Hladni rat
- 1. 321
- 2. Hladni rat i njegova obilje転ja Sva zbivanja kroz rat koji je trajao 1945.-1990.
- 3. Teme prezentacije Posljedice Drugog svjetskog rata Teritorijalne podjele Hladni rat Ratovi kroz Hladni rat Kubanska kriza Slom komunizma u Europi
- 4. Posljedice Drugog svjetskog rata Raspad Njemakog Reicha Sukob izmeu SAD-a i SSSR-a Sudenje za ratne zloine
- 5. N端nber邸ki proces Suenje njemakim nacionasocijalistima koje su organizirali Saveznici na kraju rata. Bilo je osam sudaca (etiri glavna i jedan zamjenik za svakog suca iz zemalja Anante). Veina najmonijih nacistikih oligarha sudjelovalo je na njemu. Ukupno je optu転eno 24 zloinca. Postojale su 4 toke optu転nice: ratni zloini, zloini protiv ovjenosti, poticanje agresije, i poticanje ili sudjelovanje u zloinima protiv mira. Osloboena su samo etvorica (Von Papen, Ley, Gustav von Krupp i Hans Fritzsche). Ostali su ili pobijeni ili poslani u zatvor na 10, 15, 20 godina ili na do転ivotnu robiju. Ta kazna robije, dodijeljena je Rudolfu Hessu i Erichu Raederu.
- 6. Ime i prezime Presuda Bilje邸ke Martin Bormann SMRT Hessov nasljednik na mjestu Tajnika stranke Karl D旦nitz 10 godina zatvora Vrhovni zapovjednik Kriegsmarinea od 1943. Hans Frank SMRT Voa Reichovih zakona od 1933. do 1945. Wilhelm Frick SMRT Hitlerov Ministar unurtarnjih poslova od 1933. do 1943. i Protektor e邸ke i Moravske od 1943. do 1945. Hans Fritzsche OSLOBOEN Popularni radijski komentator; 邸ef novinskog ureda Ministarstva propagande. Sueno mu na mjestu Josepha Goebbelsa Walther Funk DO貼IVOTNI ZATVOR Hitlerov Ministar gospodarstva; naslijedio Schachta kao predsjednik Reichsbanka. Hermann G旦ring SMRT Hitlerov zamjenik do svog neslavnog leta nad kotskom 1941. kojim je poku邸ao nagoditi mir s Britanijom. Rudolf Hess DO貼IVOTNI ZATVOR Hitlerov zamjenik do svog neslavnog leta nad kotskom 1941. Alfred Jodl SMRT Keitelov podreeni i 邸ef OKW Ernst Kaltenbrunner SMRT Najvi邸e rangirani lan SS-a Konstantin von Neurath 15 GODINA Ministar vanjskih poslova od 1932. do 1938.
- 7. Teritorijalna podjela Teritorijalna podjela nakon II. Svjetskog rata su sljedee: Njemaka je podjeljena na 4 okupacijske zone, a kasnije su se podjelili na kapitaliste i socijaliste (BDR i DDR). Poljska je dobila dio stare njemake i njezin odvojeni dio za vrijeme Vajmarske republike ,a stari dio Poljske pripojen SSSR-u. NDH prestaje postojati nastaje FNRJ, a kasnije (SFRJ).
- 9. Njmeaka nakon II. Svjetskog rata BDR DDR Pripojeno Francuskoj
- 10. Nastanak UN-a Prije poetka II. Svjetskog rata postojala je Liga naroda, ali se raspala nakon 邸to je Hitler prek邸io sve njezine odredbe. Nakon II. Svjetskog rata britanski premijer Churchill i predsjednik Turman su odluili osnovati zajednicu koja bi pomogla cijelom svijetu , pa su tu zajednicu nazvali Ujedinjeni narodi (UN) Nakon 邸to nastane nova dr転ava ona automatski ili nakon nekog vremena postaje dio UN Prve dr転ave UN-a su bile:SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR).
