際際滷

際際滷Share a Scribd company logo

Flora i fauna_mog_kvarta_-_benjamin_m.

Privatna jezino-informatika gimnazija "Svijet"
Privatna jezino-informatika gimnazija "Svijet"
1 of 14
Privatna jezino-informatika gimnazija Svijet Kaieva 3 Zagreb FLORA I FAUNA MOG KVARTA Zagreb, 15.04.2011. Benjamin M., 4.g
SADR貼AJ 1. Uvod...3 2. Prvi izlazak biljke i 釘ivotinje..4 3. Drugi izlazak biljke i 釘ivotinje5 4. Tratinica...6 5. Visibaba.7 6. Maslaak8 7. Tre邸nja ..9 8. Maka..10 9. Njemaki ovar11 10. Domai pas..12 11. Zakljuak.13 12. Literatura.14 2
1. UVOD Cilj ove projektne nastave bio je da se upoznamo sa florom i faunom svog kvarta. Trebali smo u odreenom periodu 3 puta pro邸etati kvartom, fotografirati 釘ivotinje i biljke koje sretnemo i vidimo, te ih smjestiti u tablice. Ja sam imao 2 izlaska u razmaku od 4 tjedna. Odluio sam se za toliki razmak tako da vidim koliko e se okoli邸 mog kvarta promijeniti s obzirom da je do邸lo proljee. Sva moja opa釘anja detaljnije u obraditi u ovom pismenom dijelu projekta. 3
2. PRVI IZLAZAK Biljke i 転ivotinje Datum: 12.03.2011. Vrijeme: 15:30 Temperatura: 12C Popis biljaka Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija TRATINICA Bellis perennis 2 VISIBABA Galanthus nivalis 1 MASLAAK Taraxacum officinalis 2 Popis 転ivotnja Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija MAKA Felis silvestris forma 2 catus NJEMAKI OVAR Canis familiaris 1 4
3. DRUGI IZLAZAK Biljke i 転ivotinje Datum: 9.4.2011. Vrijeme: 16:30 Temperatura: 20C Popis 転ivotnja Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija PAS MJEANAC Canis 2 familiaris MAKA Felis silvestris 1 forma catus Popis biljaka Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija MASLAAK Taraxacum 3 officinale VISIBABA Galanthus 2 nivalis TRENJA Prunus avium 1 5
4. TRATINICA (Bellis perennis) Tratinica ili krasuljak spada u biljni rod jednogodi邸njih i trajnih zeleni iz porodice glavoika. Na 4-15 cm visokim stapkama nosi u sredini 釘ute a na rubu bijele ili crvenkasto-bijele cvjetne glavice, oko 15 mm 邸iroke. Listovi su lopatiastog ili jajastog oblika, s jednom provodnom 釘ilom u sredini, nepotpuno i nejasno nazubljeni. Postepeno se suzuju u peteljku, a svi su slo釘eni u prizemnu rozetu. Ro邸ke su jajaste, glatke, do 1.5 mm duge. Cvate skoro cijelu godinu, od ranog proljea do zime. Tratinica je vrlo rasprostranjena biljka. Nalazimo je u velikom broju po livadama, travnjacima, istinama i uz puteve, sve do 1800 metara nadmorske visine. 4.1. Zanimljivosti o tratinicama Mladi listovi mogu se jesti sirovi ili prokuhani gotovo preko cijele godine. Nijemci smatraju salatu od tratinice jednako ukusnom i zdravom kao i onu od matovilca, no u svojim prirunicima nagla邸avaju da za jelo treba brati samo posve mlado i nje釘no li邸e. Salata je ukusnija ako se ostavi da zainjena odstoji barem jedan sat. Dobra je pomije邸ana sa salatom od krumpira ili od razliitog divljeg povra. Kao posebno zdravo jelo preporuuju se usitnjeni listovi izmije邸ani sa svje釘im sirom. Takva je smjesa sastavni dio proljetnih kura za i邸enje krvi. Listovi tratinice jedu se i u obliku mije邸anih variva, ili se stavljaju u juhu. U mladim listovima ima vitamina C i karotina. U Njemakoj takoer beru jo邸 tvrde i zelene pupoljke, mariniraju ih i upotrebljavaju kao zain umjesto kapara. Otvoreni cvjetovi tratinice takoer su jestivi i mogu sirovi opslu釘iti u kulinarstvu za dekoriranje razliitih jela. Listovi zajedno sa cvjetovima slu釘e i kao zamjena za aj. Korijenje tratinice upotrebljavali su za jelo seljaci u panjolskoj i Italiji. 6
