ݺߣ

ݺߣShare a Scribd company logo

Ivan S. - projekt Praćenje biljnog organizma kroz godišnja doba

•
•
Privatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"
Privatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"
1 of 12
Privatna jezično-informatička gimnazija Svijet A.Kačića 3b Zagreb Promatranje biljnog organizma u prirodi kroz godišnja doba MORACEAE MACLURA POMIFERA Učenik: Ivan S. Razred: 1.a Profesorica: Adriana Ivandić Zagreb, 6.lipnja 2011.
Sadržaj 1.Uvod..................................................................................................................................3 1.Općenito o Botaničkom vrtu.............................................................................................4 1.1.Osnovni podaci..............................................................................................................4 1.2.Namjena Botaničkog vrta..............................................................................................4 2.Sistematika biljke..............................................................................................................5 3.Uzgoj biljke.......................................................................................................................5 4.Povijest biljke....................................................................................................................6 5. Zanimljivosti o biljci...................................................................................................6 7. Zaključak........................................................................................................................11 8. Izvori informacija...........................................................................................................12 Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
1. Uvod Na početku školske godine profesorica nam je objasnila princip rada na projektnoj nastavi. Prvi zadatak bio je da odemo u botanički vrt gdje smo trebali izabrati neku biljku i pratiti je tijekom svih posjeta (kroz sva godišnja doba). Trebali smo opisati izgled biljke i okoliša u kojem se nalazi. U botanički vrt prvi put smo išli u rujnu, drugi put u siječnju, a treći put u svibnju. Ja sam izabrao stablo Maraceae pomifera. Stablo je jako lijepo, a osobito su mi se dojmile dvije željezne grede koje su ga pridržavale da nebi palo. Njegova snaga je ono što me se najviše dojmilo. Svidio mi se i okoliš oko stabla osobito malo jezero ispred stabla. Cilj ovog rada je bio taj da naučim nešto o biljnom svijetu i bitnim promjenama koje utječu na cijeli biljni organizam. Također sam se na ovaj način upoznao i sa Botaničkim vrtom, razlogom njegova postojanja, sadržajem i izgledom. Dobili smo i pravila ponašanja koja su imala za cilj naučiti nas kako da pazimo na biljni svijet, a i cijenimo to da imam potpuni pristup vrijednoj zbirci Vrta za cijenu kulturnog ponašanja. Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
1. Općenito o Botaničkom vrtu 1.1. Osnovni podaci Botanički vrt nalazi se u Zagrebu u ulici Marulićev trg 9 a. Možemo ga definirari kao mjesto gdje se uzgajaju biljke. Samu potrebu osnivanja Botaničkog vrta izrekao je prof. S. Spevec. Pofesor Jiruš je obavio mnoge predradove. Godine 1889. prof. Jiruša je nasljedio prof. dr. sc. A. Heinz koji je imao zadatak da uredi vrt te izradi nacrte. Nacrt je izradio zajedno sa vrtlarom V. Durachanekom. Ujedno se ta godina smatra godinom osnutka Botaničkog vrta. Sastoji se od prostora koji sadrži vrt s jezerom, ukrasne kamenjare, sjenice, staklenike te gospodarski prostor i upravu. Radovi uređenja vrta započeli su 1890. godine kada je izgrađena vrtlarska kuća. Prvi zemljani radovi počeli su 1891., a prva sadnja 1892. godine. Vrt je izgrađen u pejzažnom stilu sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama dok je cvjetni parter strogo simetričnih crta. U vrijeme osnutka Botanički vrt je zajedno s Botaničko-fiziološkim zavodom pripadao Matematičko-prirodoslovnom odjelu Filozofskog fakulteta , a od 1946., zajedno s Botaničkim zavodom u sklopu Biološkog odjela, postaje dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je osnovan te godine. 