- 12. Hladni rat Nakon 邸to je zavr邸io II. Svjetski rat zao邸trio se sukob SAD-a i SSSR-a, ustvari SSSR je zadivila izrada atomske bombe pa su se SAD i SSSR natjecali tko e napraviti vi邸e atomski, tko e prije otii u svemir, pa su taj rat proglasili Hladni rat 邸to znai rat bez rata. Nakon nekog vremena su se strane vojnih odreda podjelile na NATO i Var邸avski pakt. to se tie svemirske utrke prvi u svemiru je bio Jurij Gagarin, a prvi na mjesecu Neil Amstrong.
- 13. Svemirska utrka Svemirska utrka je bila neslu転beno natjecanje izmeu Sjedinjenih Dr転ava i Sovjetskog Saveza koje je trajalo od 1957. do 1975. godine. Ona je ukljuivala paralelne napore obiju zemalja da istra転e svemir umjetnim satelitima, da po邸alju ljude u svemir i na Mjesec. Iako njeni korijeni le転e u ranoj raketnoj tehnologiji i meunarodnoj zategnutosti nakon Drugog svjetskog rata, svemirska utrka je poela nakon sovjetskog lansiranja satelita Sputnjik 1, 4. listopada 1957. godine.
- 14. Uspijesi SSSR-a za vrijeme SU-e 21. kolovoza 1957. - Interkontinentalni balistiki projektil - R-7 Semjorka 4. listopada 1957. - Prvi umjetni satelit - Sputnjik 1 3. studenog 1957. - 貼ivotinja u svemiru (pas Lajka) - Sputnjik 2 4. sijenja 1959. - Sunev umjetni satelit - Luna 1 14. rujna 1959. - Sonda na Mjesecu - Luna 2 7. listopada 1959. - Slika dalje strane Mjeseca - Luna 3 12. travnja 1961. - Prvi ovjek u svemiru (Jurij Aleksejevi Gagarin) - Vostok 1 16. lipnja 1963. - Prva 転ena u svemiru (Valentina Terje邸kova) - Vostok 6 18. o転ujka 1965. - Svemirska 邸etnja - Vashod 2 1. o転ujka 1966. - Sonda slijee na Veneru - Venera 3 23. travnja 1971. - Svemirska postaja - Saljut 1
- 15. Uspijesi SAD-a za vrijeme SU-e 31. sijenja 1958. - Otkrie Van Allenovog pojasa - ABMA - Exploer 1 18. prosinca 1958. - Komunikacijski satelit - ABMA - Projekt SCORE 17. veljae 1959. - Meteorolo邸ki satelit NASA (NRL) - Vanguard 2 Lipanj 1959. - pijunski satelit - Zrakoplovstvo SAD-a - Discoverer 4 7. kolovoza 1959. - Slike Zemlje iz svemira - Explorer 6 10. srpnja 1962. - Prvi aktivni komunikacijski satelit - AT&T - Telstar 15. prosinca 1965. - Orbitalno sastajanje - Gemini 6A : Gemini 7 16. o転ujka 1966. - Orbitalno sastajanje i pristajanje - Gemini 8 24. prosinca 1968. - Let ljudske posade oko Mjeseca - Apollo 8 21. srpnja 1969. - Prvi ovjek na Mjesecu (Neil Armstrong) - Apollo 11 14. studenog 1971. - Satelit u orbiti oko Marsa - Mariner 9
- 16. Blokovska podijela svijeta Europa i svijet su se podjelili na dvije strane: Kapitalistiki i Socijalistiki sustav. Socijalisti su imali 転e邸toki sustav, dok kapitalisti bla転i
- 17. Kapitalistiki sustav Kapitalizam Vi邸estranaka demokracija Privatno vlasni邸tvo Tr転i邸no gospodarstvo
- 19. Marshallov plan-I. dio Marshallov plan, slu転beno nazvan Plan Europske obnove, je bio slu転beni plan SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata. Zadatak o izradi plana dobio je George Marshall i njegovi kolege iz Dr転avnog tajni邸tva, a ponajvi邸e su uz Marshalla doprijeli William L. Clayton i George F. Kennan. Plan obnove je napravljen na sastanku izmeu dr転ava sudionica plana 12. srpnja 1947. Marshallov plan nudio je takvu vrstu pomoi i Sovjetskom Savezu i njegovim saveznicima, no samo ako bio oni napravili politike reforme i prihvatili neke vanjske kontrole
- 20. Marshalov plan-II. dio George Marshall
- 21. NATO Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se jo邸 i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du Trait辿 de l'Atlantique Nord - OTAN), meunarodna je organizacija vojno-politike prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora(Washingtonski ugovor) izmeu dvanaest dr転ava tada邸njeg zapadnog bloka. Osnova Sjevernoatlantskog saveza Ugovor je dr転ava lanica, koji je po svojoj prirodi meunarodni ugovor. Ugovor priznaje i podr転ava njihova pojedinana prava, kao i njihove meunarodne obveze u skladu s Poveljom Ujedinjenih Naroda. Obvezuje svaku dr転avu lanicu da sudjeluje u rizicima i odgovornostima, uspostavlja sustav zajednike obrane te zahtijeva od svake od njih da ne prihvaa nikakve meunarodne obveze koje bi mogle biti u suprotnosti s Ugovorom.