5. VISIBABA (Galanthus nivalis) Visibaba je rod biljaka iz porodice Amaryllidaceae, s oko 20 vrsta. Visibabe su jedna od proljetnica 邸to najranije cvate. Udomaene su u Europi. Iz lukovice se u rano proljee razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i jednim cvijetom. Zvonast vjeni tvori 6 latica rasporeenih u dva kruga. Vanjske su latice bijele, duguljaste, a unutra邸nje su krae, sa zelenom pjegom na vrhu. Mlijenobijeli cvjetovi pognuti su na stabljici. Raste u listopadnim, mije邸anim i zimzelenim 邸umama te na livadama od nizinskih do gorskih podruja, a sve e邸e mo釘e se nai i na na邸im vrtovima. esto puta prve visibabe nalazimo okru釘ene snijegom. Biljka ima ljekovita svojstva ali je i otrovna. Razmno釘ava se sjemenom ili diobom lukovica . Cvate od 1-4 mjeseca. Miris joj je slab, a u Hrvatskoj je to za邸tiena cvjetna vrsta. 5.1.Zanimljivosti o visibabama Visibaba je vi邸egodi邸nja proljetna biljka velike rasprostranjenosti, od parkova, 邸uma livada. Raste obino samoniklo u prirodi ali kako je veoma omiljena biljka jedan od ranih vjesnika proljea kojeg nerijetko je nalazimo kako se probija ispod zaostalog snijega u dvori邸tima okunica gdje se esto sadi i kao kultivirana biljka. 7
6. MASLAAK (Taraxacum officinale) Maslaak je biljka iz porodice glavoike. Ima 25 vrsta maslaaka. Oni se obino nalaze u krajevima s umjerenom i hladnom klimom. esta je livadska biljka. U pukoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, kolagog, aperitiv te za smanjivanje masnoe u krvi. Maslaak je takoer jestiv, tj. listovi, i uzgaja se kao jestiva biljka u mnogim zemljama svijeta. Svi dijelovi biljke sadr釘e gorki mlijeni sok. Maslaak raste kao ra邸ireni korov po livadama, parkovima, vrtovima, uz putove, itd. u medicini se upotrebljava i dan danas. 6.1. Zanimljivosti o maslaku Mladi listovi jedu se kao salata, a jestiv je ak i korijen ove biljke, u kojem ima mnogo inulina. Vrijeme cvatnje je travanj i svibanj, a pojedinano jo邸 jednom u jeseni. Korijen je gotovo bez mirisa, a cvjetovi su slatkastog okusa i mirisa. 8
7. TRENJA (Prunus avium) Tre邸nja je drvo iz porodice Rosaceae. Tre邸nja je listopadno drvo, mo釘e narasti od 15-32 m. Kora drveta je glatka. Listovi su joj jednostavni, ovalni, dugi od 7-14 cm, a 4-7 cm 邸iroki, zelene boje. Cvjeta rano u proljee, u isto vrijeme kad i lista. Cvjetovi su grupirani u cvatove, od po 2 do 6 cvjetova. Pojedinani cvjetovi su bijeli sa pet latica. Opra邸uju ih pele. Plod tre邸nje je crvena bobica, 1-2 cm u promjeru, zavisno o sorti. Zrije krajem proljea. Unutar ploda nalazi se mala ko邸ica, u kojoj se nalazi sjeme. Duga je 8-12 mm, 邸iroka 7-10 mm, a debela 6-8 mm. Plod tre邸nje jedu brojne ptice, a dosta se koristi i u ljudskoj ishrani. Tre邸nju su poznavali ljudi jo邸 oko 2000 godina prije nove ere. U 8. stoljeu prije nove ere tre邸nja se ve kultivira u Turskoj i Grkoj. Danas je tre邸nja ra邸irena po cijelom svijetu, u mnogobrojnim sortama i varijacijama. 