ݺߣ

ݺߣShare a Scribd company logo

Grad Vinkovci // Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena Miletić

•
•
F
Faculty of Economics in Osijek
1 of 23
VINKOVCI
VINKOVCI – ISTOČNA VRATA HRVATSKE  na sjevernom rubu Bosutske nizine, gdje rijeka Bosut pravi svoju najsjeverniju krivinu nalazi se najveće naselje jugoistočne Slavonije i zapadnog Srijema, nekadašnje vaţno vojnokrajiško središte i šokačka metropola, grad Vinkoci.  Gravitacijski prostor Vinkovaca obuhvaća površinu od oko 1100 km četvornih, a u njemu se nalazi oko 40, od Vinkovaca mnogo manjih ruralnih naselja.
PRIRODNO – GEOGRAFSKA OBILJEŽJA  Klimatske prilike vinkovačkog područja veoma su povoljne i naročito pogoduju rastu ratarskih kultura i šuma.  Ljeta su vrlo topla, zime hladne, jeseni blage, a proljeća ugodno svjeţa što također pogoduje uzgoju poljoprivrednih kultura i biljaka.  Vinkovci su jedini grad koji se s još 14 naselja, od kojih je 10 u Hrvatskoj, razvio izravno uz rijeku Bosut.
 Nepregledna plodna polja, voćnjaci, vrtovi i šume obiljeţavaju uţu i širu okolicu Vinkovaca.
 Najveći nizinski šumski kompleks čine spačvanske šume.
RIJEKA BOSUT  Bosut se ne koristi za plovidbu i njegove vode nisu za vodoopskrbu stanovništva.  To je rijeka koja nema pravi izvor, ali ni ušće. Rijeka je to s velikim brojem zavoja, čak deset većih i s čestim promjenama smjera toka  Bosut kroz Vinkovce protječe duljinom oko 3,5km
 Zbog lijepih zelenih, najvećim dijelom uređenih obala i šetališta, zbog mogućnosti bavljenja športskim ribolovom i rekreacijom Bosut gradu daje poseban ugođaj.
ARHEOLOŠKA „RIZNICA“  Najstarija kultura koja se pojavila na ovom području, a čije se naselje nalazilo na tellu Trţnica neposredno uz Bosut bila je starčevačka kultura (oko 5500 godina pr. Kr.)  Kasnije, sopotska kultura ime je dobila po utvrđenoj gradini Sopot, koja se nalazila uz Bosut jugozapadno od grada.
 Arheološku „riznicu“ Vinkovaca upotpunjavaju ostaci različitih predmeta i posuđa iz perioda badenske, lasinjske, kostolačke i posebno vučedolske kulture.
 Dolaskom u ove krajeve i Rimljani su izgradili svoje naselje i utvrde. Oko središnjeg naselja na tellu Trţnica razvilo se novo rimsko naselje Cibalae.  Naselje je bilo utvrđeno bedemima, u početku zemljanim s drvenom palisadom, a kasnije zidanim između kojih se nalazio kanal ispunjen vodom. Brojnim je zaštitnim iskopavanjima utvrđeno da su Cibalae imale vodovod, kanalizaciju, terme, hramove, trgovine, obrtničke radionice i stambene četvrti.
GOSPODARSKI RAZVOJ GRADA  Prirodni resursi su čimbenici koji u najvećoj mjeri određuju strukturu i utvrđuju pravce gospodarskog razvitka grada Vinkovaca i cijele Ţupanije.  Ukupne šumske površine pokrivaju 28,30 % površine Ţupanije i uglavnom su zastupljene slavonskim hrastom luţnjakom i poljskim jasenom koji su dobra osnova za drvoprerađivačku industriju.
 Bogata nalazišta kvalitetne gline, šljunka i pijeska omogućila su razvitak industrije građevinskog materijala, osobito ciglarstva, opekarstva i graditeljstva.  Industrija je građevinskog materijala bila zastupljena u okviru tvornice Dilj koja je nastavila opekarsku tradiciju i kasnije osnovanog Vibrobetona, a glavni proizvodi ove industrije bili su šuplja, puna i blok opeka, falcovani crijep, blokovi za zidove i pregrade, te drugi montaţni elementi.
