Znacaj ruskog menadzmenta u ekonomskom razvoju zemlje
1 of 18
Download to read offline
More Related Content
Interkulturni menadzment ruski menadzment
1. MEGATREND UNIVERZITET
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
INTERKULTURNI MENAD貼MENT
TEMA: ZNAAJ RUSKOG MENAD貼MENTA U EKONOMSKOM
RAZVOJU ZEMLJE
Student:
Vanja Kalju転ni F/061/10
3. UVOD
Ekonomska globalizacija je poslednjih decenija teoriji
menad転menta i organizacije nametnula izazov izuavanja
kulturnih razlika i njihovih uticaja na organizacione
strukture, sisteme i procese.
U uslovima globalizacije proces poslovanja poiva na:
visokom stepenu poslovne komunikacije,
razvijenom integritetu pojedinca u procesu poslovanja i
usklaivanju poslovnih standarda.
Poslovna kultura se gradi na uspe邸noj poslovnoj
komunikaciji i uspostavljanju kvalitetnih poslovnih veza.
4. 1. POJAM I ZNAAJ KULTURE I INTERKULTURNOG
MENAD貼MENTA
Kultura ili civilizacija je takva slo転ena celina koja
obuhvata: znanje, verovanje, umetnost, pravo, moral,
obiaje i sve druge sposobnosti i navike koje je ovek
stekao kao lan dru邸tva. Edvard Tajlor
Interkulturni menad転ment je proces nametanja, me邸anja,
prihvatanja i uzajamnog ouvanja kulturnih vrednosti
izmeu razliitih civilizacija, a u cilju globalizacije
meunarodnog poslovanja.
Svet budunosti pokretae sukob kultura, a ne nacija.
5. 2. RUSKA FEDERACIJA
Povr邸ina: 17 000 000 km2
Glavni grad: Moskva
Predsednik: Vladimir Putin
Premijer: Dmitrij Medvedev
Internet domen: ru
Vei gradovi: Sankt Peterburg, Volgograd, Jekaterinburg, Ni転nji
Novgorod, Novosibirsk, Samara, Kazanj, Astrahan, Rostov na Donu,
Vladivostok, itd...
Nacionalna valuta: ruska rublja
Slu転beni jezik: ruski, mada su u upotrebi i jezici manjina
Nacionalna struktura: Rusi (oko 80%), Tatari (4%), Ukrajinci (2%),
Ba邸kiri (1,2%), uva邸i (1,1%), eeni (1%), Jermeni (0,8%).
Religija: pravoslavlje (preko 100 miliona), islamska (narodi turkijskog
porekla), katolianstvo, budizam, judaizam i dr.
6. Granice: Rusija se granii sa Norve邸kom, Finskom, Estonijom,
Letonijom, Poljskom, Belorusijom, Ukrajinom, Abhazijom, Gruzijom,
Ju転nom Osetijom, Azerbejd転anom, Kazahstanom, Kinom,
Mongolijom, Severnom Korejom i Japanom. Ima morsku granicu sa
SAD.
Mora i okeani: Rusija ima 37 000 km razuenu obalu, izlazi na 3
okeana i 14 mora
Ostrva i arhipelazi: Nova Zemlja, Zemlja Franje Josifa, Severna
Zemlja, Novosibirska ostrva, Vrangel, Kurilska ostrva i Sahalin. Rusiji
pripada i jedno od dva Diomedova ostrva (drugo pripada SAD)
Najvee reke: Volga i Don (u Evropi), Ob, Irti邸, Jenisej, Amur i Lena
(u azijskom delu). Najvee jezero je Bajkalsko jezero ija je povr邸ina
neverovatnih 31 500 km2
Najvee planine: Ural (prirodna granice Evrope i Azije), Kavkaz (vrh
Elbrus 5.642m), Altaj i vulkani na Kamatki (Kljuevskaja Sopka)
7. Klima: umereno kontinentalna u veem delu zemlje; u Sibiru o邸tra
kontinentalna koja na severu prelazi u polarnu, na planinama u
planinsku; na dalekom istoku Rusije vlada monsunska klima
Privreda: ekonomija se temelji na izvozu nafte i gasa; bruto domai
proizvod po stanovniku iznosi 14.500$
Saobraaj: dominantnu ulogu ima 転eleznica; Transsibirska 転eleznica
duga 9.289km povezuje Moskvu i Vladivostok; najvee aviokompanije
su: Aeroflot, Pulkovo i KrasEr.
Muzeji i znamenitosti: Ermita転 (3 miliona eksponata), Kunstkamera
(na slici), dvorac Peterhof, Carsko selo, Tretjakovska galerija,
Moskovski Kremlj...
8. Kultura: XIX i XX vek obele転ili su veliki uspesi u muzici, filmu,
knji転evnosti, drami, baletu... Knji転evnici: Dostojevski, Pu邸kin, Tolstoj,
Gorki, Jesenjin, Pasternak, Sol転enjicin, Turgenjev, ehov.
