Hadoop je postao standard za Big Data. Sve vi邸e kompanija uvia potrebu za obradom velikih koliina podataka koji dolaze kako iz internih, tako i iz eksternih izvora. Sa razvojem sveprisutnog raunarstva javlja se mogunost i potreba da se podaci prikupljeni sa pamatnih ureaja skladi邸te i obrade. Sa razvojem Hadoop ekosistema javila se i realna mogunost za sinergiju Hadoop-a i Internet inteligentnih ureaja kao 邸to su Raspberry, Arduino, Senzori Obradom ovih podataka, kojih je sve vi邸e, pobolj邸ava se rad samih ureaja i korisniko iskustvo. U skorije vreme prisutan je i termin Industrial Internet koji ba邸 uz pomo Hadoop-a dobija veliku mogunost. U Laboratoriji za elektronsko poslovanje se trenutno testira razvoj sistema koji ukljuuje Hadoop, Internet inteligentne ureaje, kao i obradu podataka radi pobolj邸anja efikasnosti postojee infrastrukture.
Hadoop je postao standard za Big Data. Sve vi邸e kompanija uvia potrebu za obradom velikih koliina podataka koji dolaze kako iz internih, tako i iz eksternih izvora. Sa razvojem sveprisutnog raunarstva javlja se mogunost i potreba da se podaci prikupljeni sa pamatnih ureaja skladi邸te i obrade. Sa razvojem Hadoop ekosistema javila se i realna mogunost za sinergiju Hadoop-a i Internet inteligentnih ureaja kao 邸to su Raspberry, Arduino, Senzori Obradom ovih podataka, kojih je sve vi邸e, pobolj邸ava se rad samih ureaja i korisniko iskustvo. U skorije vreme prisutan je i termin Industrial Internet koji ba邸 uz pomo Hadoop-a dobija veliku mogunost. U Laboratoriji za elektronsko poslovanje se trenutno testira razvoj sistema koji ukljuuje Hadoop, Internet inteligentne ureaje, kao i obradu podataka radi pobolj邸anja efikasnosti postojee infrastrukture.
2. Internet je najvea i najznaajnija mre転a
dana邸njice.
Nastao je poetkom 70-ih godina.
Internet povezuje klijente (na邸e digitalne
ureaje) sa serverima na kojima se uvaju
podaci i koji nam pru転aju usluge.
Komunikacija izmeu njih se vr邸i razliitim
komunikacionim kanalima (転ianim i be転inim)
uz pomo velikog broja mre転nih ureaja
(rutera, svieva).
3. Struktura interneta je hijerarhijska.
Klijenti i serveri su povezani u mre転u njihovih lokalnih
dobavljaa interneta (provajdera - ISP).
Njihovi ureaji povezani su u regionalne mre転e,
a regionalne mre転e su povezane u nacionalne i internacionalne
mre転e.
4. Veb (www, World Wide Web),
Elektronska po邸ta (e-mail),
Prenos datoteka izmeu raunara (file transfer),
Upravljanje raunarima na daljinu (remote
login),
Slanje instant poruka...
Servisima interneta pristupamo kori邸enjem
raznih aplikacija.
5. Svaki ureaj na internetu ima svoju jedinstvenu
numeriku IP adresu
Pored IP adresa uvodi se sistem domenskih
imena (DNS) tekstualni nazivi hostova
(naje邸e servera)
Npr.
www.matf.bg.ac.rs
.com komercijalni domen
.org neprofitne ogranizacije
.edu obrazovne institucije
.aero avio prevoznici
6. Internet provajderi
Deo infrastrukture interneta naziva se lokalna petlja ili poslednja
milja.
Provajderi danas nude razliite pristupne tehnologije.
Kablovske pristupne tehnologije:
DSL (koristi infrastrukturu fiksne telefonije)
Kablovski internet (koristi televizijske kablove)
Optiki internet (koristi optike kablove)
Be転ine pristupne tehnologije:
Mobilni internet
WiMAX (be転ine pristupne take)
7. Prilikom odabira pristupne tehnologije treba uzeti u obzir:
Tehnike mogunosti lokacije
Cenu
Brzinu protoka podataka
Tarifiranje se vr邸i:
Po broju prenetih podataka (za mobilne - nekoliko GB meseno)
Neograniena koliina podataka (za kuni flat rate)
Protok se danas izra転ava u megabitima po sekundi (Mbps)
8. Veb je osnovni servis interneta.
Za転iveo je 90-tih godina.
Veb je sistem meusobno povezanih dokumenata
veb stranica koje sadr転e: tekst, slike, video snimke..
Veb stranice su povezane kori邸enjem hiperlinkova
i predstavljaju hipertekst.
Za opis sadr転aja veb stranica koristi se HTML
(Hypertext Markup Language), a za opis njihovog
izgleda koristi se CSS (Cascading Style Sheets)
9. Kolekcije stranica povezanog sadr転aja nazivaju se veb-sajtovi.
Stranice se uvaju na veb-serverima i mogu se prikazati preko
veb-pregledaa brauzera.
Svaki veb-sajt ima jedinstvenu (URL) adresu.
Stranicama se pristupa preko veb-pretra転ivaa (search engine).
10. Najkori邸eniji danas su:
Google Chrome
Mozilla Firefox
Microsoft Edge
Safari
Opera
11. www.google.com
Neke stranice prikazuju se u vrhu pretrage jer su njhovi autori to
platili.
Kada na Guglu navedete re ili frazu
prikazuju se samo stranice koje sadr転e tu re (ne pronalazi sline rei)
_ ispred rei - prikazuju se samo stranice koje sadr転e tu re
~ ispred rei - prikazuju se samo stranice koje sadr転e sinonime te rei...