- 22. NATO Sjedinjene Dr転ave Ujedinjeno Kraljevstvo Ostale zemlje NATO-a - (Popis lanica) Sakrij Uesnici izvan NATO-a: Australija Salvador Etiopija Indija Izrael Kenija Ju転na Koreja Libanon Novi Zeland Pakistan Filipini Ju転noafrika Republika
- 23. Var邸avski pakt Var邸avski pakt (ponekad nazivan i Var邸avski ugovor; slu転beni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i meusobnoj pomoi) bio je vojni savez dr転ava istonog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Var邸avskog pakta je poslu転ilo ponovno naoru転avanje Zapadne Njemake i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pari邸kih sporazuma. Var邸avski ugovor je sastavio Nikita Hru邸ov godine 1955. te je bio potpisan u Var邸avi (odatle naziv) 14. svibnja 1955.
- 24. Var邸avski pakt SSSR Albanija (naknadno istupila iz ideolo邸kih razloga) Rumunjska Bugarska DDR Maarska Poljska ehoslovaka
- 25. 貼eljezna zavjesa 貼eljezna zavjesa popularan je izraz koji se koristio za graninu liniju koja je dijelila Europu u dva odvojena politika bloka; na jednoj strani bio je blok istonoeuropskih zemalja na elu sa Sovjetskim Savezom, a drugi su blok predstavljale zapadnoeuropske zemlje koje su bile u interesnoj sferi Sjedinjenih Amerikih Dr転ava. 貼eljezna zavjesa pojavila se odmah po zavr邸tetku II. svjetskog rata i trajala je sve do kraja Hladnog rata koji je zavr邸io 1990.
- 26. Korejski rat Datum rata: 25. lipnja 1950.-27. srpnja 1953. Mjesto: Koreja Sukobljeni Ujedinjeni narodi Sjeverna Koreja Ishod: Korejski poluotok podjeljen na dvije dr転ave: Sjevernu i Ju転nu Koreju
- 27. Kubanska revolucija Kubanska revolucija (邸panjolski: Revoluci坦n cubana) je naziv za graanski rat koji se od 1953. do 1959. vodio na Kubi izmeu re転ima pro-amerikog predsjednika Batiste na jednoj, i ljeviarskih , nacionalistikih i prodemokratski orijentiranih ustanika okupljenih u Pokret 26. srpnja na drugoj strani. Ustanak je zapoeo u srpnju 1953. Ustanici, koje je vodio Fidel Castro, su unato brojanoj i tehnikoj inferiornosti, koristei vje邸tu kombinaciju propagande i gerilske strategije, do kraja 1958. uspjeli vojniki slomiti Batistine snage i uspostaviti re転im koji je zapoeo niz dalekose転nih ekonomskih i politikih reformi, koji e od Kube uiniti prvu socijalistiku, odnosno komunistiku dr転avu na zapadnoj hemisferi.
