際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa obezbeuju podr邸ku
dizajnerima i softverskim in転enjerima za razliite zadatke koji ukljuuju
prototipovanje i razvoj finalnog interfejsa. Znaaj ove grupe alata potvruje
i velika prisutnost alata ovog tipa na tr転i邸tu. Generalne karakteristike ovih
alata su da obezbeuju vizuelno a転uriranje, tako da dizajneri odmah mogu
da osete kakav e konani rezultat biti.
Na jednostavan nain mogue je menjati svojstva kao 邸to su boje, fontovi i
razme邸taj. Ovako koncipirani alati omoguavaju da domenski eksperti, sa
vrlo limitiranim tehnikim znanjem, postanu projektanti korisnikih
interfejsa.
Alati za izradu korisnikog interfejsa obezbeuju nezavisni razvoj
interfejsa, tj. odvajanje korisnikog interfejsa od programske logike. Na
ovaj nain se posti転e brz razvoj i kasnije a転uriranje interfejsa. Brzo
razvijeni prototip korisnikog interfejsa je mogue ukljuiti i u specifikaciju
softvera koji se razvija.
7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.1 Alati za skiciranje korisnikih
interfejsa
Kreiranje polaznih skica (u engleskom
jeziku se koriste sintagme wireframing
tools i mockup tools) korisnikog
interfejsa mo転e biti vrlo znaajno u
polaznim fazama razvoja, kako bi se
ispitale razliite alternative i da se prika転e
klijentima kako e proizvod izgledati.
Skice korisnikog interfejsa je mogue
raditi pomou papira i olovke, pomou
programskih paketa op邸te namene (npr.
MS Word, MS PowerPoint, CorelDRAW
itd.) ili kori邸enjem alata specijalizovanih
za ovu namenu.
7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.1 Alati za skiciranje korisnikih interfejsa
Najjednostavnija primena alata za izradu skica korisnikog interfejsa je
kreiranje niza statinih slika (slajdova) koje korisnik kasnije mo転e da
prelistava.
Veina alata obezbeuje i naprednije funkcionalnosti, kao 邸to su otvaranje
i izbor stavki iz menija, klik na dugme, skrolovanje listi, prevlaenje ikonica
i sl. Ove dodatne funkcionalnosti imaju za cilj da stvore realistiniju sliku
kako e interfejs za izgleda. Ujedno, dodavanjem interaktivnih mogunosti,
skice korisnikog interfejsa prerastaju u prototipove. Prototip nema sve
funkcije aplikacije, ne mora ak da ukljui ni sve elemente interfejsa, ali je
bitno da obezbedi realistinu prezentaciju interfejsa kakav e on da bude.
Za izradu prototipa je bitno da alat obezbedi mogunost uvezivanja
glavnih elemenata interfejsa, tako da se npr. klikom na neko dugme otvori
neki dijalog i slino.
7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.1 Alati za skiciranje korisnikih interfejsa
Aplikacija ForeUI obezbeuje sledee kljune funkcionalnosti:
 Kreiranje i vizuelizaciju korisnikih interfejsa u vidu skica, 転ianog modela ili realnog izgleda.
 Kreiranje stranica sa elementima korisnikog interfejsa i mogunost njihovog pregledavanja u
vidu sekvence slajdova.
 Definisanje pona邸anja za elemente interfejsa (npr. klik na dugme otvara neku stranicu) i
generisanje simulacije interfejsa koja se izvr邸ava u Web pregledau.
 Mogunost pro邸irivanja skupa ponuenih elemenata kreiranjem sopstvenih elemenata ili
uvozom dodatnih kolekcija.
7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.1 Alati za skiciranje korisnikih interfejsa
Pored pomenute dve aplikacije, postoji Jo邸 dosta re邸enja koja se mogu
koristiti kako za skiciranje, tako i za prototipovanje interfejsa. Odreen broj
ovih re邸enja je besplatan (npr. Pencil Project, mo転e se preuzeti sa sajta
http:/pencil.cevolus.vn).
Na Internetu se mo転e nai vei broj uporednih prikaza ovih alata (kljune
rei za pretragu: top wireframing and mockup tools). Noviji trend kod ovih
alata je kori邸enje tehnologija u oblaku (eng. cloud) koje olak邸avaju
kolaborativni pristup u razvoju interfejsa, tj. ne samo kreiranje ve i reviziju
i kritikovanje kreiranih re邸enja.