 U tekstilnoj industriji najznačajniji predstavnik je tvornica Proleter koja je promijenila ime u Vinteks. Bila je poznata po proizvodnji vunenih tkanina, trikotaţe i naročito prekrivača – deka.  Prehrambena industrija koja je proizvodila brašna bijelih ţitarica, kukuruzna brašna, kruh i pecivo, svjeţe i sušeno meso, kobasičarske proizvode, stočarsku hranu, te prerađivala voće i povrće odvijala se u sklopu PIK-a Vinkovci.
 Desetljećima je vinkovački ţeljeznički kolodvor imao najveći broj prispjelih i otpremljenih vlakova u bivšoj drţavi.  Jačanje ţeljezničkog čvora odrazilo se na gospodarski, naročito industrijski i sveopći ţivot grada i njegovoga gravitacijskog prostora.  Zbog pogodnosti svog poloţaja i povoljnih topografskih uvjeta, Vinkovci su postali vaţnim prometnim raskriţjem kopnenih putova, prije svega ţeljezničkog prometa.
PROCES OBNOVE NAKON DOMOVINSKOG RATA  Ratne 1991. godine pokrenuto je pridruţivanje Vinkovaca u mreţu Zdravih gradova, iako je to bilo nezamislivo u to vrijeme.  Do danas je obnovljeno 90% razorenih područja u sklopu politike zaštite okoliša grada Vinkovaca.
GRAD KULTURE  Duga je i bogata kulturna, umjetnička i znanstvena tradicija Vinkovaca.  Vrijednu ulogu u kulturnom ţivotu imaju Gradski muzej i Galerija umjetnosti, Gradsko amatersko kazalište, Centar za znanstveni rad HAZU, Ogranak Matice hrvatske, Gradska knjiţnica i čitaonica, Gradska organizacija Crvenog kriţa te mnogi drugi.  Iznjedrili su Vinkovci svijetu velik broj značajnih imena, a neki od njih su: Josip i Ivan Kozarac, Vladimir Kovačić, skladatelj hrvatske nacionalne himne Josip Runjanin, slikar Vanja Radauš, glumci Rade Šerbedţija, Ivo Gregurević, Vesna Tominac i drugi.
VINKOVAČKE JESENI – EVENT MENADŽMENT  Vinkovačke jeseni su tradicionalni hrvatski folklorni festival koji se svake godine odrţava u Vinkovcima.
 Osnovane su 1966. godine, te su nedugo nakon osnutka postale najveći i najpoznatiji kulturni događaj grada Vinkovaca, cijele slavonije, pa čak i cijelog kontinentalnog dijela Hrvatske.  Vinkovačke jeseni odrţavaju se upravo u jesen jer je to vrijeme kada šume i polja nagrade Slavonca za sav rad obiljem plodova.  To je vrijeme za slavljenje slavonije, starih običaja, narodnih nošnji i plesova.
 U proteklih četrdeset godina svoga trajanja Vinkovačke su jeseni ostvarile puno više od svoga početnoga nastojanja, obogatile su se i stalno se obogaćuju novim manifestacijama pa zato moţemo tvrditi da je to smotra izvornoga folklora, ali i gospodarska, kulturna, turistička, sportska i zabavna manifestacija koju moţemo svrstati u red najrazvijenijih i najznačajnijih smotri u Hrvatskoj.
DUGA I BOGATA ŠPORTSKA TRADICIJA  Razvitak pojedinih športskih disciplina započeo je još u 19. stoljeću, a puni zamah doţivio u drugoj polovici 20. stoljeća.  U nogometu, košarci, odbojci, stolnom tenisu, judou i karateu vinkovačke športske ekipe natjecale su se u najvišem rangu bivše i sadašnje drţave.
 U nogometu je vinkovački Dinamo, danas Cibalia godine 1982., ostvario prvoligaški status u nekada jakoj prvoj saveznoj ligi bivše drţave.  Danas je Cibalia standardni hrvatski prvoligaš koji je uspješno zakoračio i na međunarodnu nogometnu scenu. Iz njezinih je redova poteklo nekoliko hrvatskih reprezentativaca u mlađoj i seniorskoj vrsti.
 Tenis se u Vinkovcima igra još od 19. stoljeća. Njime su se bavili bolje siturirani građani, vojni staleţ i njihove supruge, a prvo pravo igralište sagrađeno je 1913. god. na šetalištu zvanom Lenije gdje je i danas.