Kompozitori: ajkovski, Musorgski, Rimski-Korsakov, Stravinski,
Prokofjev, ostakovi. Baletski umetnici: Pavlova, Pliseckaja,
Nurejev, Bari邸njikov, Fokin. Slikari: Kandinski, Rjepin, Maljevi,
i邸kin, agal, Gonarova. Filmski umetnici: Ejzen邸tajn, Tarkovski.
10. 3. POSLOVNA KULTURA RUSKE FEDERACIJE
Poslovni sastanci i tanost: sastanci treba da se zaka転u na unapred,
ponekad se mo転e ekati i po 6 nedelja; treba stii na vreme, mada Rusi
mogu kasniti i do sat, dva, 邸to je sastanak va転niji manje e kasniti; prvi
sastanak je obino test, 転ele da se uvere da je kompanija kredibilna;
materijal za sastanak treba od邸tampati i na engleskom i na ruskom; na転
kraju sastanka obino se potpisuje protokol koji sadr転i rezime
sastanka.
Pozdravljanje: Rusi imaju 3 imena: lino ime, ime oca (otestvo) i
prezime te je preporuljivo koristiti sva 3 imena u obraanju. Treba
govoriti mirnim, umerenim tonom, glasan govor i gestikulacija se
smatra nekulturnim. Razmena vizit kartica je obavezna i po転eljno je da
bude od邸tampana na dva jezika, od kojih je jedan ruski.
11. Oblaenje: formalno i konzervativno. Mu邸karci bi trebalo da nose
poslovna odela, a 転ene poslovne kostime konzervativnijih boja sa
suknjom koja pokriva kolena i bluzama dugih rukava. Cipela bi trebalo
da budu veoma iste.
Pregovaranje: traje dugo i sporo. Hijerarhija je va転na za Ruse; oni
po邸tuju neije godine, status i poziciju. Ustupke smatraju znakom
slabosti, imaju tendenciju da navaljuju u sluaju da se suprotna strana
povlai i obratno, a u sluaju pat pozicije do izra転aja dolazi njihovo
strpljenje. Za Ruse ugovori nisu obavezujui, uglavnom su sumnjiavi
kad ne邸to dobiju lako u pregovorima.
Lini kontakt: Rusima je va転no da sa poslovnim partnerima uspostave
odnos pun uva転avanja. Govore u metaforama, simbolima, vole da
kritikuju. Kada Rus dotakne poslovnog partnera prilikom pregovora,
smatra se znakom poverenja.
12. Teme po転eljne za razgovor: aktuelne teme, pozitivne promene u Rusiji,
umetnost, knjige, filmovi...
Teme koje treba izbegavati: prigovori na Rusiju, Holokaust, car i
monarhija, ekonomski problemi, etnike manjine, religija, uporeivanje
Rusije i razvijenih zemalja, uporeivanje Moskve i Sankt Peterburga.
Pokloni: se razmenjuju uglavnom izmeu porodice i bliskih prijatelja
za praznike i roendane. Ukoliko 転elite ne邸to da poklonite, najbolje je
da to bude cvee. Nikad ne poklanjajte 転uto cvee i pazite da bude
neparan broj cvetova, paran broj se nosi na pogrebe. Nikad ne nosite
poklon za bebu dok ne bude roena, Rusi to smatraju lo邸im znakom.
13. 4. EKONOMSKA SARADNJA SRBIJE I RUSIJE I NJEN
ZNAAJ ZA PRIVREDU ZEMLJE
4.1. Trgovinska saradnja
- 2000. Srbija i Rusija potpisale su Sporazum o slobodnoj trgovini, po
kome je 99% proizvoda osloboeno plaanja carine
- ovim sporazumom Srbija je obezbedila bescarinski pristup tr転i邸tu od
145 miliona stanovnika
- najznaajnije za srbiju je projekat Ju転ni tok koji ima potencijal da
postane jedan od najva転nijih energetskih vorova na Balkanu
16. EXPO SRBIJA RUSIJA 2014.
-meunarodna industrijska izlo転ba EXPO Rusija Srbija 2014
odr転ana je od 5-7. marta u hotelu Metropol
-na izlo転bi se predstavilo 87 velikih, srednjih i malih preduzea iz 17
regiona Rusije, kao i kompanije iz Srbije i drugih balkanskih zemalja
-izlo転ba e ostati upamena po pozitivnoj energiji, unapreenju
privredne saradnje i dobroj prilici za ostvarivanje novih poslovnih
kontakata koji poma転u strate邸kim interesima dve zemlje.
17. ZAKLJUAK
U dana邸njem globalnom poslovanju nema mesta
ksenofobiji, predrasudama i stereotipima. Empatija treba da
bude glavna osobina globalnog pregovaraa.
Razumejui sebe, bolje emo razumeti druge ljude je
krilatica koju bi trebalo usvojiti i stalno na nju obraati
pa転nju.
Razumevanje sopstvene kulture i prihvatanje drugih mo転e
najvi邸e pomoi u smanjenju interkulturnih tenzija u
poslovanju na meunarodnoj sceni.