7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
lako je mogue, a ponekad i neophodno, razvijati korisnike interfejse
direktnim kodiranjem u nekom od programskih jezika op邸te namene, vrlo esto
se u cilju olak邸anja i ubrzanja ovog posla koriste namenski softverski alati.
Izbor alata za razvoj korisnikog interfejsa je veliki i mogue ih je razvrsti u 4
nivoa:
Nivo 4: Alati visokog nivoa zasnovani na modelu  obezbeuju brz razvoj
aplikacija odreenog tipa. Primer alata ovog nivoa je MS Access jer
obezbeuje razvoj formi, izve邸taja i itavih aplikacija nad odgovarajuom
bazom podataka. U ovu grupu se takoe ubraja softverski paket za razvoj
igara Unity.
Nivo 3: Alati za brz razvoj aplikacija  obezbeuju brz razvoj aplikacija
kori邸enjem namenskog grafikog okru転enja. Razvoj aplikacija se ukratko
svodi na kreiranje interfejsa prevlaenjem gotovih komponenti sa palete,
kreiranjem metoda za obradu dogaaja koje interfejsni elementi mogu da
generi邸u i kodiranjem odgovarajuih funkcionalnosti. Primeri ovakvih
okru転enja su MS Visual Studio, Qt Creator, Eclipse i NetBeans IDE.
7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
Nivo 2: Okviri za razvoj aplikacija  softverske arhitekture, tj. biblioteke
klasa, specijalno razvijene za razvoj grafikih korisnikih interfejsa. Sadr転e
klase za razliite elemente korisnikog interfejsa. Kao primer emo navesti
Qt okvir, .NET Framework i MFC (Microsoft Foundation Classes).
Nivo 1: Aplikacioni programski interfejs (API) operativnog sistema 
ini ga skup funkcija niskog nivoa pomou kojih je mogue kreirati razliite
interfejsne elemente koje operativni sistem nudi ili vr邸iti iscrtavanja po
ekranu. Kao primer emo navesti Win32/GDI+, X11 Windowing System i
Apple Quartz.
Uzimajui u obzir navedeni spisak slojeva, kao logina, namee se
preporuka da treba koristi alate 邸to vi邸eg nivoa. Meutim, sa poveanjem
nivoa rastu i ogranienja koje alati nameu. Tako, na primer, kori邸enjem
alata 4. nivoa relativno brzo e se napraviti stereotipska aplikacija, ali
raznovrsnost i mogunost prilagoenja ovakvih re邸enja nije velika.
7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
Upotreba pravog alata predstavlja kompromis izmeu sledeih 6 glavnih
kriterijuma:
1. Koji deo aplikacije se pravi? Neki alati dopu邸taju samo pravljenje
prezentacionog dela aplikacije, dok drugi obezbeuju mnogo 邸iru
podr邸ku za celokupnu funkcionalnost.
2. Vreme uenja. Vreme potrebno da se naui neki alat mo転e da varira.
3. Vreme izrade. Vreme potrebno da se napravi korisniki interfejs
takoe varira od alata do alata.
4. Nametnuta metodologija. Postoje alati koji nameu metodologiju za
razvoj aplikacije, dok ima i onih koji su mnogo fleksibilniji u ovom
pogledu.
5. Komunikacija sa drugim podsistemima. Aplikacije esto koriste
baze podataka, podatke i servise na Webu ili neke druge resurse.
Kada alat u sebi integri邸e podr邸ku za razliite funkcionalnosti, to mo転e
znaajno da pojednostavi razvoj aplikacije.
7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
6. Pro邸irivost i modularnost. Aplikacije evoluiraju, a i nove aplikacije
esto zahtevaju kori邸enje ranije razvijenih celina. Podr邸ka evoluciji i
ponovnom kori邸enju softvera jo邸 uvek predstavlja izazov. Alati 4. nivoa i
okviri za razvoj aplikacija naje邸e promovi邸u dobru organizaciju softvera,
dok re邸enjima koja nastaju na osnovu ostale dve grupe alata, esto
manjka pro邸irivost i modularnost.
Cena ne figuri邸e kao bitan kriterijum, po邸to je esto mnogo manja nego
cena dizajnera i in転enjera. Takoe, postoji rastui trend da se alati za
razvoj aplikacija besplatno distribuiraju.