1.2. Namjena Botaničkog vrta Osnovna namjena botaničkih vrtova u proteklih pet stoljeća njihova postojanja u Europi mijenjala se i prilagođavala potrebama društva i vremena u kojem su djelovali. Najstariji europski botanički vrt osnovan je 1543. godine u Pisi u Italiji radi uzgoja ljekovitog bilja za potrebe studija medicine. I ostali vrtovi osnivani su kasnije, u 16. i 17. stoljeću, uzgajali su uglavnom ljekovito bilje. U 18. i 19. stoljeću počelo se s uzgojem biljaka koje nisu ljekovite, a najvažnija djelatnost tadašnjih botaničkih vrtova bila je istraživanje srodstvenih odnosa među biljkama i imenovanje svake biljne vrste stručnim latinskim nazivom. Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
Botanički vrt bavi se istraživanjem biljnih vrsta na prirodnim staništima i skupljanjem sjemenki za potrebe uzgoja biljaka te uzgajanjem pokusnih biljaka za različita istraživanja. U njemu se nalazi i mali laboratorij za in vitro vegetativno razmnožavanje bilja i isklijavanje sjemenki. 2. Sistematika biljke Biljku smo sistematizirali obzirom na vrstu, red, razred, porodicu, koljeno, carstvo ( Tablica 1.) Tablica1. Sistematizacija Moracea Maclura Pomifera VRSTA BJELOGORIČNO DRVO ROD MACLURA PORODICA MORACEAE RED ROSALES - CVJETNJAČE RAZRED DVOSUPNICE KOLJENO KRITOSJEMENJAČA CARSTVO BILJKE 3. Uzgoj biljke Moracea Maclura Pomifera je bjelogorično stablo visine oko 15 metara. Ima široku, razgranatu i vrlo gustu krošnju s padajućim granama. Cvjeta od svibnja do lipnja, a plodovi dozrijevaju tijekom rujna i listopada. Pojedini cvjetovi su ili muški ili ženski, no samo se na jednom stablu mogu naći cvjetovi jednog spola. Biljka nije samoplodna, za nastanak plodova potrebne su dvije biljke u neposrednoj blizini. Tla pogodna za razvoj biljke moraju biti drenirana, a moguće je da i raste na mnogo oskudnim tlima. Područja za rast moraju biti dovoljno osunčana. Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
4. Povijest biljke Prvi susret sa stablom je imao William Dunbar, škotski istraživač. On se susreo s njim 1804. godine u gradu St.Catherine. Naziv je dobio od ranih francuskih doseljenika. Drvo su koristili američki domoroci za izradu luka i koplja zbog toga što je izdržljivo, fleksibilno i snažno. 5. Zanimljivosti o biljci Moraceae maculra pomifera, bjelogorično stablo, porijeklom iz Sjeverne Amerike. Visina stabla se kreće oko 12-18 m. Drvo ima plodove koji su nalik na ljudski mozak te ga se zbog toga često naziva i “drvo mozak”. Plodovi su nejestivi, neotrovni te ugodnog i blagog mirisa. U nekim se člancima tvrdi kako su plodovi jestivi, ali djeluju adstringentno ( suše sluznicu), mogu izazvati stomatitis ( upala sluznice usne šupljine) pa i dermatitis (upala kože) u osjetljivijih osoba. Iako nejestivi, plodovi sadrže tvari s fungicidnim djelovanjem. Pored toga, sok plodova koristi se i kao repelent ( odbija insekte). Drvo je vrlo otporno, žilavo, tvrdo i izdržljivo. Jedno je od najizdržljivijih vrsta i koristi se za izradu ograda, mostova i slično. Cvjetovi baš nisu izraziti, a plodovi mogu iritirati jer se pri padanju na tlo rasprskavaju. U nekih osoba izazivaju i gađenje zbog sličnosti s malenim mozgovima ( plodovi su veličine grejpa), intenzivne žute boje i lagano navijugani na površini. Drvce je ipak učestalo sađeno u parkovima i alejama zbog duboke hladovine koju pruža krošnja, interesantne kombinacije zelenih listova s žutim plodovima te svoje izrazite otpornosti i malene zahtjevnosti za održavanjem. Razmnožava se izrazito lako sjemenkama. Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
6. Obrazac praćenja PROMATRANJE BILJNOG ORGANIZMA U PRIRODI KROZ GODIŠNJA DOBA Naziv biljke: MORACEAE MACLURA POMIFERA Datum: 8. rujan. 2010. Temperatura: 22oC Opis biljke (izgled biljke i opis okoliša u kojem se biljka nalazi): Drvo Moraceae je visoko oko 18 metara. Nalazi se na neravnom terenu. Lišće stabla je zeleno-žuto i počelo je otpadati. Grane su mu hrapave i jako lomljive. Deblo je kratko, a krošnja stabla je dosta široka. Kora na deblu se trusi i polako otpada. Drvo je ukošeno, pa ga pridržavaju dvije željezne grede da ne bi palo. Drvo je obasjano suncem (koje mu je potrebno za rast i razvoj). Na sjevernom dijelu debla raste mahovina. U podnožju stabla raste trava te se u neposrednoj blizini nalazi mali puteljak za šetanju. U blizini se nalazi malo jezero. Pored odabranog stabla se nalazi još jedno stablo iste vrste samo malo manje. Plodovi koje sam očekivao na stablu nisu bili vidljivi. Slika 1.: Skica biljke u rujnu Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
