ݺߣ

ݺߣShare a Scribd company logo

ISE i Scientix webinar: 'Online savjetovanje o primjeni istraživačke nastave'

•
•
Inspiring Science Education Croatia
Inspiring Science Education Croatia

Na webinaru ćemo, u prvom dijelu, govoriti o konceptualnom okviru primjene istraživačke nastave te o tome kako kroz istraživačku nastavu razvijati znatiželju, radoznalost, interes i kreativnost kod učenika. Opisat ćemo i kakvu ulogu ima učitelj kod provođenja istraživačke nastave te ćemo objasniti zašto je potrebno razvijati sposobnost aktivnog slušanja, postavljanja različitih oblika i vrsta pitanja (navest ćemo i koje su to) te prepuštanje vodstva učenicima za stvaranjem novih spoznaja. U drugom savjetodavnom dijelu webinara koji će trajati 30 min, pozivamo vas da nam postavljate pitanja vezana uz konceptualiziranje nastavnog sata sukladno istraživačkoj nastavi. Posebno pozivamo polaznike naprednog dijela tečaja ISE MOOC da postavljaju pitanja kako bi uspješno izradili ISE scenarij učenja.

1 of 30
Downloaded 23 times
The Inspiring Science project has received funding from the European Union’s ICT Policy Support Programme as part of the Competitiveness and Innovation Framework Programme. This publication reflects only the author’s views and the European Union is not liable for any use that might be made of information contained therein. Webinar Online savjetovanje o primjeni istraživačke nastave 09.12.2015. Marija Pavkov za CARnet Inspiring Science Education financira Europska Unija iz programa potpore politike za konkurentnost i inovacije u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. SCIENTIX je financiran u sklopu Sedmog okvirnog programa Europske unije za istraživanje i razvoj.
Sadržaj Trajanje 30 min + pitanja • Izlaganje o primjeni istraživačke nastave (30 min) • Online savjetovanje (30 min) 2
Izvor: Margus Pedaste, Mario Mäeots, et al. (2015) Phases of inquiry-based learning: Definitions and the inquiry cycle, Educational Research Review, Volume 14, 2015, 47–61, http://dx.doi.org/10.1016/j.edurev.2015.02.003 Analiza EBSCO baze podataka 32 znanstvena članka sa def. faza istraživačke nastave 109 pojmova 34 aktivnosti – 11 faza – 5 faza 3
Razlike - istraživačka i problemska nastava • Problemska nastava - deduktivni pristup • Istraživačka nastava - induktivan pristup Raznolikost aktivnosti - alternativni načini učenja Vještine: Postavljanje pitanja, davanje odgovora, aktivno slušanje, dijalog, diskusija Učenje u kontekstu Ne-linearno učenje Učenje o znanosti činjenjem Učenikova potraga za novim razumijevanjem svijeta 4
Tri razine istraživačkog učenja i poučavanja Strukturirano istraživanje Vođeno istraživanje Otvoreno istraživanje N U Vodstvo + + + - - - - Samostalnost,odgovornost,kreativnost, kritičnost.Konstruiranjekoncepata + + + - - - - Kreativnost,koncentracija,fokus,pažnja, refleksija 5
Primjena IKT-a u istraživačkoj nastavi Grabe and Grabe (2001): -Alat za konstruiranje znanja -Generator informacija u smislu istraživanja/pretraživanja dostupnog znanja sa ciljem omogućavanja učenja konstruiranjem -Kontekst unutar kojeg se uči čineći -Kao socijalni medij koji potiče učenje kroz konverzaciju -Intelektualni partner koji pomaže kod učenje samo-refleksijom Izvor: Grabe, M. & Grabe, C. (2001): Integrating technology for meaningful learning. Boston: Houghton Mifflin Company. • Prikupljanje, razmjena i analiza znanstvenih činjenica • Alati za vizualizaciju • Iz pedagoške perspektive, kompleksan znanstveni proces je podijeljen na manje, logički povezane cjeline 6