7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
U sledeoj tabeli je dat sumarni pregled pobrojanih kriterijuma i nivoa po
kojima su klasifikovani alati.
7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
Bez obzira na alat koji se koristi za razvoj korisnikog interfejsa,
karakteristika upotrebljivosti je jako bitna za kvalitet i slo転enost
razvijenog softvera.
Re邸avanje problema upotrebljivosti, sa stanovi邸ta arhitekture softvera,
se svodi na mogunost lake izmene softvera. Kao rezultat su nastale
softverske arhitekture koje odvajaju korisniki interfejs (prezentacioni
sloj) od internih funkcionalnosti aplikacije. Na ovaj nain se posti転e
jednostavna izmena korisnikog interfejsa, bez potrebe da se menjaju
interne funkcionalnosti. Takoe, mogue je odr転avati vi邸estruke poglede
na aplikaciju i podatke koja ona prezentuje.
7.2. Softverski alati za izradu korisnikog
interfejsa
7.2.2 Alati za razvoj softvera
Tretiranje upotrebljivosti na ovaj nain, meutim, ima i negativan efekat jer
se veliki broj zahteva upotrebljivosti re邸ava na kraju ciklusa razvoja, pa
zbog nedostatka vremena i/ili sredstava esto ostane i nere邸en.
Sa druge strane, neki problemi upotrebljivosti ne mogu lako biti re邸eni u
poodmaklim fazama 転ivotnog ciklusa, po邸to predstavljaju ozbiljne
nedostatke u arhitekturi softvera.
Na primer, obezbeivanje korisnicima mogunosti da mogu da otka転u
izvr邸enje komandi, ukoliko nije planirano, nije jednostavno naknadno
implementirati. Na slian nain, zahtevi da aktivnosti koje du転e traju
prikazuju stepen napretka ili dodavanje mogunosti poni邸tavanja akcija
(eng. undo), moraju biti unapred planirani pri projektovanju softvera.

More Related Content

Similar to ICK7-L2.pptx (20)

IT7-L3.pptx
IT7-L3.pptxIT7-L3.pptx
IT7-L3.pptx
AleksandarSpasic5
Starenje softvera
Starenje softveraStarenje softvera
Starenje softvera
Damjan Pavlica
ICK7-L1.pptx
ICK7-L1.pptxICK7-L1.pptx
ICK7-L1.pptx
AleksandarSpasic5
ICK2-L2.pptx
ICK2-L2.pptxICK2-L2.pptx
ICK2-L2.pptx
AleksandarSpasic5
Sistemski softver i aplikativni programi
Sistemski softver i aplikativni programiSistemski softver i aplikativni programi
Sistemski softver i aplikativni programi
Jasmina Profil
Sistemski softver i aplikativni programi
Sistemski softver i aplikativni programiSistemski softver i aplikativni programi
Sistemski softver i aplikativni programi
Aleksandar Jovanovic
IT7-L4.pptx
IT7-L4.pptxIT7-L4.pptx
IT7-L4.pptx
AleksandarSpasic5
ICK6-L1.pptx
ICK6-L1.pptxICK6-L1.pptx
ICK6-L1.pptx
AleksandarSpasic5
PROGRAMIRANJE-C-IIRAZRED.pdf
PROGRAMIRANJE-C-IIRAZRED.pdfPROGRAMIRANJE-C-IIRAZRED.pdf
PROGRAMIRANJE-C-IIRAZRED.pdf
MilicaJovanovi14
Aplikativni programi
Aplikativni programiAplikativni programi
Aplikativni programi
majapts
Web design
Web designWeb design
Web design
seminarskid
TeamViewer 5.0
TeamViewer 5.0TeamViewer 5.0
TeamViewer 5.0
Marija Markovic Blagojevic
Seminarski diplomski softver i-hardver
Seminarski diplomski softver i-hardverSeminarski diplomski softver i-hardver
Seminarski diplomski softver i-hardver
nikolasse
Dot Project Prezentacija
Dot Project   PrezentacijaDot Project   Prezentacija