- 28. Kubanska kriza Kubanska kriza je bila krajnje ozbiljna konfrontacija izmeu SAD-a i SSSR-a 1962. godine. Kriza je otvorena poku邸ajem stacioniranja sovjetskih nuklearnih raketa na Kubi. Smatra se vrhuncem i istovremeno prekretnicom u povijesti hladnog rata. Nikada prije toga u povijesti svijeta atomski rat nije bio toliko vjerojatan kao u tim danima. Sukoblili su se SAD i SSSR tj. predsjednici, ali nijedan nije rje邸io taj problem nego ga je rje邸io Papa Ivan XXIII. svojom enciklikom Mir u svijetu.
- 29. Trei svjetski rat Trei svjetski rat, ne邸to ega se i najmanja zemlja svijeta od poetka utrke u nuklearnom naoru転avanju pribojavala, znaio bi vjerojatnu kataklizmu. Tokom cijelog razdoblja hladnoga rata, znai razdoblja kada su se koristila sva sredstva osim izravne borbe, borba za naoru転anjem izmeu sveprisutnih vladara Istonog bloka (SSSR-a) i Zapadnog bloka (SAD-a) oznaavala je moguu katastrofu, jer iako je postojao dogovor o kolini nuklearnih glava koje jedna zemlja smije posjedovati, ak je i ta koliina mogla uni邸titi vi邸e dijelova Zemlje negoli svi ratovi do tada zajedno. Trei svjetski rat, odnosno nuklearni rat se umalo ostvario 1962. godine (Kubanska raketna kriza)
- 30. Vijetnamski rat Vrijeme rata: 1.studenoga 1955.-30. travnja 1975. Mjesto:Vijetnam Sukobljeni: J.Vijetnam S. Vijetnam Ishod: Pobjeda Sjevernog Vijetnama i uvoenje komunizma Prvi voa: Ho i Min
- 31. Prizori iz Vijetnamskog rata
- 32. estodnevni rat Vrijeme rata: 5. lipnja 1967.-10. lipnja 1967. Mjesto:Egipat, Palestina, Gaza, Sinajski poluotok Sukobljeni Izrael Arapska liga Ishod: Pobjeda Izraela
- 33. Prizori iz estodnevnog rata Izrael je u to doba tj. godine 1967. bila jako mona dr転ava, a dans je izgubila jako malo teritorija.
- 34. Berlinski zid Berlinski zid je bila barijera dugaka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istonog Berlina i okolnog teritorija Njemake Demokratske Republike. Sagradila ga je istononjemaka vlast, ija je propaganda taj objekt nazvala "antifa邸istikim obrambenim zidom" (njem. antifaschistischer Schutzwall). Svrha zida je bila onemoguiti bijeg stanovnika iz realsocijalistike Istone u Zapadnu Njemaku. Poeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine i vi邸e je puta nadograivan. Otvoren je za neometan promet 9. studenog 1989., a potom je sru邸en. Bio je olienje Hladnog rata.
- 36. Detant Detant je izraz koji dolazi od francuske rijei d辿tente (opu邸tanje), te se od 1970-ih koristi u meunarodnoj politici, kako bi opisao situaciju u kojoj dvije prethodno meusobno neprijateljski raspolo転ene dr転ave pobolj邸avaju diplomatske, politike i druge odnose, odnosno smanjuju meusobne napetosti. Kao sinonim za detant se svojevremeno koristio izraz reapprochement. Najpoznatiji primjer detanta jest period hladnog rata od sredine 1960-ih do poetka 1980-ih kada su SSSR i SAD nastojale pobolj邸ati meusobne odnose i pronai zajedniki jezik u 邸to je mogue vi邸e spornih pitanja, a kako bi sprijeili izbijanje treeg svjetskog rata. U u転em smislu detant se koristi kao sinonim za taj povijesni period.