IKT alati u primjeni 5 ISE faza 1. Faza – Postavljanje pitanja 2. Faza – Stvaranje i dizajn hipoteze – npr. kolaboracijski alati 3. Faza - Planiranje i istraživanje – npr. alati za simulacije; alati za virtualnu stvarnost 4. Faza - Analiza i interpretacija – npr. alati za analizu podataka 5. Faza - Zaključci i evaluacija - npr. alati za izradu anketa, kvizova Izvor preporuka: Carnet e-labroatorij: https://e-laboratorij.carnet.hr/ 7
Definiranje istraživačkog pitanja • Tema istraživanja - širi pojam, odnosi se na opću temu • Istraživački problem- specifičniji, odnosi se na konkretan aspekt te opće teme • Cilj istraživanja - glavna namjera istraživanja • Istraživačka pitanja - fokusiraju cilj na konkretna pitanja 8 Aktivni sudionici vs. pasivni promatrači
Definiranje hipoteze • Sinteza odgovora --- > definiranja hipoteze • Definiranje hipoteze je definiranje privremenog i najvjerojatnijeg rješenja problema. • Kod jednostavnijih istraživanja, početna hipoteza je ujedno jedino i ispravno rješenje problema. • Kod kompleksnijih procesa u prirodi i tako definiranih problema početna hipoteza se u postupku provjeravanja istinitosti može pokazati kao nedovoljno dobro rješenje znanstvenoga problema, koje ne može prihvatljivo udovoljiti provjerama. • Time je definirano i temeljno svojstvo znanstvene hipoteze kao rješenja znanstvenoga problema a to je provjerljivost. 9
Uloga nastavnika • Više nije u središtu zbivanja • Omogućiti samodjelatnost učenika • Spektar funkcija se širi: pokretačka, prikazivačka, motivatorska, usklađujuća, vrednujuća, stimulirajuća • Proces promjene! (strah!) • Fleksibilnost – „osluškivanje” • Osjećaj gubitka kontrole i opadanja djelatnosti/učinkovitosti • Sposobnost zapažanja grupnih procesa (soc. kompetencije) • Davanje povratnih informacija 10
Vrste povratnih informacija Poticajna -Pohvala za dobro obavljenu zadaću -Svrha – podizanje motivacije i samopouzdanja Korektivna -Ukazivanje na ono što ne valja, kako to popraviti i kako to ubuduće izbjeći -Svrha - usmjeravajuća 11
Dijalog i diskusija • Dijalog: slobodno i kreativno istraživanje složenih i suptilnih pitanja, duboko “osluškivanje” drugih • Diskusija: izlaganje i branjenje različitih gledišta i traženje gledišta koje će najbolje poduprijeti odluke koje se trebaju donijeti - postajemo promatrači vlastitog razmišljanja – razmišljamo aktivno • Heisenberg: “…znanost ima korijene u razgovorima. Suradnja različitih ljudi može dovesti do značajnih znanstvenih rezultata.” 12
Učenje novoga 13
O pitanjima… Kakve i koje vrste pitanja postoje? Koju svrhu imaju pitanja? Koje pogreške radimo kada postavljamo pitanja? Razmišljamo li o tome kako i na koje načine postavljamo pitanja? Dozvoljavamo li „nepredvidljivost” u odgovorima? Želimo li imati i održavati kontrolu nad procesom učenja i poučavanja postavljajući zatvorena i jednoznačna pitanja? Koje vrste pitanja potiču istraživačku znatiželju? 14
Postavljanje pitanja • Pitanja treba postavljati smisleno kako bi se postigli unaprijed definirani ciljevi • Bloomova taksonomija • Taksonomija uključuje sve kategorije pitanja • Kroz nastavnu jedinicu upotrebljavaju se različite razine pitanja 15