7.1. Zanimljivosti o tre邸nji Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, tre邸nje su u grupi s ostalim vrstama voa. Za tu skupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja dnevno. Energetska vrijednost tre邸nje iznosi samo 32 kcal na 100 g svje釘e namirnice. 9
8. MAKA (Felis silvestris) Domaa maka kuna maka ili naje邸e maka je mali meso釘der iz porodice maaka. Prvobitno potjee od afrike divlje make, a 釘ivi uz ljude ve oko 3.500 godina. Maka spada meu najomiljenije kune ljubimce. 69 milijuna maaka 釘ivi u amerikim domovima gdje su vrlo popularne, dok u cijelom svijetu 釘ivi preko 600 milijuna maaka. Postoji veliki broj raznih pasmina domaih maaka, rasnih i obinih, ali postoje i bezrepe ili bezdlake make, zbog mutacije. Naziv domaa maka koristi se za sve make koje manje- vi邸e "dobrovoljno" 釘ive u direktnom kontaktu s ljudima i smatra se da su se svojevoljno pripitomile jer su u blizini ljudskih nastambi lako dolazile do plijena (kao 邸to sumi邸evi). Razlikuju se od divljih maaka (lak邸e su grae i manje agresivne) i velikih maaka (manje su i mogu mjaukati, za razliku od veine velikih maaka). 8.1. Zanimljivosti o makama One su vje邸ti grabljivci i veoma su inteligentne 釘ivotinje. Make komuniciraju glasom (mjaukanjem), predenjem, frktanjem, re釘anjem i 邸kljocanjem, kao i govorom tijela. Make koje 釘ive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za meusobno sporazumijevanje. 10
9. NJEMAKI OVAR (Canis familiaris) Njemaki ovar mo釘e imati tri tipa dlake: kratka, o邸tra i ravna dlaka; duga, o邸tra i ravna ili duga valovita dlaka. Duga valovita dlaka nije po釘eljna. Pla邸t mo釘e bili crne, 釘eljezno-sive i pepeljaste boje. Mogu biti jednobojni ili s pravilnim smeim ili 釘uto-smeim oznakama. Crni pla邸t je uobiajen. Ovaj pas je vrlo inteligentan, dobar i poslu邸an uenik, dru邸tven i vrlo ljubazan. Izuzetno je temperamentan, oprezan, pouzdan, hrabar, neovisan, nepodmitljiv, samopouzdan i bezuvjetno vjeran svome vodiu i obitelji. Ovi psi se u cijelom svijetu koriste za voenje, pronala釘enje zatrpanih u lavinama, kao psi tragai, uvari, obrambeni i policijski psi. Za neke od tih namjena koriste se gotovo iskljuivo njemaki ovari. 9.1.Zanimljivosti o njemakom ovaru Na natjecanjima u poslu邸nosti daleko su iznad ostalih pasmina. Stoga je nepotrebno obja邸njavati koje sve mogunosti pru釘a ova pasmina. On je 釘eljan uenja, inteligentan i brzo shvaa bit stvari. U radu s njim koristite uglavnom govor. Velika veina tih pasa obo釘ava svog vou, ali nema pretjeranu potrebu za njegovim dodirom. Ne savjetujemo vam nabavku njemakog ovara, ukoliko stvarno nemate dovoljno vremena da se njime i bavite. U zemlji svoga porijekla njemaki se ovar jo邸 uvijek veinom koristi kao goni stada. Njemaki se ovari dobro sla釘u s drugim psima, drugim 釘ivotinjama i djecom pod uvjetom da su ispravno socijalizirani. Nepozvanim posjetiteljima nee dozvoliti pristup. 11
