1. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa obezbeuju podr邸ku
dizajnerima i softverskim in転enjerima za razliite zadatke koji ukljuuju
prototipovanje i razvoj finalnog interfejsa. Znaaj ove grupe alata potvruje
i velika prisutnost alata ovog tipa na tr転i邸tu. Generalne karakteristike ovih
alata su da obezbeuju vizuelno a転uriranje, tako da dizajneri odmah mogu
da osete kakav e konani rezultat biti.
Na jednostavan nain mogue je menjati svojstva kao 邸to su boje, fontovi i
razme邸taj. Ovako koncipirani alati omoguavaju da domenski eksperti, sa
vrlo limitiranim tehnikim znanjem, postanu projektanti korisnikih
interfejsa.
Alati za izradu korisnikog interfejsa obezbeuju nezavisni razvoj
interfejsa, tj. odvajanje korisnikog interfejsa od programske logike. Na
ovaj nain se posti転e brz razvoj i kasnije a転uriranje interfejsa. Brzo
razvijeni prototip korisnikog interfejsa je mogue ukljuiti i u specifikaciju
softvera koji se razvija.
2. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.1 Alati za skiciranje korisnikih
interfejsa
Kreiranje polaznih skica (u engleskom
jeziku se koriste sintagme wireframing
tools i mockup tools) korisnikog
interfejsa mo転e biti vrlo znaajno u
polaznim fazama razvoja, kako bi se
ispitale razliite alternative i da se prika転e
klijentima kako e proizvod izgledati.
Skice korisnikog interfejsa je mogue
raditi pomou papira i olovke, pomou
programskih paketa op邸te namene (npr.
MS Word, MS PowerPoint, CorelDRAW
itd.) ili kori邸enjem alata specijalizovanih
za ovu namenu.
3. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.1 Alati za skiciranje korisnikih interfejsa
Najjednostavnija primena alata za izradu skica korisnikog interfejsa je
kreiranje niza statinih slika (slajdova) koje korisnik kasnije mo転e da
prelistava.
Veina alata obezbeuje i naprednije funkcionalnosti, kao 邸to su otvaranje
i izbor stavki iz menija, klik na dugme, skrolovanje listi, prevlaenje ikonica
i sl. Ove dodatne funkcionalnosti imaju za cilj da stvore realistiniju sliku
kako e interfejs za izgleda. Ujedno, dodavanjem interaktivnih mogunosti,
skice korisnikog interfejsa prerastaju u prototipove. Prototip nema sve
funkcije aplikacije, ne mora ak da ukljui ni sve elemente interfejsa, ali je
bitno da obezbedi realistinu prezentaciju interfejsa kakav e on da bude.
Za izradu prototipa je bitno da alat obezbedi mogunost uvezivanja
glavnih elemenata interfejsa, tako da se npr. klikom na neko dugme otvori
neki dijalog i slino.
4. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.1 Alati za skiciranje korisnikih interfejsa
Aplikacija ForeUI obezbeuje sledee kljune funkcionalnosti:
Kreiranje i vizuelizaciju korisnikih interfejsa u vidu skica, 転ianog modela ili realnog izgleda.
Kreiranje stranica sa elementima korisnikog interfejsa i mogunost njihovog pregledavanja u
vidu sekvence slajdova.
Definisanje pona邸anja za elemente interfejsa (npr. klik na dugme otvara neku stranicu) i
generisanje simulacije interfejsa koja se izvr邸ava u Web pregledau.
Mogunost pro邸irivanja skupa ponuenih elemenata kreiranjem sopstvenih elemenata ili
uvozom dodatnih kolekcija.
5. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.1 Alati za skiciranje korisnikih interfejsa
Pored pomenute dve aplikacije, postoji Jo邸 dosta re邸enja koja se mogu
koristiti kako za skiciranje, tako i za prototipovanje interfejsa. Odreen broj
ovih re邸enja je besplatan (npr. Pencil Project, mo転e se preuzeti sa sajta
http:/pencil.cevolus.vn).
Na Internetu se mo転e nai vei broj uporednih prikaza ovih alata (kljune
rei za pretragu: top wireframing and mockup tools). Noviji trend kod ovih
alata je kori邸enje tehnologija u oblaku (eng. cloud) koje olak邸avaju
kolaborativni pristup u razvoju interfejsa, tj. ne samo kreiranje ve i reviziju
i kritikovanje kreiranih re邸enja.
6. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
lako je mogue, a ponekad i neophodno, razvijati korisnike interfejse
direktnim kodiranjem u nekom od programskih jezika op邸te namene, vrlo esto
se u cilju olak邸anja i ubrzanja ovog posla koriste namenski softverski alati.
Izbor alata za razvoj korisnikog interfejsa je veliki i mogue ih je razvrsti u 4
nivoa:
Nivo 4: Alati visokog nivoa zasnovani na modelu obezbeuju brz razvoj
aplikacija odreenog tipa. Primer alata ovog nivoa je MS Access jer
obezbeuje razvoj formi, izve邸taja i itavih aplikacija nad odgovarajuom
bazom podataka. U ovu grupu se takoe ubraja softverski paket za razvoj
igara Unity.