Pitanja – za razumijevanje • U nastavi pitanje postavlja nastavnik – osoba koje ZNA odgovor • Svrha: poticati učenike na razmišljanje (promišljanje) o određenoj temi; u određenom smjeru; za procjenu razumijevanja naučenog • Poticanje različite dubine procesiranja informacija 16
Vrste pitanja • Pitanja dosjećanja – navođenje činjenica ili reprodukcija informacija • Strukturirajuća pitanja – „Jeste li pročitali zadatak?”, „Je li vam zadatak jasan?” • Pitanja koja potiču na dodatnu obradu informacija i razmišljanje 17
U koje svrhe/sa kojim ciljem možemo upotrebljavati pitanja? Evokacija / prisjećanje postojećeg znanja Stvaranja istraživačke znatiželje Vođenje kroz faze istraživačke nastave Provjera stečenog novog znanja Razumijevanje itd. 18
Nastavnici & pitanja • Postavljanje pitanja – UMIJEĆE • Izaći iz „zone udobnosti” • NE postoji uvijek samo JEDAN točan odgovor (čak i kada smo predvidjeli primjenom zatvorenih vrsta pitanja) • Postavljanje pitanja stvara DIJALOG • Aktivno slušanje (ukloniti fiksne predodžbe o odgovorima) • Učiti učenike propitkivanju (logika postavljanja pitanja) 19
Primjeri pitanja (tijekom istraživačkog procesa) Upotrebljavati pitanja koje potiču (kritičko) razmišljanje i rezoniranje 1. Na početku istraživačkog procesa Što već znate, a može vam biti korisno? Što vam je poznato, a što vam je nepoznato? Što možemo pretpostaviti? Na koji način to možemo prikazati? 2. Tijekom istraživačkog procesa Gdje ste već vidjelo nešto slično? Možete li kreirati hipotezu? Na koji bi smo drugačiji način mogli to postići? Što bi se dogodilo kada bi promijenili X u Y? Što se ovdje može promijeniti, a što je nepromjenjivo? Koje zaključke možete donijeti? Možete li predložiti neki drugi pristup? 20
3. Interpretacija i vrednovanje rezultata Na koje sve načine možete prikazati prikupljene podatke? Koje oblike dijagrama možete upotrijebiti? Koji je najbolji? Smatrate li da je rezultat provjerljiv? Kako možete biti potpuno sigurni da je ovo istina? Možete li dati argumente za vašu izjavu? Možete li opisati taj proces korak po korak? 4. Donošenje zaključaka i refleksija Koje ste metode upotrebljavali? Koje bi ste sve druge metode mogli primijeniti? Koja je metoda bila najbrža? Sa kojom ste metodom prikupili najviše podataka? Gdje ste se već ranije naišli na sličan problem? 21
Umijeće postavljanja pitanja… • Potiču sve učenike na razmišljanje • Bez dizanja ruku • Postavljanje pitanja koja potiču generiranje više odgovora umjesto samo jednog = pitanja koja potiču generiranje ideja i prijedloga (Npr. „Kako / na koje načine možemo započeti ovo istraživanje?”, „Što ste primijetili?”) • Povećati vrijeme čekanja do odgovora (3-5 s) • Umjesto vrednovanja odgovora (npr. „bravo!”, „skoro pa točno”, „dobro”…) dati komentar koji „ne zatvara” generiranje novih ideja • Postavljati otvorena pitanja 22
VS. 23
Poticanje znatiželje… 24
Učenici • Postavljanje vlastitih pitanja – „vlasništvo” nad učenjem, viša razina razumijevanja, stvaranje novih veza i otkrića samostalno! • Logika postavljanja pitanja • Primjenjivost onoga što se uči • Povezivanje postojećih i novih informacija • Otkrivanje krivo shvaćenih koncepata (spoznaja) 25
Izvor: Aktivno učenje i kritičko mišljenje, Forum za slobodu odgoja, 2005.
Izvor: Aktivno učenje i kritičko mišljenje, Forum za slobodu odgoja, 2005.