10. DOMAI PAS (Canis lupus) Domai pas (Canis lupus familiaris) sisavac je iz reda psolikih odnosno porodice pasa (Canidae). Psi su bili prve domae 釘ivotinje meu sisavcima. Ljudi su ih pripitomili prije otprilike 12 000 godina. Sve pasmine potjeu od vuka (Canis lupus) unato tvrdnjama nekih da potjeu i od lisica. Psi su vjerojatno prve pripitomljene 釘ivotinje, koje ovjeku vjerno slu釘e sve do danas. Ljudi su ih selektivno razmno釘avali za mnoge namjene, a rezultat je toga 釘ivotinja razliitih oblika, veliina i sposobnosti. Pas, Canis familiaris, kralje釘njak je, sisavac i zvijer, pripadnik porodice pasa (Canidae) koja obuhvaa i lisicu, aglja, vuka te australskog dinga. Nju邸ka mu je vla釘na, posjeduje izvrstan njuh i vrlo je dru邸tven. Izrazito dobro tri i spretno pliva te mo釘e vrlo brzo mijenjati smjer trka. Dok spava, esto ga prate sni u kojima trza repom, cvili i potiho laje i re釘i. Smatra se da je predak psa bila 釘ivotinja slina vuku - vjerojatno mje邸anac izmedu vuka i aglja - koja je 釘ivjela prije nekoliko milijuna godina. ak se i danas pripitomljeni psi mogu uspje邸no razmno釘avati s vukovima i agljevima. Neki smatraju da se svi psi mogu podijeliti u dvije velike skupine - na one koji su slini vukovima i na one koji su slini agljevima. 10.1.Zanimljivosti o domaem psu O razlozima zbog kojih se psa poelo smatrati "ovjekovim najboljim prijateljem" postoje mnoge teorije, ali nisu pronaeni dokazi koji bi ijednu od njih potvrdili. Mogue je da su se psi zbog svoje sklonosti skupljanju ostataka priklonili ovjeku, a on je ubrzo razvio sve mogunosti ove inteligentne, vje邸te i uglavnom poslu邸ne 釘ivotinje. 12
11. ZAKLJUAK Dok sam radio ovaj projekt, prvenstveno sam u釘ivao u 邸etnji kroz svoj kvart. 鄭ivim praktiki na selu, izvan grada, i tu injenicu sam shvatio kao svoju prednost pred drugima koji su veinom tragali za biljkama i 釘ivotinjama centrom grada. Cilj projekta je bio upoznati floru i faunu svog kvarta, i mislim da sam ja to doista i napravio. Uoio sam promjene na biljkama, nekih je bilo vi邸e, a nekih manje u mojem drugom izlasku u kvart. Oko 釘ivotinja nisam ni oekivao neke velike promjene, po邸to je poznato da ljudi naje邸e dr釘e pse i make u kui, kao i susjedi u mom kvartu. Domaih 釘ivotinja nitko od bli釘ih susjeda nema (na釘alost). U svakom sluaju, drago mi je 邸to sam radio ovaj projekt jer sam bio pola sata u prirodi - pola sata koje bi inae proveo doma pred TV-om ili laptopom, i definitivno sam ih na ovaj nain bolje iskoristio. 13
12. LITERATURA Opa enciklopedija M. Krle釘a, Zagreb, 1981. http://hr.wikipedia.org/wiki/Doma%C4%87i_pas http://www.vauvau.net/index.php?option=com_content&view=article&id=129 5:deutscher-schaferhund-german-shepherd-dog-njema-ov&catid=75:korisne- informacije http://hr.wikipedia.org/wiki/Doma%C4%87a_ma%C4%8Dka http://bs.wikipedia.org/wiki/Tre%C5%A1nja http://ljekovitebiljke.blogspot.com/2008/04/maslaak.html http://hr.wikipedia.org/wiki/Visibabe http://hr.wikipedia.org/wiki/Tratin%C4%8Dica 14

More Related Content

Flora i fauna_mog_kvarta_-_benjamin_m.

