際際滷

際際滷Share a Scribd company logo

Funcionalizam 111

Download as PPT, PDF
Claudia Soldatic
Claudia Soldatic
1 of 25
Downloaded 36 times
FUNCIONALIZAM (U ARHITEKTURI)
OPENITO O FUNCIONALIZMU Na poetku 20. st. razvija se struja arhitekata koji su osjetili duh vremena i ocijenili kako je potrebno koristiti nove materijale (elinu konstrukciju, armirani beton, staklo) te li邸iti se suvi邸nih ukra邸avanja Jednostavno smatrali su da ljepotu arhitekture treba spojiti s njenom funkcionalno邸u Njih obino nazivamo preteama moderne arhitekture
Funkcionalizam u arhitekturi doekan je kao rje邸enje oblikovnih konflikata 19. st. On otkriva ono 邸to se prije skrivalo, a sakriva ono 邸to se prije pokazivalo Tako nestaju proelja, a vi邸e se vodi rauna o pogledu iz kue nego o pogledu na kuu Poetkom 20. st. poznati arhitekt Louis Sullivan je popularizirao izreku da forma uvijek slijedi funkciju u kojoj je uobliio svoje vjerovanje da veliina objekta, masivnost, odnos prostora i ostale karakteristike objekta trebaju proizai iskljuivo iz funkcije objekta. Znai ukoliko se funkcionalne potrebe potkrijepe arhitektonska ljepota i estetika e same prirodno doi
ULOGA SECESIJE U FUNCIONALIZMU Funkcionalistiki arhitekti opirali su se secesionistikom nainu mi邸ljenja Za funkcionalizam je najva転nije da je arhitektura u slu転bi funkcije dru邸tvu i ljudima, a nije u slu転bi umjetnosti i estetike kao secesija Secesija 転eli uljep邸ati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt te ukrasiti bezline fasade zgrada. Ona je inspirirana prirodom i unosi elegantnu profinjenost i ornametalnost plo邸nih linija. Dok funkcionalizam vi邸e pa転nje posveuje samoj funkciji graevine te zadovoljstvu dru邸tva. Njegove graevine nastaju sa novim sociolo邸kim i tehnolo邸kim zahtjevima.
Kako bi se istaknula osobitost funkcionalzma ali i neke razlike sa secesijom koristit emo dva bitna dijela: dijelo Otta Wagnera ( Kua majolike) i dijelo Adolfa Loosa ( Looshaus na Michaelerplatz) kao prvog predstavnika funkcionalizma.
KUA MAJOLIKE ( OTTO WAGNEr) Wagner ukra邸ava proelje jednostavne armirano betonske graevine keramikim ploicama s cvjetnim motivima Taj nain ukra邸avanja koji je ornamentalan i dekorativan proiza邸ao je iz prirodnih oblika prvenstveno cvijea Wagner koristi moderne materijale i bogate boje, ali je zadr転ao tradicionalnu uporabu ukrasa
Ukra邸ava i 転eljezne balkone, a kori邸tenjem S- oblika linearno uljep邸ava i nagla邸ava strukturu zgrade Kori邸tenjem svih tih detalja graevinu stilizira u duhu vremena i stila te time obilje転ava secesiju Danas kua majolike ima trgovinu u prizemlju i apartmane na katu
Otto Wagner Kua majolike (1889. Be)
Looshaus (adoLf Loos) Looshaus na Michalelerplatzu je najpoznatija Loosova zgrada Jedna je od prvih poslovnih zgrada u Beu Oblikovana je tako da beton pru転a 邸iroke strukturalne raspone s fleksibilnim kori邸tenjem prostora Loooshuas je pravi simbol moderne arhitekture , njegova formalna elegancija le転i u njegovoj jednostavnosti
Zgrada je dizajnirana prvenstveno za komercijalne svrhe, razvijena je u nekoliko katova, od kojih je samo posljednji stambeni Zbog nedostatka ukrasa na fasadi, ljudi su ga zvali 'kua bez obrva'. Ulaz i stubi邸te su bogato prekriveni mramorom i ogledalima Strukturno zgrada se sastoji od armiranog betona i strukture unutarnjih prostora zahvaljujui fleksibilnim zavjesama zidova po cijeloj du転ini proelja U nekim dijelovima preostalih proelja koristi se i jednostavno oblikovanje glatkom 転bukom Danas je to banka
Adolf Loos Looshaus ( 1911. Be)
LE CoRBusIER Roen 6. listopada 1887. u vicarskoj, a umro 27. kolovoza 1965.u Francuskoj Rodio se u obitelji umjetnika. Otac je bio slikar i graver brojanika na satovima, a majka glazbenica. S 14 godina poinje pohaati umjetniku 邸kolu ali se ubrzo posveuje arhitekturi. 1906. posveuje se iskljuivo arhitekturi te putuje po svijetu, a u Italiji prouava tamo邸nju
Tijekom 1912. u Austriji poinje prouavati armiranobetonske konstrukcije i ostvarivati prve arhitektonske projekte. 1917. se trajno nastanjuje u Parizu Od 1923. gradi zgrade 邸irom svijeta ( Francuska, vicarska, Njemaka, Rusija, Ju転na Amerika, Al転ir ,Indija itd.) Le Corbusier postaje poznat prvonagraenim natjeajem projektom za palau Lige naroda u Genevi 1927. godine, a njegovo vjerojatno najpoznatije djelo je Vila Savoye. 1928. bio je jedan od glavnih osnivaa Internacionalnog udru転enja modernih arhitekata u vicarskoj.