28
Imate dilemu? Pitajte nas! 29 Ukoliko se želite spojiti mikrofonom kliknite na trokutić kraj ikone mikrofona na vrhu. Iz padajućeg izbornika odaberite ˝Connect My Audio˝. Mi Vas nećemo čuti dok Vam ne omogućimo da govorite. Dignite ruku klikom na čovječuljka na vrhu pri sredini.
30 Hvala na pažnji! ise-prijava@carnet.hr http://www.carnet.hr/ise/kontakt

More Related Content

ISE i Scientix webinar: 'Online savjetovanje o primjeni istraživačke nastave'

  • 1. The Inspiring Science project has received funding from the European Union’s ICT Policy Support Programme as part of the Competitiveness and Innovation Framework Programme. This publication reflects only the author’s views and the European Union is not liable for any use that might be made of information contained therein. Webinar Online savjetovanje o primjeni istraživačke nastave 09.12.2015. Marija Pavkov za CARnet Inspiring Science Education financira Europska Unija iz programa potpore politike za konkurentnost i inovacije u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. SCIENTIX je financiran u sklopu Sedmog okvirnog programa Europske unije za istraživanje i razvoj.
  • 2. Sadržaj Trajanje 30 min + pitanja • Izlaganje o primjeni istraživačke nastave (30 min) • Online savjetovanje (30 min) 2
  • 3. Izvor: Margus Pedaste, Mario Mäeots, et al. (2015) Phases of inquiry-based learning: Definitions and the inquiry cycle, Educational Research Review, Volume 14, 2015, 47–61, http://dx.doi.org/10.1016/j.edurev.2015.02.003 Analiza EBSCO baze podataka 32 znanstvena članka sa def. faza istraživačke nastave 109 pojmova 34 aktivnosti – 11 faza – 5 faza 3
  • 4. Razlike - istraživačka i problemska nastava • Problemska nastava - deduktivni pristup • Istraživačka nastava - induktivan pristup Raznolikost aktivnosti - alternativni načini učenja Vještine: Postavljanje pitanja, davanje odgovora, aktivno slušanje, dijalog, diskusija Učenje u kontekstu Ne-linearno učenje Učenje o znanosti činjenjem Učenikova potraga za novim razumijevanjem svijeta 4
  • 5. Tri razine istraživačkog učenja i poučavanja Strukturirano istraživanje Vođeno istraživanje Otvoreno istraživanje N U Vodstvo + + + - - - - Samostalnost,odgovornost,kreativnost, kritičnost.Konstruiranjekoncepata + + + - - - - Kreativnost,koncentracija,fokus,pažnja, refleksija 5
  • 6. Primjena IKT-a u istraživačkoj nastavi Grabe and Grabe (2001): -Alat za konstruiranje znanja -Generator informacija u smislu istraživanja/pretraživanja dostupnog znanja sa ciljem omogućavanja učenja konstruiranjem -Kontekst unutar kojeg se uči čineći -Kao socijalni medij koji potiče učenje kroz konverzaciju -Intelektualni partner koji pomaže kod učenje samo-refleksijom Izvor: Grabe, M. & Grabe, C. (2001): Integrating technology for meaningful learning. Boston: Houghton Mifflin Company. • Prikupljanje, razmjena i analiza znanstvenih činjenica • Alati za vizualizaciju • Iz pedagoške perspektive, kompleksan znanstveni proces je podijeljen na manje, logički povezane cjeline 6
  • 7. IKT alati u primjeni 5 ISE faza 1. Faza – Postavljanje pitanja 2. Faza – Stvaranje i dizajn hipoteze – npr. kolaboracijski alati 3. Faza - Planiranje i istraživanje – npr. alati za simulacije; alati za virtualnu stvarnost 4. Faza - Analiza i interpretacija – npr. alati za analizu podataka 5. Faza - Zaključci i evaluacija - npr. alati za izradu anketa, kvizova Izvor preporuka: Carnet e-labroatorij: https://e-laboratorij.carnet.hr/ 7