PROMATRANJE BILJNOG ORGANIZMA U PRIRODI KROZ GODIŠNJA DOBA Naziv biljke: MORACEA MACLURA POMIFERA Datum: siječanj 2011. Temperatura :0oC Opis biljke (izgled biljke i opis okoliša u kojem se biljka nalazi): Prilikom mog drugog posjeta nije bilo lišća na stablu za razliku od prijašnjeg puta kad je lišće bilo zelenkasto-žuto. Krošnja drveta je bila potpuno ogoljena. Grane su bile hrapave te blago savinute. Ispod stabla je bilo malo snijega koje je prekrivalo travu. Jezerce u blizini stabla je bilo zaleđeno zbog izrazito niskih temperatura. Stablo je i dalje bilo poduprto gredom da ne bi palo. Slika 2.: Skica biljke u siječnju Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
PROMATRANJE BILJNOG ORGANIZMA U PRIRODI KROZ GODIŠNJA DOBA Naziv biljke: MORACEA MACLURA POMIFERA Datum: 30. Svibnja 2011. Temperatura: 25oC Opis biljke (izgled biljke i opis okoliša u kojem se biljka nalazi): Nakon četiri mjeseca sam ponovno posjetio svoje stablo. Stablo je prolistalo te je krošnja bila bujna i zelena. Listovi su bili špičasti i zeleni. Kad sam opipao grane one su bile veoma glatke. Dvije grane su bile odrezane. Stablo je bilo obasjano suncem koje mu je bitno za njegov razvoj. Plodovi na stablu nisu bili vidljivi. Stablo je i dalje bio poduprto željeznom gredom. Trava koja se nalazi ispod stabla bila je bujna te su se nazirali maleni cvjetovi. Jezero više nije bilo zaleđeno kao tijekom mog prijašnjeg obilaska. Bilo je prekriveno lopočima. Slika 3.: Skica biljke u svibnju Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
7. Zaključak Stablo me na početku privuklo svojim lijepim izgledom, ali što sam ga više proučavao me zaintrigiralo i svojim karakteristikama. Prilikom ovog istraživanja sam otkrio neke zanimljive informacije o stablu Moraceae maclura pomifera. Stablo je bjelogorične vrste te je za njegov razvoj najbitnije sunce. Bilo mi je izrazito zanimljivo promatrati stablo kroz godišnja doba zbog toga što se tad drvo vidljivo mijenjalo. Tijekom jeseni je bilo zelenkasto žuto, tijeko zime ogoljeno, a u proljeće zeleno. Nevjerojatna je njegova otpornost i žilavost zahvaljujući kojoj je odolio svim vremenskim uvjetima i zadržao svoju izvornu ljepotu i snagu unatoč vidljivim fizičkim promjenama. Svaka promjena je bila na svoj način zanimljiva. Na jesen se borio sa tankim lomljivim granama, zadržavajući žućkastu krošnju. Zimi je boja s krošnje nestala, ali je stablo svejedno sačuvalo svoje dostojanstvo, čekajući bolje sunčane dane. Zadnji put kad sam bio, stablo mi se pokazalo u punom sjaju, otkrivajući svoje zelenilo. Željezna greda koja ga podupire je jedina svaki put ostala ista, iako sam se ja nadao da će nestati i da će stablo, nekim čudom, samostalno stajati. Tko zna, možda se to i dogodi sljedeću jesen, proljeće ili ljeto...Ipak je ovo stablo korišteno u mnogim ratovima američkih domorodaca, te se koristilo kao most ili ograda. Pitam se i da li će dobiti plodove. Morat ću ovih dana ponovo otići do Botaničkog da vidim ima li kakvih promjena, a možda ću naići i na još neko drvo koje će me zainteresirati kao ovo. Kroz ovaj rad sam naučio mnogo više o biljnom svijetu, sistematici, uzgoju, te dobio želju da odem češće do Botaničkog vrta i upoznam se sa njegovom velikom i vrijednom zbirkom. . Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
8. Izvori informacija [1] http://en.wikipedia.org/wiki/Maclura_pomifera [2] http://hirc.botanic.hr/vrt/home.htm Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”

More Related Content

Ivan S. - projekt Praćenje biljnog organizma kroz godišnja doba

  • 1. Privatna jezično-informatička gimnazija Svijet A.Kačića 3b Zagreb Promatranje biljnog organizma u prirodi kroz godišnja doba MORACEAE MACLURA POMIFERA Učenik: Ivan S. Razred: 1.a Profesorica: Adriana Ivandić Zagreb, 6.lipnja 2011.