Nivo 3: Alati za brz razvoj aplikacija obezbeuju brz razvoj aplikacija
kori邸enjem namenskog grafikog okru転enja. Razvoj aplikacija se ukratko
svodi na kreiranje interfejsa prevlaenjem gotovih komponenti sa palete,
kreiranjem metoda za obradu dogaaja koje interfejsni elementi mogu da
generi邸u i kodiranjem odgovarajuih funkcionalnosti. Primeri ovakvih
okru転enja su MS Visual Studio, Qt Creator, Eclipse i NetBeans IDE.
7. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
Nivo 2: Okviri za razvoj aplikacija softverske arhitekture, tj. biblioteke
klasa, specijalno razvijene za razvoj grafikih korisnikih interfejsa. Sadr転e
klase za razliite elemente korisnikog interfejsa. Kao primer emo navesti
Qt okvir, .NET Framework i MFC (Microsoft Foundation Classes).
Nivo 1: Aplikacioni programski interfejs (API) operativnog sistema
ini ga skup funkcija niskog nivoa pomou kojih je mogue kreirati razliite
interfejsne elemente koje operativni sistem nudi ili vr邸iti iscrtavanja po
ekranu. Kao primer emo navesti Win32/GDI+, X11 Windowing System i
Apple Quartz.
Uzimajui u obzir navedeni spisak slojeva, kao logina, namee se
preporuka da treba koristi alate 邸to vi邸eg nivoa. Meutim, sa poveanjem
nivoa rastu i ogranienja koje alati nameu. Tako, na primer, kori邸enjem
alata 4. nivoa relativno brzo e se napraviti stereotipska aplikacija, ali
raznovrsnost i mogunost prilagoenja ovakvih re邸enja nije velika.
8. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
Upotreba pravog alata predstavlja kompromis izmeu sledeih 6 glavnih
kriterijuma:
1. Koji deo aplikacije se pravi? Neki alati dopu邸taju samo pravljenje
prezentacionog dela aplikacije, dok drugi obezbeuju mnogo 邸iru
podr邸ku za celokupnu funkcionalnost.
2. Vreme uenja. Vreme potrebno da se naui neki alat mo転e da varira.
3. Vreme izrade. Vreme potrebno da se napravi korisniki interfejs
takoe varira od alata do alata.
4. Nametnuta metodologija. Postoje alati koji nameu metodologiju za
razvoj aplikacije, dok ima i onih koji su mnogo fleksibilniji u ovom
pogledu.
5. Komunikacija sa drugim podsistemima. Aplikacije esto koriste
baze podataka, podatke i servise na Webu ili neke druge resurse.
Kada alat u sebi integri邸e podr邸ku za razliite funkcionalnosti, to mo転e
znaajno da pojednostavi razvoj aplikacije.
9. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
6. Pro邸irivost i modularnost. Aplikacije evoluiraju, a i nove aplikacije
esto zahtevaju kori邸enje ranije razvijenih celina. Podr邸ka evoluciji i
ponovnom kori邸enju softvera jo邸 uvek predstavlja izazov. Alati 4. nivoa i
okviri za razvoj aplikacija naje邸e promovi邸u dobru organizaciju softvera,
dok re邸enjima koja nastaju na osnovu ostale dve grupe alata, esto
manjka pro邸irivost i modularnost.
Cena ne figuri邸e kao bitan kriterijum, po邸to je esto mnogo manja nego
cena dizajnera i in転enjera. Takoe, postoji rastui trend da se alati za
razvoj aplikacija besplatno distribuiraju.
10. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
U sledeoj tabeli je dat sumarni pregled pobrojanih kriterijuma i nivoa po
kojima su klasifikovani alati.
11. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
Bez obzira na alat koji se koristi za razvoj korisnikog interfejsa,
karakteristika upotrebljivosti je jako bitna za kvalitet i slo転enost
razvijenog softvera.
Re邸avanje problema upotrebljivosti, sa stanovi邸ta arhitekture softvera,
se svodi na mogunost lake izmene softvera. Kao rezultat su nastale
softverske arhitekture koje odvajaju korisniki interfejs (prezentacioni
sloj) od internih funkcionalnosti aplikacije. Na ovaj nain se posti転e
jednostavna izmena korisnikog interfejsa, bez potrebe da se menjaju
interne funkcionalnosti. Takoe, mogue je odr転avati vi邸estruke poglede
na aplikaciju i podatke koja ona prezentuje.
12. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
Tretiranje upotrebljivosti na ovaj nain, meutim, ima i negativan efekat jer
se veliki broj zahteva upotrebljivosti re邸ava na kraju ciklusa razvoja, pa
zbog nedostatka vremena i/ili sredstava esto ostane i nere邸en.
Sa druge strane, neki problemi upotrebljivosti ne mogu lako biti re邸eni u
poodmaklim fazama 転ivotnog ciklusa, po邸to predstavljaju ozbiljne
nedostatke u arhitekturi softvera.
Na primer, obezbeivanje korisnicima mogunosti da mogu da otka転u
izvr邸enje komandi, ukoliko nije planirano, nije jednostavno naknadno
implementirati. Na slian nain, zahtevi da aktivnosti koje du転e traju
prikazuju stepen napretka ili dodavanje mogunosti poni邸tavanja akcija
(eng. undo), moraju biti unapred planirani pri projektovanju softvera.