HVALA NA POZORNOSTI  Jelena Miletić Ilija Dragić Martina Grčanac

More Related Content

Grad Vinkovci // Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena Miletić

  • 2. VINKOVCI – ISTOČNA VRATA HRVATSKE  na sjevernom rubu Bosutske nizine, gdje rijeka Bosut pravi svoju najsjeverniju krivinu nalazi se najveće naselje jugoistočne Slavonije i zapadnog Srijema, nekadašnje vaţno vojnokrajiško središte i šokačka metropola, grad Vinkoci.  Gravitacijski prostor Vinkovaca obuhvaća površinu od oko 1100 km četvornih, a u njemu se nalazi oko 40, od Vinkovaca mnogo manjih ruralnih naselja.
  • 3. PRIRODNO – GEOGRAFSKA OBILJEŽJA  Klimatske prilike vinkovačkog područja veoma su povoljne i naročito pogoduju rastu ratarskih kultura i šuma.  Ljeta su vrlo topla, zime hladne, jeseni blage, a proljeća ugodno svjeţa što također pogoduje uzgoju poljoprivrednih kultura i biljaka.  Vinkovci su jedini grad koji se s još 14 naselja, od kojih je 10 u Hrvatskoj, razvio izravno uz rijeku Bosut.
  • 4.  Nepregledna plodna polja, voćnjaci, vrtovi i šume obiljeţavaju uţu i širu okolicu Vinkovaca.
  • 5.  Najveći nizinski šumski kompleks čine spačvanske šume.
  • 6. RIJEKA BOSUT  Bosut se ne koristi za plovidbu i njegove vode nisu za vodoopskrbu stanovništva.  To je rijeka koja nema pravi izvor, ali ni ušće. Rijeka je to s velikim brojem zavoja, čak deset većih i s čestim promjenama smjera toka  Bosut kroz Vinkovce protječe duljinom oko 3,5km
  • 7.  Zbog lijepih zelenih, najvećim dijelom uređenih obala i šetališta, zbog mogućnosti bavljenja športskim ribolovom i rekreacijom Bosut gradu daje poseban ugođaj.
  • 8. ARHEOLOŠKA „RIZNICA“  Najstarija kultura koja se pojavila na ovom području, a čije se naselje nalazilo na tellu Trţnica neposredno uz Bosut bila je starčevačka kultura (oko 5500 godina pr. Kr.)  Kasnije, sopotska kultura ime je dobila po utvrđenoj gradini Sopot, koja se nalazila uz Bosut jugozapadno od grada.
  • 9.  Arheološku „riznicu“ Vinkovaca upotpunjavaju ostaci različitih predmeta i posuđa iz perioda badenske, lasinjske, kostolačke i posebno vučedolske kulture.
  • 10.  Dolaskom u ove krajeve i Rimljani su izgradili svoje naselje i utvrde. Oko središnjeg naselja na tellu Trţnica razvilo se novo rimsko naselje Cibalae.  Naselje je bilo utvrđeno bedemima, u početku zemljanim s drvenom palisadom, a kasnije zidanim između kojih se nalazio kanal ispunjen vodom. Brojnim je zaštitnim iskopavanjima utvrđeno da su Cibalae imale vodovod, kanalizaciju, terme, hramove, trgovine, obrtničke radionice i stambene četvrti.
  • 11. GOSPODARSKI RAZVOJ GRADA  Prirodni resursi su čimbenici koji u najvećoj mjeri određuju strukturu i utvrđuju pravce gospodarskog razvitka grada Vinkovaca i cijele Ţupanije.  Ukupne šumske površine pokrivaju 28,30 % površine Ţupanije i uglavnom su zastupljene slavonskim hrastom luţnjakom i poljskim jasenom koji su dobra osnova za drvoprerađivačku industriju.
  • 12.  Bogata nalazišta kvalitetne gline, šljunka i pijeska omogućila su razvitak industrije građevinskog materijala, osobito ciglarstva, opekarstva i graditeljstva.  Industrija je građevinskog materijala bila zastupljena u okviru tvornice Dilj koja je nastavila opekarsku tradiciju i kasnije osnovanog Vibrobetona, a glavni proizvodi ove industrije bili su šuplja, puna i blok opeka, falcovani crijep, blokovi za zidove i pregrade, te drugi montaţni elementi.