  • 1. Privatna jezino-informatika gimnazija Svijet Kaieva 3 Zagreb FLORA I FAUNA MOG KVARTA Zagreb, 15.04.2011. Benjamin M., 4.g
  • 2. SADR貼AJ 1. Uvod...3 2. Prvi izlazak biljke i 釘ivotinje..4 3. Drugi izlazak biljke i 釘ivotinje5 4. Tratinica...6 5. Visibaba.7 6. Maslaak8 7. Tre邸nja ..9 8. Maka..10 9. Njemaki ovar11 10. Domai pas..12 11. Zakljuak.13 12. Literatura.14 2
  • 3. 1. UVOD Cilj ove projektne nastave bio je da se upoznamo sa florom i faunom svog kvarta. Trebali smo u odreenom periodu 3 puta pro邸etati kvartom, fotografirati 釘ivotinje i biljke koje sretnemo i vidimo, te ih smjestiti u tablice. Ja sam imao 2 izlaska u razmaku od 4 tjedna. Odluio sam se za toliki razmak tako da vidim koliko e se okoli邸 mog kvarta promijeniti s obzirom da je do邸lo proljee. Sva moja opa釘anja detaljnije u obraditi u ovom pismenom dijelu projekta. 3
  • 4. 2. PRVI IZLAZAK Biljke i 転ivotinje Datum: 12.03.2011. Vrijeme: 15:30 Temperatura: 12C Popis biljaka Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija TRATINICA Bellis perennis 2 VISIBABA Galanthus nivalis 1 MASLAAK Taraxacum officinalis 2 Popis 転ivotnja Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija MAKA Felis silvestris forma 2 catus NJEMAKI OVAR Canis familiaris 1 4
  • 5. 3. DRUGI IZLAZAK Biljke i 転ivotinje Datum: 9.4.2011. Vrijeme: 16:30 Temperatura: 20C Popis 転ivotnja Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija PAS MJEANAC Canis 2 familiaris MAKA Felis silvestris 1 forma catus Popis biljaka Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija MASLAAK Taraxacum 3 officinale VISIBABA Galanthus 2 nivalis TRENJA Prunus avium 1 5
  • 6. 4. TRATINICA (Bellis perennis) Tratinica ili krasuljak spada u biljni rod jednogodi邸njih i trajnih zeleni iz porodice glavoika. Na 4-15 cm visokim stapkama nosi u sredini 釘ute a na rubu bijele ili crvenkasto-bijele cvjetne glavice, oko 15 mm 邸iroke. Listovi su lopatiastog ili jajastog oblika, s jednom provodnom 釘ilom u sredini, nepotpuno i nejasno nazubljeni. Postepeno se suzuju u peteljku, a svi su slo釘eni u prizemnu rozetu. Ro邸ke su jajaste, glatke, do 1.5 mm duge. Cvate skoro cijelu godinu, od ranog proljea do zime. Tratinica je vrlo rasprostranjena biljka. Nalazimo je u velikom broju po livadama, travnjacima, istinama i uz puteve, sve do 1800 metara nadmorske visine. 4.1. Zanimljivosti o tratinicama Mladi listovi mogu se jesti sirovi ili prokuhani gotovo preko cijele godine. Nijemci smatraju salatu od tratinice jednako ukusnom i zdravom kao i onu od matovilca, no u svojim prirunicima nagla邸avaju da za jelo treba brati samo posve mlado i nje釘no li邸e. Salata je ukusnija ako se ostavi da zainjena odstoji barem jedan sat. Dobra je pomije邸ana sa salatom od krumpira ili od razliitog divljeg povra. Kao posebno zdravo jelo preporuuju se usitnjeni listovi izmije邸ani sa svje釘im sirom. Takva je smjesa sastavni dio proljetnih kura za i邸enje krvi. Listovi tratinice jedu se i u obliku mije邸anih variva, ili se stavljaju u juhu. U mladim listovima ima vitamina C i karotina. U Njemakoj takoer beru jo邸 tvrde i zelene pupoljke, mariniraju ih i upotrebljavaju kao zain umjesto kapara. Otvoreni cvjetovi tratinice takoer su jestivi i mogu sirovi opslu釘iti u kulinarstvu za dekoriranje razliitih jela. Listovi zajedno sa cvjetovima slu釘e i kao zamjena za aj. Korijenje tratinice upotrebljavali su za jelo seljaci u panjolskoj i Italiji. 6