To udru転enje je promoviralo arhitekturu kao dru邸tvenu umjetnost i sna転no je utjecalo na arhitekturu 20. stoljea. Nakon 1945. koncentrira se na stambenu problematiku, u skladu sa suvremenim postulatima kolektivnog stanovanja koje on naziva Sunani grad . 1950- ih dobiva priliku ostvariti ideje Sunanog grada , dizajnirajui tako prvi planski grad u Indiji, a osim tu ostvaruje ga i u Marseillesu tzv. Zgradu zajednikog stanovanja. Dana 27. kolovoza 1965. usprkos lijenikom savjetu Le Corbusier je otplivao u Sredozemno more. Njegovo be転ivotno tijelo su prona邸li kupai u 11 sati i vjeruje se kako je preminuo od sranog udara. Neka od njegovih poznatih djela su: Villa Fallet u vicarskoj, Vila Stein Pariz, vicarski paviljon Pariz, guvernerska palaa, sabor, Dr転avni muzej zapadnjake umjetnosti Tokio itd.
Villa SaVoye( le CorbuSier) Villa Savoye je modernistika vila u Poissy, u predgrau Pariza Dizajnirao je 邸vicarski arhitekt Le Corbusier i njegov roak Pierre Jeanneret Sagraena je izmeu 1928. i 1931. koristei armirani beton Njena izgradnja imala je ogroman utjecaj na meunarodni modernizam, a na njoj se mo転e objasniti i 5 najbitniji Le Corbusierovih modernih naela : 1. Slobodno prizemlje objekata sa stupovima- prvi kat za gara転e ili poslovne prostore, 2. Slobodan tlocrt- fiksni su samo stupovi, pregradni zidovi se mogu stavljati proizvoljno, 3. Slobodno proelje- proelja se isto tako mogu varirati po potrebi, 4. Maksimalno ostakljenje- ako je proelje slobodno za邸to ne staviti vi邸e prozora, 5. Ravan krov - krov vi邸e nije beskoristan , mo転e biti prepun zelenila za igru.npr. kao zamjena gabarita (tla koje je zgrada oduzela od krajolika)
Corbusier pa転ljivo dizajnira sve etiri strane ville Savoye s obzirom na more i sunce U prizemlju je smje邸teno glavno predsoblje, rampe, stepenice, gara転a te slu邸kinjina soba Na prvom katu su spavae sobe, gostinjske spavae sobe, kuhinja, salon i vanjska terasa. Salon je bio orijentiran na jugoistok, terasa na istok, spavaa soba na sjeverozapad te kuhinja na jugozapad Na drugom katu je bio formiran niz prostora koji su inili solarij
Le Corbusier veliku va転nost daje i svjetlosti 邸to se i mo転e vidjeti kroz cijelu villu Savoyu, a sam vrhunac te svijetlosti je solarij na krovu Du転e stranice kue napravljene su tako da stvaraju dojam te転ine, a krae stranice su postavljene tako da daju plutajui efekt koji nagla邸ava horizontalni osjeaj kue Za razliku od svojih suvremenika Corbusier je odluio koristiti drvene prozore,a ne metalne jer drveni okviri dopu邸taju fasadi da se vidi kao niz paralelnih ravnina Koliko je Villa Savoye popularna govori nam i to da njene imitacije mo転emo nai diljem svijeta kao npr. jedna od najpoznatijih imitacija nalazi se u Australiji
Le Corbusier predstavlja maketu Ville Savoy
Le Corbusier- Villa Savoya ( Poissy)
Tlocrt ville savoy
ZGraDa ZaJeDNiKoG STaNoVaNJa ( le CorbuSier) Le Corbusier je jo邸 va転an i zbog projekta Zgrada zajednikog stanovanja (Unite d'habitation)kojeg je ostvario izmeu 1947. i 1951. u Marseiellesu Ovakav tip graevine pripada stambenoj problematici te je u skladu sa suvremenim postulatima kolektivnog stanovanja kojeg on naziva Sunani grad To je bio stambeni blok za 3600 stanovnika koji je postao uzorom za mnoga slina rje邸enja. Jednostavno to su bili jeftini stanovi koji su trebali i siroma邸nim ljudima omoguiti udobno stanovanje na moderan nain. Njegova Unite d'habitation je imala jedinstvenu infrastrukturu ukljuujui hotel, bazen za djecu, prodajni centar itd.