  • 13.  U tekstilnoj industriji najznačajniji predstavnik je tvornica Proleter koja je promijenila ime u Vinteks. Bila je poznata po proizvodnji vunenih tkanina, trikotaţe i naročito prekrivača – deka.  Prehrambena industrija koja je proizvodila brašna bijelih ţitarica, kukuruzna brašna, kruh i pecivo, svjeţe i sušeno meso, kobasičarske proizvode, stočarsku hranu, te prerađivala voće i povrće odvijala se u sklopu PIK-a Vinkovci.
  • 14.  Desetljećima je vinkovački ţeljeznički kolodvor imao najveći broj prispjelih i otpremljenih vlakova u bivšoj drţavi.  Jačanje ţeljezničkog čvora odrazilo se na gospodarski, naročito industrijski i sveopći ţivot grada i njegovoga gravitacijskog prostora.  Zbog pogodnosti svog poloţaja i povoljnih topografskih uvjeta, Vinkovci su postali vaţnim prometnim raskriţjem kopnenih putova, prije svega ţeljezničkog prometa.
  • 15. PROCES OBNOVE NAKON DOMOVINSKOG RATA  Ratne 1991. godine pokrenuto je pridruţivanje Vinkovaca u mreţu Zdravih gradova, iako je to bilo nezamislivo u to vrijeme.  Do danas je obnovljeno 90% razorenih područja u sklopu politike zaštite okoliša grada Vinkovaca.
  • 16. GRAD KULTURE  Duga je i bogata kulturna, umjetnička i znanstvena tradicija Vinkovaca.  Vrijednu ulogu u kulturnom ţivotu imaju Gradski muzej i Galerija umjetnosti, Gradsko amatersko kazalište, Centar za znanstveni rad HAZU, Ogranak Matice hrvatske, Gradska knjiţnica i čitaonica, Gradska organizacija Crvenog kriţa te mnogi drugi.  Iznjedrili su Vinkovci svijetu velik broj značajnih imena, a neki od njih su: Josip i Ivan Kozarac, Vladimir Kovačić, skladatelj hrvatske nacionalne himne Josip Runjanin, slikar Vanja Radauš, glumci Rade Šerbedţija, Ivo Gregurević, Vesna Tominac i drugi.
  • 17. VINKOVAČKE JESENI – EVENT MENADŽMENT  Vinkovačke jeseni su tradicionalni hrvatski folklorni festival koji se svake godine odrţava u Vinkovcima.
  • 18.  Osnovane su 1966. godine, te su nedugo nakon osnutka postale najveći i najpoznatiji kulturni događaj grada Vinkovaca, cijele slavonije, pa čak i cijelog kontinentalnog dijela Hrvatske.  Vinkovačke jeseni odrţavaju se upravo u jesen jer je to vrijeme kada šume i polja nagrade Slavonca za sav rad obiljem plodova.  To je vrijeme za slavljenje slavonije, starih običaja, narodnih nošnji i plesova.
  • 19.  U proteklih četrdeset godina svoga trajanja Vinkovačke su jeseni ostvarile puno više od svoga početnoga nastojanja, obogatile su se i stalno se obogaćuju novim manifestacijama pa zato moţemo tvrditi da je to smotra izvornoga folklora, ali i gospodarska, kulturna, turistička, sportska i zabavna manifestacija koju moţemo svrstati u red najrazvijenijih i najznačajnijih smotri u Hrvatskoj.
  • 20. DUGA I BOGATA ŠPORTSKA TRADICIJA  Razvitak pojedinih športskih disciplina započeo je još u 19. stoljeću, a puni zamah doţivio u drugoj polovici 20. stoljeća.  U nogometu, košarci, odbojci, stolnom tenisu, judou i karateu vinkovačke športske ekipe natjecale su se u najvišem rangu bivše i sadašnje drţave.
  • 21.  U nogometu je vinkovački Dinamo, danas Cibalia godine 1982., ostvario prvoligaški status u nekada jakoj prvoj saveznoj ligi bivše drţave.  Danas je Cibalia standardni hrvatski prvoligaš koji je uspješno zakoračio i na međunarodnu nogometnu scenu. Iz njezinih je redova poteklo nekoliko hrvatskih reprezentativaca u mlađoj i seniorskoj vrsti.
  • 22.  Tenis se u Vinkovcima igra još od 19. stoljeća. Njime su se bavili bolje siturirani građani, vojni staleţ i njihove supruge, a prvo pravo igralište sagrađeno je 1913. god. na šetalištu zvanom Lenije gdje je i danas.