  • 2. Sadržaj 1.Uvod..................................................................................................................................3 1.Općenito o Botaničkom vrtu.............................................................................................4 1.1.Osnovni podaci..............................................................................................................4 1.2.Namjena Botaničkog vrta..............................................................................................4 2.Sistematika biljke..............................................................................................................5 3.Uzgoj biljke.......................................................................................................................5 4.Povijest biljke....................................................................................................................6 5. Zanimljivosti o biljci...................................................................................................6 7. Zaključak........................................................................................................................11 8. Izvori informacija...........................................................................................................12 Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
  • 3. 1. Uvod Na početku školske godine profesorica nam je objasnila princip rada na projektnoj nastavi. Prvi zadatak bio je da odemo u botanički vrt gdje smo trebali izabrati neku biljku i pratiti je tijekom svih posjeta (kroz sva godišnja doba). Trebali smo opisati izgled biljke i okoliša u kojem se nalazi. U botanički vrt prvi put smo išli u rujnu, drugi put u siječnju, a treći put u svibnju. Ja sam izabrao stablo Maraceae pomifera. Stablo je jako lijepo, a osobito su mi se dojmile dvije željezne grede koje su ga pridržavale da nebi palo. Njegova snaga je ono što me se najviše dojmilo. Svidio mi se i okoliš oko stabla osobito malo jezero ispred stabla. Cilj ovog rada je bio taj da naučim nešto o biljnom svijetu i bitnim promjenama koje utječu na cijeli biljni organizam. Također sam se na ovaj način upoznao i sa Botaničkim vrtom, razlogom njegova postojanja, sadržajem i izgledom. Dobili smo i pravila ponašanja koja su imala za cilj naučiti nas kako da pazimo na biljni svijet, a i cijenimo to da imam potpuni pristup vrijednoj zbirci Vrta za cijenu kulturnog ponašanja. Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
  • 4. 1. Općenito o Botaničkom vrtu 1.1. Osnovni podaci Botanički vrt nalazi se u Zagrebu u ulici Marulićev trg 9 a. Možemo ga definirari kao mjesto gdje se uzgajaju biljke. Samu potrebu osnivanja Botaničkog vrta izrekao je prof. S. Spevec. Pofesor Jiruš je obavio mnoge predradove. Godine 1889. prof. Jiruša je nasljedio prof. dr. sc. A. Heinz koji je imao zadatak da uredi vrt te izradi nacrte. Nacrt je izradio zajedno sa vrtlarom V. Durachanekom. Ujedno se ta godina smatra godinom osnutka Botaničkog vrta. Sastoji se od prostora koji sadrži vrt s jezerom, ukrasne kamenjare, sjenice, staklenike te gospodarski prostor i upravu. Radovi uređenja vrta započeli su 1890. godine kada je izgrađena vrtlarska kuća. Prvi zemljani radovi počeli su 1891., a prva sadnja 1892. godine. Vrt je izgrađen u pejzažnom stilu sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama dok je cvjetni parter strogo simetričnih crta. U vrijeme osnutka Botanički vrt je zajedno s Botaničko-fiziološkim zavodom pripadao Matematičko-prirodoslovnom odjelu Filozofskog fakulteta , a od 1946., zajedno s Botaničkim zavodom u sklopu Biološkog odjela, postaje dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je osnovan te godine. 1.2. Namjena Botaničkog vrta Osnovna namjena botaničkih vrtova u proteklih pet stoljeća njihova postojanja u Europi mijenjala se i prilagođavala potrebama društva i vremena u kojem su djelovali. Najstariji europski botanički vrt osnovan je 1543. godine u Pisi u Italiji radi uzgoja ljekovitog bilja za potrebe studija medicine. I ostali vrtovi osnivani su kasnije, u 16. i 17. stoljeću, uzgajali su uglavnom ljekovito bilje. U 18. i 19. stoljeću počelo se s uzgojem biljaka koje nisu ljekovite, a najvažnija djelatnost tadašnjih botaničkih vrtova bila je istraživanje srodstvenih odnosa među biljkama i imenovanje svake biljne vrste stručnim latinskim nazivom. Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