Sastoji se od 370 apartmana koji mogu obuhvatiti od jednog do nekoliko katova a smje邸teni su tako da jedan s drugim ine kompleksnu mre転u zemlji邸nih planova, koji mogu biti razlikovani kroz jasno izra転ene fasade Stakleni meuprostor na fasadi ukazuje na ulicu prodavaonica smje邸tenih unutar Unite-a s ciljem poslu転ivanja njezinih stanovnika Izra転ajan izgled krova daje zgradi , koja stoji na betonskim stupovima, dodatni tehnolo邸ki izgled Takoer Sirovi beton- beton brut bez kojeg je Le Corbusierova zgrada nezamisliva , poprima veu nezavisnost kvalitete u ovoj zgradi stojei na jednakoj osnovi sa ostalim materijalima u fasadi
Le Corbusier - Unite d'habitation (Marseille)
KUA DOMINO( LE CORBUSIER) Ovaj projekt Le Corbusier ostvaruje 1914. Naziva je Domino jer smatra da se takve obiteljske kue trebaju slagati poput ploica u igri domina To je osnovni graanski prototip za masovnu proizvodnju sa slobodnostojeim stupovima i krutim meukatnim ploama Sva je spomenuta naela Le Corbusier primjenjivao u svojim brojnim projektima te je radio i druge projekte tipiziranih kua, jer je to smatrao nu転no邸u industrijske epohe, zbog naglo poveane potrebe za stanovima u gradu i zbog novih tehnolo邸kih mogunosti gradnje zdravstveno prikladnih i 転ivotno udobnih, a ujedno jeftinih stanova
MILA KNE貼EVI 4.C

More Related Content

Funcionalizam 111

  • 2. OPENITO O FUNCIONALIZMU Na poetku 20. st. razvija se struja arhitekata koji su osjetili duh vremena i ocijenili kako je potrebno koristiti nove materijale (elinu konstrukciju, armirani beton, staklo) te li邸iti se suvi邸nih ukra邸avanja Jednostavno smatrali su da ljepotu arhitekture treba spojiti s njenom funkcionalno邸u Njih obino nazivamo preteama moderne arhitekture
  • 3. Funkcionalizam u arhitekturi doekan je kao rje邸enje oblikovnih konflikata 19. st. On otkriva ono 邸to se prije skrivalo, a sakriva ono 邸to se prije pokazivalo Tako nestaju proelja, a vi邸e se vodi rauna o pogledu iz kue nego o pogledu na kuu Poetkom 20. st. poznati arhitekt Louis Sullivan je popularizirao izreku da forma uvijek slijedi funkciju u kojoj je uobliio svoje vjerovanje da veliina objekta, masivnost, odnos prostora i ostale karakteristike objekta trebaju proizai iskljuivo iz funkcije objekta. Znai ukoliko se funkcionalne potrebe potkrijepe arhitektonska ljepota i estetika e same prirodno doi
  • 4. ULOGA SECESIJE U FUNCIONALIZMU Funkcionalistiki arhitekti opirali su se secesionistikom nainu mi邸ljenja Za funkcionalizam je najva転nije da je arhitektura u slu転bi funkcije dru邸tvu i ljudima, a nije u slu転bi umjetnosti i estetike kao secesija Secesija 転eli uljep邸ati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt te ukrasiti bezline fasade zgrada. Ona je inspirirana prirodom i unosi elegantnu profinjenost i ornametalnost plo邸nih linija. Dok funkcionalizam vi邸e pa転nje posveuje samoj funkciji graevine te zadovoljstvu dru邸tva. Njegove graevine nastaju sa novim sociolo邸kim i tehnolo邸kim zahtjevima.
  • 5. Kako bi se istaknula osobitost funkcionalzma ali i neke razlike sa secesijom koristit emo dva bitna dijela: dijelo Otta Wagnera ( Kua majolike) i dijelo Adolfa Loosa ( Looshaus na Michaelerplatz) kao prvog predstavnika funkcionalizma.