  • 8. Definiranje istraživačkog pitanja • Tema istraživanja - širi pojam, odnosi se na opću temu • Istraživački problem- specifičniji, odnosi se na konkretan aspekt te opće teme • Cilj istraživanja - glavna namjera istraživanja • Istraživačka pitanja - fokusiraju cilj na konkretna pitanja 8 Aktivni sudionici vs. pasivni promatrači
  • 9. Definiranje hipoteze • Sinteza odgovora --- > definiranja hipoteze • Definiranje hipoteze je definiranje privremenog i najvjerojatnijeg rješenja problema. • Kod jednostavnijih istraživanja, početna hipoteza je ujedno jedino i ispravno rješenje problema. • Kod kompleksnijih procesa u prirodi i tako definiranih problema početna hipoteza se u postupku provjeravanja istinitosti može pokazati kao nedovoljno dobro rješenje znanstvenoga problema, koje ne može prihvatljivo udovoljiti provjerama. • Time je definirano i temeljno svojstvo znanstvene hipoteze kao rješenja znanstvenoga problema a to je provjerljivost. 9
  • 10. Uloga nastavnika • Više nije u središtu zbivanja • Omogućiti samodjelatnost učenika • Spektar funkcija se širi: pokretačka, prikazivačka, motivatorska, usklađujuća, vrednujuća, stimulirajuća • Proces promjene! (strah!) • Fleksibilnost – „osluškivanje” • Osjećaj gubitka kontrole i opadanja djelatnosti/učinkovitosti • Sposobnost zapažanja grupnih procesa (soc. kompetencije) • Davanje povratnih informacija 10
  • 11. Vrste povratnih informacija Poticajna -Pohvala za dobro obavljenu zadaću -Svrha – podizanje motivacije i samopouzdanja Korektivna -Ukazivanje na ono što ne valja, kako to popraviti i kako to ubuduće izbjeći -Svrha - usmjeravajuća 11
  • 12. Dijalog i diskusija • Dijalog: slobodno i kreativno istraživanje složenih i suptilnih pitanja, duboko “osluškivanje” drugih • Diskusija: izlaganje i branjenje različitih gledišta i traženje gledišta koje će najbolje poduprijeti odluke koje se trebaju donijeti - postajemo promatrači vlastitog razmišljanja – razmišljamo aktivno • Heisenberg: “…znanost ima korijene u razgovorima. Suradnja različitih ljudi može dovesti do značajnih znanstvenih rezultata.” 12
  • 14. O pitanjima… Kakve i koje vrste pitanja postoje? Koju svrhu imaju pitanja? Koje pogreške radimo kada postavljamo pitanja? Razmišljamo li o tome kako i na koje načine postavljamo pitanja? Dozvoljavamo li „nepredvidljivost” u odgovorima? Želimo li imati i održavati kontrolu nad procesom učenja i poučavanja postavljajući zatvorena i jednoznačna pitanja? Koje vrste pitanja potiču istraživačku znatiželju? 14
  • 15. Postavljanje pitanja • Pitanja treba postavljati smisleno kako bi se postigli unaprijed definirani ciljevi • Bloomova taksonomija • Taksonomija uključuje sve kategorije pitanja • Kroz nastavnu jedinicu upotrebljavaju se različite razine pitanja 15
  • 16. Pitanja – za razumijevanje • U nastavi pitanje postavlja nastavnik – osoba koje ZNA odgovor • Svrha: poticati učenike na razmišljanje (promišljanje) o određenoj temi; u određenom smjeru; za procjenu razumijevanja naučenog • Poticanje različite dubine procesiranja informacija 16