  • 5. Botanički vrt bavi se istraživanjem biljnih vrsta na prirodnim staništima i skupljanjem sjemenki za potrebe uzgoja biljaka te uzgajanjem pokusnih biljaka za različita istraživanja. U njemu se nalazi i mali laboratorij za in vitro vegetativno razmnožavanje bilja i isklijavanje sjemenki. 2. Sistematika biljke Biljku smo sistematizirali obzirom na vrstu, red, razred, porodicu, koljeno, carstvo ( Tablica 1.) Tablica1. Sistematizacija Moracea Maclura Pomifera VRSTA BJELOGORIČNO DRVO ROD MACLURA PORODICA MORACEAE RED ROSALES - CVJETNJAČE RAZRED DVOSUPNICE KOLJENO KRITOSJEMENJAČA CARSTVO BILJKE 3. Uzgoj biljke Moracea Maclura Pomifera je bjelogorično stablo visine oko 15 metara. Ima široku, razgranatu i vrlo gustu krošnju s padajućim granama. Cvjeta od svibnja do lipnja, a plodovi dozrijevaju tijekom rujna i listopada. Pojedini cvjetovi su ili muški ili ženski, no samo se na jednom stablu mogu naći cvjetovi jednog spola. Biljka nije samoplodna, za nastanak plodova potrebne su dvije biljke u neposrednoj blizini. Tla pogodna za razvoj biljke moraju biti drenirana, a moguće je da i raste na mnogo oskudnim tlima. Područja za rast moraju biti dovoljno osunčana. Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
  • 6. 4. Povijest biljke Prvi susret sa stablom je imao William Dunbar, škotski istraživač. On se susreo s njim 1804. godine u gradu St.Catherine. Naziv je dobio od ranih francuskih doseljenika. Drvo su koristili američki domoroci za izradu luka i koplja zbog toga što je izdržljivo, fleksibilno i snažno. 5. Zanimljivosti o biljci Moraceae maculra pomifera, bjelogorično stablo, porijeklom iz Sjeverne Amerike. Visina stabla se kreće oko 12-18 m. Drvo ima plodove koji su nalik na ljudski mozak te ga se zbog toga često naziva i “drvo mozak”. Plodovi su nejestivi, neotrovni te ugodnog i blagog mirisa. U nekim se člancima tvrdi kako su plodovi jestivi, ali djeluju adstringentno ( suše sluznicu), mogu izazvati stomatitis ( upala sluznice usne šupljine) pa i dermatitis (upala kože) u osjetljivijih osoba. Iako nejestivi, plodovi sadrže tvari s fungicidnim djelovanjem. Pored toga, sok plodova koristi se i kao repelent ( odbija insekte). Drvo je vrlo otporno, žilavo, tvrdo i izdržljivo. Jedno je od najizdržljivijih vrsta i koristi se za izradu ograda, mostova i slično. Cvjetovi baš nisu izraziti, a plodovi mogu iritirati jer se pri padanju na tlo rasprskavaju. U nekih osoba izazivaju i gađenje zbog sličnosti s malenim mozgovima ( plodovi su veličine grejpa), intenzivne žute boje i lagano navijugani na površini. Drvce je ipak učestalo sađeno u parkovima i alejama zbog duboke hladovine koju pruža krošnja, interesantne kombinacije zelenih listova s žutim plodovima te svoje izrazite otpornosti i malene zahtjevnosti za održavanjem. Razmnožava se izrazito lako sjemenkama. Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
  • 7. 6. Obrazac praćenja PROMATRANJE BILJNOG ORGANIZMA U PRIRODI KROZ GODIŠNJA DOBA Naziv biljke: MORACEAE MACLURA POMIFERA Datum: 8. rujan. 2010. Temperatura: 22oC Opis biljke (izgled biljke i opis okoliša u kojem se biljka nalazi): Drvo Moraceae je visoko oko 18 metara. Nalazi se na neravnom terenu. Lišće stabla je zeleno-žuto i počelo je otpadati. Grane su mu hrapave i jako lomljive. Deblo je kratko, a krošnja stabla je dosta široka. Kora na deblu se trusi i polako otpada. Drvo je ukošeno, pa ga pridržavaju dvije željezne grede da ne bi palo. Drvo je obasjano suncem (koje mu je potrebno za rast i razvoj). Na sjevernom dijelu debla raste mahovina. U podnožju stabla raste trava te se u neposrednoj blizini nalazi mali puteljak za šetanju. U blizini se nalazi malo jezero. Pored odabranog stabla se nalazi još jedno stablo iste vrste samo malo manje. Plodovi koje sam očekivao na stablu nisu bili vidljivi. Slika 1.: Skica biljke u rujnu Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