  • 7. 5. VISIBABA (Galanthus nivalis) Visibaba je rod biljaka iz porodice Amaryllidaceae, s oko 20 vrsta. Visibabe su jedna od proljetnica 邸to najranije cvate. Udomaene su u Europi. Iz lukovice se u rano proljee razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i jednim cvijetom. Zvonast vjeni tvori 6 latica rasporeenih u dva kruga. Vanjske su latice bijele, duguljaste, a unutra邸nje su krae, sa zelenom pjegom na vrhu. Mlijenobijeli cvjetovi pognuti su na stabljici. Raste u listopadnim, mije邸anim i zimzelenim 邸umama te na livadama od nizinskih do gorskih podruja, a sve e邸e mo釘e se nai i na na邸im vrtovima. esto puta prve visibabe nalazimo okru釘ene snijegom. Biljka ima ljekovita svojstva ali je i otrovna. Razmno釘ava se sjemenom ili diobom lukovica . Cvate od 1-4 mjeseca. Miris joj je slab, a u Hrvatskoj je to za邸tiena cvjetna vrsta. 5.1.Zanimljivosti o visibabama Visibaba je vi邸egodi邸nja proljetna biljka velike rasprostranjenosti, od parkova, 邸uma livada. Raste obino samoniklo u prirodi ali kako je veoma omiljena biljka jedan od ranih vjesnika proljea kojeg nerijetko je nalazimo kako se probija ispod zaostalog snijega u dvori邸tima okunica gdje se esto sadi i kao kultivirana biljka. 7
  • 8. 6. MASLAAK (Taraxacum officinale) Maslaak je biljka iz porodice glavoike. Ima 25 vrsta maslaaka. Oni se obino nalaze u krajevima s umjerenom i hladnom klimom. esta je livadska biljka. U pukoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, kolagog, aperitiv te za smanjivanje masnoe u krvi. Maslaak je takoer jestiv, tj. listovi, i uzgaja se kao jestiva biljka u mnogim zemljama svijeta. Svi dijelovi biljke sadr釘e gorki mlijeni sok. Maslaak raste kao ra邸ireni korov po livadama, parkovima, vrtovima, uz putove, itd. u medicini se upotrebljava i dan danas. 6.1. Zanimljivosti o maslaku Mladi listovi jedu se kao salata, a jestiv je ak i korijen ove biljke, u kojem ima mnogo inulina. Vrijeme cvatnje je travanj i svibanj, a pojedinano jo邸 jednom u jeseni. Korijen je gotovo bez mirisa, a cvjetovi su slatkastog okusa i mirisa. 8
  • 9. 7. TRENJA (Prunus avium) Tre邸nja je drvo iz porodice Rosaceae. Tre邸nja je listopadno drvo, mo釘e narasti od 15-32 m. Kora drveta je glatka. Listovi su joj jednostavni, ovalni, dugi od 7-14 cm, a 4-7 cm 邸iroki, zelene boje. Cvjeta rano u proljee, u isto vrijeme kad i lista. Cvjetovi su grupirani u cvatove, od po 2 do 6 cvjetova. Pojedinani cvjetovi su bijeli sa pet latica. Opra邸uju ih pele. Plod tre邸nje je crvena bobica, 1-2 cm u promjeru, zavisno o sorti. Zrije krajem proljea. Unutar ploda nalazi se mala ko邸ica, u kojoj se nalazi sjeme. Duga je 8-12 mm, 邸iroka 7-10 mm, a debela 6-8 mm. Plod tre邸nje jedu brojne ptice, a dosta se koristi i u ljudskoj ishrani. Tre邸nju su poznavali ljudi jo邸 oko 2000 godina prije nove ere. U 8. stoljeu prije nove ere tre邸nja se ve kultivira u Turskoj i Grkoj. Danas je tre邸nja ra邸irena po cijelom svijetu, u mnogobrojnim sortama i varijacijama. 