Dot Project Prezentacija
Alphatrione
Preporuke Za Proces Ocenjivanja Programske Aplikacije
Preporuke Za Proces Ocenjivanja Programske AplikacijePreporuke Za Proces Ocenjivanja Programske Aplikacije
Preporuke Za Proces Ocenjivanja Programske Aplikacije
丿 丱丿
Wordpress - Sistem za upravljanje sadr転ajem na webu
Wordpress - Sistem za upravljanje sadr転ajem na webuWordpress - Sistem za upravljanje sadr転ajem na webu
Wordpress - Sistem za upravljanje sadr転ajem na webu
Milan Sto邸i
Delphi - Radno okru転enje (IDE) programskog jezika - Uvod
Delphi - Radno okru転enje (IDE) programskog jezika - UvodDelphi - Radno okru転enje (IDE) programskog jezika - Uvod
Delphi - Radno okru転enje (IDE) programskog jezika - Uvod
亠亟舒亞仂从仂 亟于仂 亳仆仂仄舒亳舒舒 弌弍亳亠
Seminarski diplomski diferencijalni pojacavac
Seminarski diplomski diferencijalni pojacavacSeminarski diplomski diferencijalni pojacavac
Seminarski diplomski diferencijalni pojacavac
toticaaa
Seminarski diplomskiprocesori za-obradu-teksta
Seminarski diplomskiprocesori za-obradu-tekstaSeminarski diplomskiprocesori za-obradu-teksta
Seminarski diplomskiprocesori za-obradu-teksta
masterski
aplikativni-softveasdasdasdasdasdasdr.pdf
aplikativni-softveasdasdasdasdasdasdr.pdfaplikativni-softveasdasdasdasdasdasdr.pdf
aplikativni-softveasdasdasdasdasdasdr.pdf
zowidra
Sistemski softver i aplikativni programi
Sistemski softver i aplikativni programiSistemski softver i aplikativni programi
Sistemski softver i aplikativni programi
Jasmina Profil
Sistemski softver i aplikativni programi
Sistemski softver i aplikativni programiSistemski softver i aplikativni programi
Sistemski softver i aplikativni programi
Aleksandar Jovanovic
PROGRAMIRANJE-C-IIRAZRED.pdf
PROGRAMIRANJE-C-IIRAZRED.pdfPROGRAMIRANJE-C-IIRAZRED.pdf
PROGRAMIRANJE-C-IIRAZRED.pdf
MilicaJovanovi14
Aplikativni programi
Aplikativni programiAplikativni programi
Aplikativni programi
majapts
Seminarski diplomski softver i-hardver
Seminarski diplomski softver i-hardverSeminarski diplomski softver i-hardver
Seminarski diplomski softver i-hardver
nikolasse
Dot Project Prezentacija
Dot Project   PrezentacijaDot Project   Prezentacija
Dot Project Prezentacija
Alphatrione
Preporuke Za Proces Ocenjivanja Programske Aplikacije
Preporuke Za Proces Ocenjivanja Programske AplikacijePreporuke Za Proces Ocenjivanja Programske Aplikacije
Preporuke Za Proces Ocenjivanja Programske Aplikacije
丿 丱丿
Wordpress - Sistem za upravljanje sadr転ajem na webu
Wordpress - Sistem za upravljanje sadr転ajem na webuWordpress - Sistem za upravljanje sadr転ajem na webu
Wordpress - Sistem za upravljanje sadr転ajem na webu
Milan Sto邸i
Seminarski diplomski diferencijalni pojacavac
Seminarski diplomski diferencijalni pojacavacSeminarski diplomski diferencijalni pojacavac
Seminarski diplomski diferencijalni pojacavac
toticaaa
Seminarski diplomskiprocesori za-obradu-teksta
Seminarski diplomskiprocesori za-obradu-tekstaSeminarski diplomskiprocesori za-obradu-teksta
Seminarski diplomskiprocesori za-obradu-teksta
masterski
aplikativni-softveasdasdasdasdasdasdr.pdf
aplikativni-softveasdasdasdasdasdasdr.pdfaplikativni-softveasdasdasdasdasdasdr.pdf
