje
$100
(7.2V)
1999
7. Baterije
● pri odabiru baterija potrebno je obratiti
pozornost na
– napon članka (ili serijski spojenih članaka)
– kapacitet članka (ili baterije)
– maksimalnu struju članka (baterije)
– radnu temperaturu
8. AC/DC pretvorba
● Za pretvorbu s 220V na napone koji se koriste
u ugradbenim uređajima potreban je
transformator
● iza malog transformatora potrebno je "ispeglati"
struju s izmjenične na istosmjernu
● često upotrebljavano poluvalno ili punovalno
ispravljanje
– punovalno ispravljanje – Greatzov most
10. Reguliranje napona
● Bez obzira koje je napajanje, potrebno je regulirati napon u
predviđenim granicama za rad mikroupravljača i periferije
● Napon se može regulirati
– pasivnim metodama (loše)
– aktivnim metodama
● prema dole (linearni regulatori napona)
– ulazni napon barem 1.5V iznad izlaznog
– jeftinije
● prema gore (step-up, boost regulator)
– ulazni napon je manji od izlaznog
– skuplje
14. Reguliranje napona – step-up
● izlazni napon veći od ulaznog
● energija se "skuplja" u kondenzatoru ili
zavojnici
15. Radni napon mikroupravljača
● Uobičajeni radni napon mikroupravljača je 3.3V
ili 5V
– potrebno je paziti pri radu s perifernim uređajima
– no, postoji tolerancija unutar koje neki uređaji mogu
funkcionirati
● često povezano i s rasponom frekvencija u kojima
mikroupravljač može ispravno raditi
● povezano i s minimalnom strujom potrebnom za rad
mikroupravljača (bez obzira na spojene ulazne ili izlazne
uređaje)
18. Brownout
● Mikroupravljači često imaju sustav koji detektira
kratkotrajnu razliku u naponu, iako je i dalje
iznad minimalnog nužnog napona za rad –
brownout
– kod većine mikroupravljača moguće je isključiti
reagiranje na brownout
– ako postoji briga kako će napajanje mikroupravljača
pasti ispod dopuštene razine, potrebno je staviti
kondenzator na nožicu napajanja mikroupravljača
● ovaj postupak je preporučen čak i ako je brownout
isključen
● decoupling kondenzator
19. Decoupling kondenzator
● Postavljanje kondenzatora čim bliže
mikroupravljaču smanjuje utjecaj drugih
komponenti te ostalih smetnji u napajanju
mikroupravljača