7.1. Zanimljivosti o tre邸nji Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, tre邸nje su u grupi s ostalim vrstama voa. Za tu skupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja dnevno. Energetska vrijednost tre邸nje iznosi samo 32 kcal na 100 g svje釘e namirnice. 9
  • 10. 8. MAKA (Felis silvestris) Domaa maka kuna maka ili naje邸e maka je mali meso釘der iz porodice maaka. Prvobitno potjee od afrike divlje make, a 釘ivi uz ljude ve oko 3.500 godina. Maka spada meu najomiljenije kune ljubimce. 69 milijuna maaka 釘ivi u amerikim domovima gdje su vrlo popularne, dok u cijelom svijetu 釘ivi preko 600 milijuna maaka. Postoji veliki broj raznih pasmina domaih maaka, rasnih i obinih, ali postoje i bezrepe ili bezdlake make, zbog mutacije. Naziv domaa maka koristi se za sve make koje manje- vi邸e "dobrovoljno" 釘ive u direktnom kontaktu s ljudima i smatra se da su se svojevoljno pripitomile jer su u blizini ljudskih nastambi lako dolazile do plijena (kao 邸to sumi邸evi). Razlikuju se od divljih maaka (lak邸e su grae i manje agresivne) i velikih maaka (manje su i mogu mjaukati, za razliku od veine velikih maaka). 8.1. Zanimljivosti o makama One su vje邸ti grabljivci i veoma su inteligentne 釘ivotinje. Make komuniciraju glasom (mjaukanjem), predenjem, frktanjem, re釘anjem i 邸kljocanjem, kao i govorom tijela. Make koje 釘ive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za meusobno sporazumijevanje. 10
  • 11. 9. NJEMAKI OVAR (Canis familiaris) Njemaki ovar mo釘e imati tri tipa dlake: kratka, o邸tra i ravna dlaka; duga, o邸tra i ravna ili duga valovita dlaka. Duga valovita dlaka nije po釘eljna. Pla邸t mo釘e bili crne, 釘eljezno-sive i pepeljaste boje. Mogu biti jednobojni ili s pravilnim smeim ili 釘uto-smeim oznakama. Crni pla邸t je uobiajen. Ovaj pas je vrlo inteligentan, dobar i poslu邸an uenik, dru邸tven i vrlo ljubazan. Izuzetno je temperamentan, oprezan, pouzdan, hrabar, neovisan, nepodmitljiv, samopouzdan i bezuvjetno vjeran svome vodiu i obitelji. Ovi psi se u cijelom svijetu koriste za voenje, pronala釘enje zatrpanih u lavinama, kao psi tragai, uvari, obrambeni i policijski psi. Za neke od tih namjena koriste se gotovo iskljuivo njemaki ovari. 9.1.Zanimljivosti o njemakom ovaru Na natjecanjima u poslu邸nosti daleko su iznad ostalih pasmina. Stoga je nepotrebno obja邸njavati koje sve mogunosti pru釘a ova pasmina. On je 釘eljan uenja, inteligentan i brzo shvaa bit stvari. U radu s njim koristite uglavnom govor. Velika veina tih pasa obo釘ava svog vou, ali nema pretjeranu potrebu za njegovim dodirom. Ne savjetujemo vam nabavku njemakog ovara, ukoliko stvarno nemate dovoljno vremena da se njime i bavite. U zemlji svoga porijekla njemaki se ovar jo邸 uvijek veinom koristi kao goni stada. Njemaki se ovari dobro sla釘u s drugim psima, drugim 釘ivotinjama i djecom pod uvjetom da su ispravno socijalizirani. Nepozvanim posjetiteljima nee dozvoliti pristup. 11