  • 17. Vrste pitanja • Pitanja dosjećanja – navođenje činjenica ili reprodukcija informacija • Strukturirajuća pitanja – „Jeste li pročitali zadatak?”, „Je li vam zadatak jasan?” • Pitanja koja potiču na dodatnu obradu informacija i razmišljanje 17
  • 18. U koje svrhe/sa kojim ciljem možemo upotrebljavati pitanja? Evokacija / prisjećanje postojećeg znanja Stvaranja istraživačke znatiželje Vođenje kroz faze istraživačke nastave Provjera stečenog novog znanja Razumijevanje itd. 18
  • 19. Nastavnici & pitanja • Postavljanje pitanja – UMIJEĆE • Izaći iz „zone udobnosti” • NE postoji uvijek samo JEDAN točan odgovor (čak i kada smo predvidjeli primjenom zatvorenih vrsta pitanja) • Postavljanje pitanja stvara DIJALOG • Aktivno slušanje (ukloniti fiksne predodžbe o odgovorima) • Učiti učenike propitkivanju (logika postavljanja pitanja) 19
  • 20. Primjeri pitanja (tijekom istraživačkog procesa) Upotrebljavati pitanja koje potiču (kritičko) razmišljanje i rezoniranje 1. Na početku istraživačkog procesa Što već znate, a može vam biti korisno? Što vam je poznato, a što vam je nepoznato? Što možemo pretpostaviti? Na koji način to možemo prikazati? 2. Tijekom istraživačkog procesa Gdje ste već vidjelo nešto slično? Možete li kreirati hipotezu? Na koji bi smo drugačiji način mogli to postići? Što bi se dogodilo kada bi promijenili X u Y? Što se ovdje može promijeniti, a što je nepromjenjivo? Koje zaključke možete donijeti? Možete li predložiti neki drugi pristup? 20
  • 21. 3. Interpretacija i vrednovanje rezultata Na koje sve načine možete prikazati prikupljene podatke? Koje oblike dijagrama možete upotrijebiti? Koji je najbolji? Smatrate li da je rezultat provjerljiv? Kako možete biti potpuno sigurni da je ovo istina? Možete li dati argumente za vašu izjavu? Možete li opisati taj proces korak po korak? 4. Donošenje zaključaka i refleksija Koje ste metode upotrebljavali? Koje bi ste sve druge metode mogli primijeniti? Koja je metoda bila najbrža? Sa kojom ste metodom prikupili najviše podataka? Gdje ste se već ranije naišli na sličan problem? 21
  • 22. Umijeće postavljanja pitanja… • Potiču sve učenike na razmišljanje • Bez dizanja ruku • Postavljanje pitanja koja potiču generiranje više odgovora umjesto samo jednog = pitanja koja potiču generiranje ideja i prijedloga (Npr. „Kako / na koje načine možemo započeti ovo istraživanje?”, „Što ste primijetili?”) • Povećati vrijeme čekanja do odgovora (3-5 s) • Umjesto vrednovanja odgovora (npr. „bravo!”, „skoro pa točno”, „dobro”…) dati komentar koji „ne zatvara” generiranje novih ideja • Postavljati otvorena pitanja 22
  • 25. Učenici • Postavljanje vlastitih pitanja – „vlasništvo” nad učenjem, viša razina razumijevanja, stvaranje novih veza i otkrića samostalno! • Logika postavljanja pitanja • Primjenjivost onoga što se uči • Povezivanje postojećih i novih informacija • Otkrivanje krivo shvaćenih koncepata (spoznaja) 25
  • 26. Izvor: Aktivno učenje i kritičko mišljenje, Forum za slobodu odgoja, 2005.
  • 27. Izvor: Aktivno učenje i kritičko mišljenje, Forum za slobodu odgoja, 2005.
  • 28. 28
  • 29. Imate dilemu? Pitajte nas! 29 Ukoliko se želite spojiti mikrofonom kliknite na trokutić kraj ikone mikrofona na vrhu. Iz padajućeg izbornika odaberite ˝Connect My Audio˝. Mi Vas nećemo čuti dok Vam ne omogućimo da govorite. Dignite ruku klikom na čovječuljka na vrhu pri sredini.