  • 6. KUA MAJOLIKE ( OTTO WAGNEr) Wagner ukra邸ava proelje jednostavne armirano betonske graevine keramikim ploicama s cvjetnim motivima Taj nain ukra邸avanja koji je ornamentalan i dekorativan proiza邸ao je iz prirodnih oblika prvenstveno cvijea Wagner koristi moderne materijale i bogate boje, ali je zadr転ao tradicionalnu uporabu ukrasa
  • 7. Ukra邸ava i 転eljezne balkone, a kori邸tenjem S- oblika linearno uljep邸ava i nagla邸ava strukturu zgrade Kori邸tenjem svih tih detalja graevinu stilizira u duhu vremena i stila te time obilje転ava secesiju Danas kua majolike ima trgovinu u prizemlju i apartmane na katu
  • 8. Otto Wagner Kua majolike (1889. Be)
  • 9. Looshaus (adoLf Loos) Looshaus na Michalelerplatzu je najpoznatija Loosova zgrada Jedna je od prvih poslovnih zgrada u Beu Oblikovana je tako da beton pru転a 邸iroke strukturalne raspone s fleksibilnim kori邸tenjem prostora Loooshuas je pravi simbol moderne arhitekture , njegova formalna elegancija le転i u njegovoj jednostavnosti
  • 10. Zgrada je dizajnirana prvenstveno za komercijalne svrhe, razvijena je u nekoliko katova, od kojih je samo posljednji stambeni Zbog nedostatka ukrasa na fasadi, ljudi su ga zvali 'kua bez obrva'. Ulaz i stubi邸te su bogato prekriveni mramorom i ogledalima Strukturno zgrada se sastoji od armiranog betona i strukture unutarnjih prostora zahvaljujui fleksibilnim zavjesama zidova po cijeloj du転ini proelja U nekim dijelovima preostalih proelja koristi se i jednostavno oblikovanje glatkom 転bukom Danas je to banka
  • 11. Adolf Loos Looshaus ( 1911. Be)
  • 12. LE CoRBusIER Roen 6. listopada 1887. u vicarskoj, a umro 27. kolovoza 1965.u Francuskoj Rodio se u obitelji umjetnika. Otac je bio slikar i graver brojanika na satovima, a majka glazbenica. S 14 godina poinje pohaati umjetniku 邸kolu ali se ubrzo posveuje arhitekturi. 1906. posveuje se iskljuivo arhitekturi te putuje po svijetu, a u Italiji prouava tamo邸nju
  • 13. Tijekom 1912. u Austriji poinje prouavati armiranobetonske konstrukcije i ostvarivati prve arhitektonske projekte. 1917. se trajno nastanjuje u Parizu Od 1923. gradi zgrade 邸irom svijeta ( Francuska, vicarska, Njemaka, Rusija, Ju転na Amerika, Al転ir ,Indija itd.) Le Corbusier postaje poznat prvonagraenim natjeajem projektom za palau Lige naroda u Genevi 1927. godine, a njegovo vjerojatno najpoznatije djelo je Vila Savoye. 1928. bio je jedan od glavnih osnivaa Internacionalnog udru転enja modernih arhitekata u vicarskoj.
  • 14. To udru転enje je promoviralo arhitekturu kao dru邸tvenu umjetnost i sna転no je utjecalo na arhitekturu 20. stoljea. Nakon 1945. koncentrira se na stambenu problematiku, u skladu sa suvremenim postulatima kolektivnog stanovanja koje on naziva Sunani grad . 1950- ih dobiva priliku ostvariti ideje Sunanog grada , dizajnirajui tako prvi planski grad u Indiji, a osim tu ostvaruje ga i u Marseillesu tzv. Zgradu zajednikog stanovanja. Dana 27. kolovoza 1965. usprkos lijenikom savjetu Le Corbusier je otplivao u Sredozemno more. Njegovo be転ivotno tijelo su prona邸li kupai u 11 sati i vjeruje se kako je preminuo od sranog udara. Neka od njegovih poznatih djela su: Villa Fallet u vicarskoj, Vila Stein Pariz, vicarski paviljon Pariz, guvernerska palaa, sabor, Dr転avni muzej zapadnjake umjetnosti Tokio itd.