aplikativni-softveasdasdasdasdasdasdr.pdf
zowidra

More from AleksandarSpasic5 (20)

OIR-V11.pptx
OIR-V11.pptxOIR-V11.pptx
OIR-V11.pptx
AleksandarSpasic5
OIR-V10.pptx
OIR-V10.pptxOIR-V10.pptx
OIR-V10.pptx
AleksandarSpasic5
OIR12-L3.pptx
OIR12-L3.pptxOIR12-L3.pptx
OIR12-L3.pptx
AleksandarSpasic5
OIR12-L2.pptx
OIR12-L2.pptxOIR12-L2.pptx
OIR12-L2.pptx
AleksandarSpasic5
OIR12-L1.pptx
OIR12-L1.pptxOIR12-L1.pptx
OIR12-L1.pptx
AleksandarSpasic5
OIR-V9.pptx
OIR-V9.pptxOIR-V9.pptx
OIR-V9.pptx
AleksandarSpasic5
OIR11-L4.pptx
OIR11-L4.pptxOIR11-L4.pptx
OIR11-L4.pptx
AleksandarSpasic5
OIR11-L3.pptx
OIR11-L3.pptxOIR11-L3.pptx
OIR11-L3.pptx
AleksandarSpasic5
OIR11-L2.pptx
OIR11-L2.pptxOIR11-L2.pptx
OIR11-L2.pptx
AleksandarSpasic5
OIR11-L1.pptx
OIR11-L1.pptxOIR11-L1.pptx
OIR11-L1.pptx
AleksandarSpasic5
OIR-V8.pptx
OIR-V8.pptxOIR-V8.pptx
OIR-V8.pptx
AleksandarSpasic5
OIR10-L5.pptx
OIR10-L5.pptxOIR10-L5.pptx
OIR10-L5.pptx
AleksandarSpasic5
OIR10-L4.pptx
OIR10-L4.pptxOIR10-L4.pptx
OIR10-L4.pptx
AleksandarSpasic5
OIR10-L3.pptx
OIR10-L3.pptxOIR10-L3.pptx
OIR10-L3.pptx
AleksandarSpasic5
OIR10-L2.pptx
OIR10-L2.pptxOIR10-L2.pptx
OIR10-L2.pptx
AleksandarSpasic5
OIR10-L1.pptx
OIR10-L1.pptxOIR10-L1.pptx
OIR10-L1.pptx
AleksandarSpasic5
OIR-V7.pptx
OIR-V7.pptxOIR-V7.pptx
OIR-V7.pptx
AleksandarSpasic5
OIR9-L3.pptx
OIR9-L3.pptxOIR9-L3.pptx
OIR9-L3.pptx
AleksandarSpasic5
OIR9-L2.pptx
OIR9-L2.pptxOIR9-L2.pptx
OIR9-L2.pptx
AleksandarSpasic5
OIR9-L1.pptx
OIR9-L1.pptxOIR9-L1.pptx
OIR9-L1.pptx
AleksandarSpasic5

ICK7-L2.pptx

  • 1. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa obezbeuju podr邸ku dizajnerima i softverskim in転enjerima za razliite zadatke koji ukljuuju prototipovanje i razvoj finalnog interfejsa. Znaaj ove grupe alata potvruje i velika prisutnost alata ovog tipa na tr転i邸tu. Generalne karakteristike ovih alata su da obezbeuju vizuelno a転uriranje, tako da dizajneri odmah mogu da osete kakav e konani rezultat biti. Na jednostavan nain mogue je menjati svojstva kao 邸to su boje, fontovi i razme邸taj. Ovako koncipirani alati omoguavaju da domenski eksperti, sa vrlo limitiranim tehnikim znanjem, postanu projektanti korisnikih interfejsa. Alati za izradu korisnikog interfejsa obezbeuju nezavisni razvoj interfejsa, tj. odvajanje korisnikog interfejsa od programske logike. Na ovaj nain se posti転e brz razvoj i kasnije a転uriranje interfejsa. Brzo razvijeni prototip korisnikog interfejsa je mogue ukljuiti i u specifikaciju softvera koji se razvija.
  • 2. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa 7.2.1 Alati za skiciranje korisnikih interfejsa Kreiranje polaznih skica (u engleskom jeziku se koriste sintagme wireframing tools i mockup tools) korisnikog interfejsa mo転e biti vrlo znaajno u polaznim fazama razvoja, kako bi se ispitale razliite alternative i da se prika転e klijentima kako e proizvod izgledati. Skice korisnikog interfejsa je mogue raditi pomou papira i olovke, pomou programskih paketa op邸te namene (npr. MS Word, MS PowerPoint, CorelDRAW itd.) ili kori邸enjem alata specijalizovanih za ovu namenu.