  • 8. PROMATRANJE BILJNOG ORGANIZMA U PRIRODI KROZ GODIŠNJA DOBA Naziv biljke: MORACEA MACLURA POMIFERA Datum: siječanj 2011. Temperatura :0oC Opis biljke (izgled biljke i opis okoliša u kojem se biljka nalazi): Prilikom mog drugog posjeta nije bilo lišća na stablu za razliku od prijašnjeg puta kad je lišće bilo zelenkasto-žuto. Krošnja drveta je bila potpuno ogoljena. Grane su bile hrapave te blago savinute. Ispod stabla je bilo malo snijega koje je prekrivalo travu. Jezerce u blizini stabla je bilo zaleđeno zbog izrazito niskih temperatura. Stablo je i dalje bilo poduprto gredom da ne bi palo. Slika 2.: Skica biljke u siječnju Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
  • 9. PROMATRANJE BILJNOG ORGANIZMA U PRIRODI KROZ GODIŠNJA DOBA Naziv biljke: MORACEA MACLURA POMIFERA Datum: 30. Svibnja 2011. Temperatura: 25oC Opis biljke (izgled biljke i opis okoliša u kojem se biljka nalazi): Nakon četiri mjeseca sam ponovno posjetio svoje stablo. Stablo je prolistalo te je krošnja bila bujna i zelena. Listovi su bili špičasti i zeleni. Kad sam opipao grane one su bile veoma glatke. Dvije grane su bile odrezane. Stablo je bilo obasjano suncem koje mu je bitno za njegov razvoj. Plodovi na stablu nisu bili vidljivi. Stablo je i dalje bio poduprto željeznom gredom. Trava koja se nalazi ispod stabla bila je bujna te su se nazirali maleni cvjetovi. Jezero više nije bilo zaleđeno kao tijekom mog prijašnjeg obilaska. Bilo je prekriveno lopočima. Slika 3.: Skica biljke u svibnju Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
  • 11. 7. Zaključak Stablo me na početku privuklo svojim lijepim izgledom, ali što sam ga više proučavao me zaintrigiralo i svojim karakteristikama. Prilikom ovog istraživanja sam otkrio neke zanimljive informacije o stablu Moraceae maclura pomifera. Stablo je bjelogorične vrste te je za njegov razvoj najbitnije sunce. Bilo mi je izrazito zanimljivo promatrati stablo kroz godišnja doba zbog toga što se tad drvo vidljivo mijenjalo. Tijekom jeseni je bilo zelenkasto žuto, tijeko zime ogoljeno, a u proljeće zeleno. Nevjerojatna je njegova otpornost i žilavost zahvaljujući kojoj je odolio svim vremenskim uvjetima i zadržao svoju izvornu ljepotu i snagu unatoč vidljivim fizičkim promjenama. Svaka promjena je bila na svoj način zanimljiva. Na jesen se borio sa tankim lomljivim granama, zadržavajući žućkastu krošnju. Zimi je boja s krošnje nestala, ali je stablo svejedno sačuvalo svoje dostojanstvo, čekajući bolje sunčane dane. Zadnji put kad sam bio, stablo mi se pokazalo u punom sjaju, otkrivajući svoje zelenilo. Željezna greda koja ga podupire je jedina svaki put ostala ista, iako sam se ja nadao da će nestati i da će stablo, nekim čudom, samostalno stajati. Tko zna, možda se to i dogodi sljedeću jesen, proljeće ili ljeto...Ipak je ovo stablo korišteno u mnogim ratovima američkih domorodaca, te se koristilo kao most ili ograda. Pitam se i da li će dobiti plodove. Morat ću ovih dana ponovo otići do Botaničkog da vidim ima li kakvih promjena, a možda ću naići i na još neko drvo koje će me zainteresirati kao ovo. Kroz ovaj rad sam naučio mnogo više o biljnom svijetu, sistematici, uzgoju, te dobio želju da odem češće do Botaničkog vrta i upoznam se sa njegovom velikom i vrijednom zbirkom. . Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”
  • 12. 8. Izvori informacija [1] http://en.wikipedia.org/wiki/Maclura_pomifera [2] http://hirc.botanic.hr/vrt/home.htm Privatna jezično-informatička gimnazija ٱ”