  • 12. 10. DOMAI PAS (Canis lupus) Domai pas (Canis lupus familiaris) sisavac je iz reda psolikih odnosno porodice pasa (Canidae). Psi su bili prve domae 釘ivotinje meu sisavcima. Ljudi su ih pripitomili prije otprilike 12 000 godina. Sve pasmine potjeu od vuka (Canis lupus) unato tvrdnjama nekih da potjeu i od lisica. Psi su vjerojatno prve pripitomljene 釘ivotinje, koje ovjeku vjerno slu釘e sve do danas. Ljudi su ih selektivno razmno釘avali za mnoge namjene, a rezultat je toga 釘ivotinja razliitih oblika, veliina i sposobnosti. Pas, Canis familiaris, kralje釘njak je, sisavac i zvijer, pripadnik porodice pasa (Canidae) koja obuhvaa i lisicu, aglja, vuka te australskog dinga. Nju邸ka mu je vla釘na, posjeduje izvrstan njuh i vrlo je dru邸tven. Izrazito dobro tri i spretno pliva te mo釘e vrlo brzo mijenjati smjer trka. Dok spava, esto ga prate sni u kojima trza repom, cvili i potiho laje i re釘i. Smatra se da je predak psa bila 釘ivotinja slina vuku - vjerojatno mje邸anac izmedu vuka i aglja - koja je 釘ivjela prije nekoliko milijuna godina. ak se i danas pripitomljeni psi mogu uspje邸no razmno釘avati s vukovima i agljevima. Neki smatraju da se svi psi mogu podijeliti u dvije velike skupine - na one koji su slini vukovima i na one koji su slini agljevima. 10.1.Zanimljivosti o domaem psu O razlozima zbog kojih se psa poelo smatrati "ovjekovim najboljim prijateljem" postoje mnoge teorije, ali nisu pronaeni dokazi koji bi ijednu od njih potvrdili. Mogue je da su se psi zbog svoje sklonosti skupljanju ostataka priklonili ovjeku, a on je ubrzo razvio sve mogunosti ove inteligentne, vje邸te i uglavnom poslu邸ne 釘ivotinje. 12
  • 13. 11. ZAKLJUAK Dok sam radio ovaj projekt, prvenstveno sam u釘ivao u 邸etnji kroz svoj kvart. 鄭ivim praktiki na selu, izvan grada, i tu injenicu sam shvatio kao svoju prednost pred drugima koji su veinom tragali za biljkama i 釘ivotinjama centrom grada. Cilj projekta je bio upoznati floru i faunu svog kvarta, i mislim da sam ja to doista i napravio. Uoio sam promjene na biljkama, nekih je bilo vi邸e, a nekih manje u mojem drugom izlasku u kvart. Oko 釘ivotinja nisam ni oekivao neke velike promjene, po邸to je poznato da ljudi naje邸e dr釘e pse i make u kui, kao i susjedi u mom kvartu. Domaih 釘ivotinja nitko od bli釘ih susjeda nema (na釘alost). U svakom sluaju, drago mi je 邸to sam radio ovaj projekt jer sam bio pola sata u prirodi - pola sata koje bi inae proveo doma pred TV-om ili laptopom, i definitivno sam ih na ovaj nain bolje iskoristio. 13
  • 14. 12. LITERATURA Opa enciklopedija M. Krle釘a, Zagreb, 1981. http://hr.wikipedia.org/wiki/Doma%C4%87i_pas http://www.vauvau.net/index.php?option=com_content&view=article&id=129 5:deutscher-schaferhund-german-shepherd-dog-njema-ov&catid=75:korisne- informacije http://hr.wikipedia.org/wiki/Doma%C4%87a_ma%C4%8Dka http://bs.wikipedia.org/wiki/Tre%C5%A1nja http://ljekovitebiljke.blogspot.com/2008/04/maslaak.html http://hr.wikipedia.org/wiki/Visibabe http://hr.wikipedia.org/wiki/Tratin%C4%8Dica 14