- 37. Oslodaanje Poljske Poljska je nakon II. Svjetskog rata bila pod vla邸u komunista takoer u njezin glavnom gradu potipsana je Var邸avski pakt. Napokon su radnici iz brodogradili邸ta u Gdanjsku pobunili protiv vla邸ti pa su osnovali vlastitu koja se zalagala za oslobaanje Poljske, a ona se zvala Solidarnost, iji je predstavnik bio Lech Walesa Nakon 邸to su uspijeli pobjediti Lech Walesa postaje predsjednik slobodne Poljske
- 38. Solidarnost Solidarnost (poljski Solidarno; puno ime Niezale甜ny Samorzdny Zwizek Zawodowy "Solidarno") ime je poznatog sindikata na elu kojeg je bio Lech Wasa. Zaslu転an za osloboenje od komunistike vladavine u Poljskoj prije pada Berlinskog zida 1989. godine. Od poetka su radniki pokret podupirali disidentski intelektualci (ukljuujui Tadeusza Mazowieckog, Jaceka Kuroa, Adama Michnika, J坦zefa Tischnera) i velik dio Katolike Crkve. Solidarnost se je tada pretvorila u popularni pokret protiv vladajueg re転ima.
- 39. Pad Komunizma Pad komunizma, Miroljubljive revolucije 1989 ili Slom komunizma izrazi su kojima se opisuje niz dogaaja koji su u jesen 1989. u Srednjoj i Istonoj Europi doeveli do ukidanja tamo邸njih jednostranakih komunistikih re転ima i njihove zamjene vi邸estranakim demokratskim sustavima. Pored glasnosti i perestrojke u SSSR-u uz tzv. Sinatrinu doktrinu Mihaila Gorbaova narodima dr転ava Istonog bloka dozvoljeni su prvi put slobodni demoktratski izbori. Nakon 邸to je narod Poljske promijenio vlasti, Maarska je 2. svibnja 1989. otvorila granicu s Austrijom i dozvolila Istonim Nijemcima prelaz. 9. studenoga pao je Berlinski zid i slijedila Bar邸unasta revolucija u ehoslovakoj. 10. studenoga pao je i komunizam u Bugarskoj. U narednim godinama doslo je do raspada raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije i brojni narodi su stekli svoju nezaviznost.
- 40. Fidel Catro Fidel Alejandro Castro Ruz (Mayar鱈, Kuba, 13. kolovoza 1926. - ), kubanski revolucionar, prvi sekretar Komunistike partije Kube, predsjednik dr転avnog vijea i vijea ministara Republike Kube, vrhovni zapovjednik Revolucionarnih oru転anih snaga. Mnogi ga smatraju diktatorom. Na du転nosti ga je naslijedio brat Ra炭l Castro.
- 41. Ivan XXIII. Sveti Ivan XXIII. (Sotto il Monte kod Bergama, 25. studenog 1881. - Rim, 3. lipnja 1963.), roen kao Angelo Giuseppe Roncalli, 261. nasljednik apostola Petra, papa od 28. listopada 1958. do smrti 1963. Progla邸en svetim 2014. godine. Papa je uspio rje邸iti Kubansku krizu
- 42. Ho i Min Ho i Min Kim Lien, 19. svibnja 1890. - Hanoi, 2. rujna 1969.) bio je vijetnamski revolucionar i dr転avnik.
- 43. Lech Walesa Lech Wasa (Popowo, 29. rujna 1943.), poljski politiar i dr転avnik. Prvi je predsjednik demokratske Poljske (1990. - 19.). Godine 1983. dobio je Nobelovu nagradu za mir.
- 44. George Marshall George Catlett Marshall, Jr. (Uniontown, Pennsylvania, 31. prosinca 1880. - Washington, DC 16. listopada 1959.) je bio ameriki general i politiar koji je slu転io kao vrhovni zapovjednik amerike vojske, Dr転avni tajnik, te Ministar obrane Sjedinjenih Amerikih Dr転ava. Dobiv邸i naziv "organizator pobjede" od Winstona Churchilla zbog svog vodstva saveznikih pobjeda u Drugom svjetskom ratu, Marshall je postao vrhovni general amerike vojske i osobni savjetnik predsjednika Franklina Delana Roosvelta. Kao Dr転avni tajnik pomogao je u stvaranju amerikog plana za poslijeratnu obnovu Europe, danas poznatog kao Marshallov plan.
- 45. Zakljuak Ovaj rat je bio skoro na rubu Treeg svjetskog rata, ali papa je to uspio rje邸iti. Komunizam je bio najo邸triji sustav vladavine, ali super je to 邸to ga vi邸e nema
- 46. HVALA NA PA貼NJI