  • 15. Villa SaVoye( le CorbuSier) Villa Savoye je modernistika vila u Poissy, u predgrau Pariza Dizajnirao je 邸vicarski arhitekt Le Corbusier i njegov roak Pierre Jeanneret Sagraena je izmeu 1928. i 1931. koristei armirani beton Njena izgradnja imala je ogroman utjecaj na meunarodni modernizam, a na njoj se mo転e objasniti i 5 najbitniji Le Corbusierovih modernih naela : 1. Slobodno prizemlje objekata sa stupovima- prvi kat za gara転e ili poslovne prostore, 2. Slobodan tlocrt- fiksni su samo stupovi, pregradni zidovi se mogu stavljati proizvoljno, 3. Slobodno proelje- proelja se isto tako mogu varirati po potrebi, 4. Maksimalno ostakljenje- ako je proelje slobodno za邸to ne staviti vi邸e prozora, 5. Ravan krov - krov vi邸e nije beskoristan , mo転e biti prepun zelenila za igru.npr. kao zamjena gabarita (tla koje je zgrada oduzela od krajolika)
  • 16. Corbusier pa転ljivo dizajnira sve etiri strane ville Savoye s obzirom na more i sunce U prizemlju je smje邸teno glavno predsoblje, rampe, stepenice, gara転a te slu邸kinjina soba Na prvom katu su spavae sobe, gostinjske spavae sobe, kuhinja, salon i vanjska terasa. Salon je bio orijentiran na jugoistok, terasa na istok, spavaa soba na sjeverozapad te kuhinja na jugozapad Na drugom katu je bio formiran niz prostora koji su inili solarij
  • 17. Le Corbusier veliku va転nost daje i svjetlosti 邸to se i mo転e vidjeti kroz cijelu villu Savoyu, a sam vrhunac te svijetlosti je solarij na krovu Du転e stranice kue napravljene su tako da stvaraju dojam te転ine, a krae stranice su postavljene tako da daju plutajui efekt koji nagla邸ava horizontalni osjeaj kue Za razliku od svojih suvremenika Corbusier je odluio koristiti drvene prozore,a ne metalne jer drveni okviri dopu邸taju fasadi da se vidi kao niz paralelnih ravnina Koliko je Villa Savoye popularna govori nam i to da njene imitacije mo転emo nai diljem svijeta kao npr. jedna od najpoznatijih imitacija nalazi se u Australiji
  • 18. Le Corbusier predstavlja maketu Ville Savoy
  • 19. Le Corbusier- Villa Savoya ( Poissy)
  • 21. ZGraDa ZaJeDNiKoG STaNoVaNJa ( le CorbuSier) Le Corbusier je jo邸 va転an i zbog projekta Zgrada zajednikog stanovanja (Unite d'habitation)kojeg je ostvario izmeu 1947. i 1951. u Marseiellesu Ovakav tip graevine pripada stambenoj problematici te je u skladu sa suvremenim postulatima kolektivnog stanovanja kojeg on naziva Sunani grad To je bio stambeni blok za 3600 stanovnika koji je postao uzorom za mnoga slina rje邸enja. Jednostavno to su bili jeftini stanovi koji su trebali i siroma邸nim ljudima omoguiti udobno stanovanje na moderan nain. Njegova Unite d'habitation je imala jedinstvenu infrastrukturu ukljuujui hotel, bazen za djecu, prodajni centar itd.
  • 22. Sastoji se od 370 apartmana koji mogu obuhvatiti od jednog do nekoliko katova a smje邸teni su tako da jedan s drugim ine kompleksnu mre転u zemlji邸nih planova, koji mogu biti razlikovani kroz jasno izra転ene fasade Stakleni meuprostor na fasadi ukazuje na ulicu prodavaonica smje邸tenih unutar Unite-a s ciljem poslu転ivanja njezinih stanovnika Izra転ajan izgled krova daje zgradi , koja stoji na betonskim stupovima, dodatni tehnolo邸ki izgled Takoer Sirovi beton- beton brut bez kojeg je Le Corbusierova zgrada nezamisliva , poprima veu nezavisnost kvalitete u ovoj zgradi stojei na jednakoj osnovi sa ostalim materijalima u fasadi
  • 23. Le Corbusier - Unite d'habitation (Marseille)
  • 24. KUA DOMINO( LE CORBUSIER) Ovaj projekt Le Corbusier ostvaruje 1914. Naziva je Domino jer smatra da se takve obiteljske kue trebaju slagati poput ploica u igri domina To je osnovni graanski prototip za masovnu proizvodnju sa slobodnostojeim stupovima i krutim meukatnim ploama Sva je spomenuta naela Le Corbusier primjenjivao u svojim brojnim projektima te je radio i druge projekte tipiziranih kua, jer je to smatrao nu転no邸u industrijske epohe, zbog naglo poveane potrebe za stanovima u gradu i zbog novih tehnolo邸kih mogunosti gradnje zdravstveno prikladnih i 転ivotno udobnih, a ujedno jeftinih stanova