  • 3. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa 7.2.1 Alati za skiciranje korisnikih interfejsa Najjednostavnija primena alata za izradu skica korisnikog interfejsa je kreiranje niza statinih slika (slajdova) koje korisnik kasnije mo転e da prelistava. Veina alata obezbeuje i naprednije funkcionalnosti, kao 邸to su otvaranje i izbor stavki iz menija, klik na dugme, skrolovanje listi, prevlaenje ikonica i sl. Ove dodatne funkcionalnosti imaju za cilj da stvore realistiniju sliku kako e interfejs za izgleda. Ujedno, dodavanjem interaktivnih mogunosti, skice korisnikog interfejsa prerastaju u prototipove. Prototip nema sve funkcije aplikacije, ne mora ak da ukljui ni sve elemente interfejsa, ali je bitno da obezbedi realistinu prezentaciju interfejsa kakav e on da bude. Za izradu prototipa je bitno da alat obezbedi mogunost uvezivanja glavnih elemenata interfejsa, tako da se npr. klikom na neko dugme otvori neki dijalog i slino.
  • 4. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa 7.2.1 Alati za skiciranje korisnikih interfejsa Aplikacija ForeUI obezbeuje sledee kljune funkcionalnosti: Kreiranje i vizuelizaciju korisnikih interfejsa u vidu skica, 転ianog modela ili realnog izgleda. Kreiranje stranica sa elementima korisnikog interfejsa i mogunost njihovog pregledavanja u vidu sekvence slajdova. Definisanje pona邸anja za elemente interfejsa (npr. klik na dugme otvara neku stranicu) i generisanje simulacije interfejsa koja se izvr邸ava u Web pregledau. Mogunost pro邸irivanja skupa ponuenih elemenata kreiranjem sopstvenih elemenata ili uvozom dodatnih kolekcija.
  • 5. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa 7.2.1 Alati za skiciranje korisnikih interfejsa Pored pomenute dve aplikacije, postoji Jo邸 dosta re邸enja koja se mogu koristiti kako za skiciranje, tako i za prototipovanje interfejsa. Odreen broj ovih re邸enja je besplatan (npr. Pencil Project, mo転e se preuzeti sa sajta http:/pencil.cevolus.vn). Na Internetu se mo転e nai vei broj uporednih prikaza ovih alata (kljune rei za pretragu: top wireframing and mockup tools). Noviji trend kod ovih alata je kori邸enje tehnologija u oblaku (eng. cloud) koje olak邸avaju kolaborativni pristup u razvoju interfejsa, tj. ne samo kreiranje ve i reviziju i kritikovanje kreiranih re邸enja.
  • 6. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa 7.2.2 Alati za razvoj softvera lako je mogue, a ponekad i neophodno, razvijati korisnike interfejse direktnim kodiranjem u nekom od programskih jezika op邸te namene, vrlo esto se u cilju olak邸anja i ubrzanja ovog posla koriste namenski softverski alati. Izbor alata za razvoj korisnikog interfejsa je veliki i mogue ih je razvrsti u 4 nivoa: Nivo 4: Alati visokog nivoa zasnovani na modelu obezbeuju brz razvoj aplikacija odreenog tipa. Primer alata ovog nivoa je MS Access jer obezbeuje razvoj formi, izve邸taja i itavih aplikacija nad odgovarajuom bazom podataka. U ovu grupu se takoe ubraja softverski paket za razvoj igara Unity. Nivo 3: Alati za brz razvoj aplikacija obezbeuju brz razvoj aplikacija kori邸enjem namenskog grafikog okru転enja. Razvoj aplikacija se ukratko svodi na kreiranje interfejsa prevlaenjem gotovih komponenti sa palete, kreiranjem metoda za obradu dogaaja koje interfejsni elementi mogu da generi邸u i kodiranjem odgovarajuih funkcionalnosti. Primeri ovakvih okru転enja su MS Visual Studio, Qt Creator, Eclipse i NetBeans IDE.
  • 7. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa 7.2.2 Alati za razvoj softvera Nivo 2: Okviri za razvoj aplikacija softverske arhitekture, tj. biblioteke klasa, specijalno razvijene za razvoj grafikih korisnikih interfejsa. Sadr転e klase za razliite elemente korisnikog interfejsa. Kao primer emo navesti Qt okvir, .NET Framework i MFC (Microsoft Foundation Classes). Nivo 1: Aplikacioni programski interfejs (API) operativnog sistema ini ga skup funkcija niskog nivoa pomou kojih je mogue kreirati razliite interfejsne elemente koje operativni sistem nudi ili vr邸iti iscrtavanja po ekranu. Kao primer emo navesti Win32/GDI+, X11 Windowing System i Apple Quartz. Uzimajui u obzir navedeni spisak slojeva, kao logina, namee se preporuka da treba koristi alate 邸to vi邸eg nivoa. Meutim, sa poveanjem nivoa rastu i ogranienja koje alati nameu. Tako, na primer, kori邸enjem alata 4. nivoa relativno brzo e se napraviti stereotipska aplikacija, ali raznovrsnost i mogunost prilagoenja ovakvih re邸enja nije velika.
  • 8. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa 7.2.2 Alati za razvoj softvera Upotreba pravog alata predstavlja kompromis izmeu sledeih 6 glavnih kriterijuma: 1. Koji deo aplikacije se pravi? Neki alati dopu邸taju samo pravljenje prezentacionog dela aplikacije, dok drugi obezbeuju mnogo 邸iru podr邸ku za celokupnu funkcionalnost. 2. Vreme uenja. Vreme potrebno da se naui neki alat mo転e da varira. 3. Vreme izrade. Vreme potrebno da se napravi korisniki interfejs takoe varira od alata do alata. 4. Nametnuta metodologija. Postoje alati koji nameu metodologiju za razvoj aplikacije, dok ima i onih koji su mnogo fleksibilniji u ovom pogledu. 5. Komunikacija sa drugim podsistemima. Aplikacije esto koriste baze podataka, podatke i servise na Webu ili neke druge resurse. Kada alat u sebi integri邸e podr邸ku za razliite funkcionalnosti, to mo転e znaajno da pojednostavi razvoj aplikacije.
  • 9. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa 7.2.2 Alati za razvoj softvera 6. Pro邸irivost i modularnost. Aplikacije evoluiraju, a i nove aplikacije esto zahtevaju kori邸enje ranije razvijenih celina. Podr邸ka evoluciji i ponovnom kori邸enju softvera jo邸 uvek predstavlja izazov. Alati 4. nivoa i okviri za razvoj aplikacija naje邸e promovi邸u dobru organizaciju softvera, dok re邸enjima koja nastaju na osnovu ostale dve grupe alata, esto manjka pro邸irivost i modularnost. Cena ne figuri邸e kao bitan kriterijum, po邸to je esto mnogo manja nego cena dizajnera i in転enjera. Takoe, postoji rastui trend da se alati za razvoj aplikacija besplatno distribuiraju.
  • 10. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa 7.2.2 Alati za razvoj softvera U sledeoj tabeli je dat sumarni pregled pobrojanih kriterijuma i nivoa po kojima su klasifikovani alati.
  • 11. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa 7.2.2 Alati za razvoj softvera Bez obzira na alat koji se koristi za razvoj korisnikog interfejsa, karakteristika upotrebljivosti je jako bitna za kvalitet i slo転enost razvijenog softvera. Re邸avanje problema upotrebljivosti, sa stanovi邸ta arhitekture softvera, se svodi na mogunost lake izmene softvera. Kao rezultat su nastale softverske arhitekture koje odvajaju korisniki interfejs (prezentacioni sloj) od internih funkcionalnosti aplikacije. Na ovaj nain se posti転e jednostavna izmena korisnikog interfejsa, bez potrebe da se menjaju interne funkcionalnosti. Takoe, mogue je odr転avati vi邸estruke poglede na aplikaciju i podatke koja ona prezentuje.
  • 12. 7.2. Softverski alati za izradu korisnikog interfejsa 7.2.2 Alati za razvoj softvera Tretiranje upotrebljivosti na ovaj nain, meutim, ima i negativan efekat jer se veliki broj zahteva upotrebljivosti re邸ava na kraju ciklusa razvoja, pa zbog nedostatka vremena i/ili sredstava esto ostane i nere邸en. Sa druge strane, neki problemi upotrebljivosti ne mogu lako biti re邸eni u poodmaklim fazama 転ivotnog ciklusa, po邸to predstavljaju ozbiljne nedostatke u arhitekturi softvera. Na primer, obezbeivanje korisnicima mogunosti da mogu da otka転u izvr邸enje komandi, ukoliko nije planirano, nije jednostavno naknadno implementirati. Na slian nain, zahtevi da aktivnosti koje du転e traju prikazuju stepen napretka ili dodavanje mogunosti poni邸tavanja akcija (eng. undo), moraju biti unapred planirani pri projektovanju softvera.