asdada
Download as pptx, pdf0 likes529 views
ᾱč su bili elitni vojnici osmanskog carstva, naoružani prvotno lukom i strijelom, a kasnije vatrenim oružjem, i okupljani su putem okrutnog 'danka u krvi'. Tokom reformi Tanzimat, sultan Mahmut II. ukinuo je janjičare i reformirao vojne i obrazovne institucije. Janjičarska postrojba igrala je ključnu ulogu u ratovima, ali su njihove snage na kraju uništene 1826. godine prilikom pokušaja vojnog puča.
1 of 6
Download to read offline
Ad
Recommended
Oslobođenje od osmanlijske vlasti
Oslobođenje od osmanlijske vlastiPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Oslobođenje hrvatskih krajeva od osmanlijske vlasti započinje zadnjom opsadom Beča 1683. godine, koju predvodi veliki vezir Kara Mustafa-paša, a spašava poljski kralj Jan III. Sobieski. Sveta liga, osnovana 1684. godine na poticaj pape Inocenta XI., uključuje Poljsku, Habsburšku monarhiju i Mletačku republiku, te dovodi do oslobođenja Budima 1686. godine i drugih područja. Mir u Srijemskim Karlovcima 1699. donosi oslobođenje Dalmacije, Like, Krbave, Korduna, Banovine i Slavonije, ali bez proširenja teritorija Hrvatske.
Ustroj vojne krajine
Ustroj vojne krajineVale ShauDokument opisuje osnivanje vojne krajine u Hrvatskoj pod Ferdinandom, uključujući tri glavne krajine i njihovu upravu. Ističe se naseljavanje stanovništva koje poznaje osmanski način ratovanja, uključujući vlasi i uskoke, te njihova prava zajamčena vlaškim statutom iz 1630. godine. Također se spominje vojna tehnika tog razdoblja i bitka kod Lepanta koja označava pad osmanske moći.
Ustroj vojne krajine 2.0
Ustroj vojne krajine 2.0Vale ShauDokument opisuje osnivanje vojnih posada i formiranje vojne krajine u Hrvatskoj pod Ferdinandom II. uključujući ključne regije kao što su slavonska, banska i hrvatska krajina. Navodi se i važnost naseljavanja ljudi sa iskustvom u osmanskom ratovanju te prava i obaveze vlaha koji dolaze u novu zemlju. Spominju se bitke i porazi koji označavaju pad osmanske moći, uključujući bitku kod Lepanta 1571. godine.
Uspon osmanskog carstva
Uspon osmanskog carstvabatica1Dokument opisuje uspon Osmanlijskog Carstva pod vođstvom značajnih sultana, uključujući izvanredna osvajanja i strateške bitke. Ističe se važnost vojnih struktura, poput spahija, janjičara i akindžija, te organizacijski sustav države, koji je bio pod utjecajem šerijata. Također se objašnjavaju uzroci slabljenja carstva nakon smrti Sulejmana Veličanstvenog.
Građanski rat u Hrvatskoj
Građanski rat u HrvatskojPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Građanski rat u Hrvatskoj započeo je smrću kralja Ludovika Anžuvinca 1382. godine, nakon čega su se vlasti preklapale između različitih plemića i kraljeva, uključujući kraljicu Elizabetu i kralja Ladislava Napuljskog. Žigmund Luksemburški postao je ključna figura, koristeći pobunu za vlast, dok bitka kod Dobora 1394. i bitka kod Nikopolja 1396. imaju značajan utjecaj na rat. Na kraju, Ladislav Napuljski prodaje Dalmaciju Veneciji 1409. godine, čime završava građanski rat.
Sabor u cetingradu
Sabor u cetingraduPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Sabor u Cetingradu 1527. godine odabrao je Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja, što je dovelo do nesloga među plemstvom i građanskog rata. Nakon poraza Krste Frankopana i smrti Ivana Zapolje, Ferdinand nije ispunio svoje obveze prema Hrvatskoj, što je rezultiralo daljnjim osvajanjem teritorija od strane Osmanlija. Bitka kod Kisega 1532. značajna je jer je zaustavila Sulejmana na putu prema Beču, ali su kasniji pregovori između Ferdinanda i Zapolje završili gubitkom Slavonije za Hrvatsku.
Povijest: Bizant, balkanke i slavenske zemlje
Povijest: Bizant, balkanke i slavenske zemljePrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Dokument detaljno opisuje povijest bizantskog carstva, njegovu propast, te uspon i pad različitih balkanskih i slavenskih država. Opisuje ključne događaje i ličnosti kao što su Samuilovo carstvo, ustanci protiv bizanta, utjecaj Turaka i razvoj venecijanske trgovine. Također se osvrće na važnost srednjovjekovnih vođa u Rusiji i uspon mongolske moći.
Hrvatska u doba Arpadovića
Hrvatska u doba ArpadovićaPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Dokument istražuje političke promjene u Hrvatskoj tijekom vladavine Arpadovića, uključujući formiranje personalne unije s Ugarskom i podjelu zemlje na županije. Ističe ključne događaje kao što su 4. križarski rat i zlata bula Andrije II., koja je smanjila kraljevsku vlast u korist plemstva. Na kraju se bavi zadnjim Arpadovićem Andrijom III., koji umire bez muških nasljednika 1301. godine.
Hrvatska u doba Arpadovića
Hrvatska u doba ArpadovićaPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Dokument se bavi razdobljem Arpadovića u Hrvatskoj, objašnjavajući političke promjene i personalne unije, te opisujući važnost sporazuma poput Pacta Conventa. Istaknuti su ključni vladari poput Bele III. i Andrije II. te posljedice njihovih odluka na vlast i položaj plemstva, uz spominjanje mongolske invazije i završetak vladavine Arpadovića 1301. godine.
Zrinskofrankopanski otpor
Zrinskofrankopanski otporbatica1Dokument opisuje otpor Zrinskih i Frankapana protiv bečkog centralizma i osmanskih snaga, uključujući ključne bitke i poraze. Nakon smrti Nikole Zrinskog, vodstvo preuzima njegovo bratstvo, ali su na kraju uhvaćeni i pogubljeni u Beču, što dovodi do propasti obitelji Zrinskih. Posljedice ovog događaja uključuju oduzimanje njihova imanja, što dodatno smanjuje hrvatski teritorij.
Seobe srba i njihov položaj u ugarskoj
Seobe srba i njihov položaj u ugarskojМаестро СавићDokument opisuje povijest seoba Srba u Ugarskoj, počevši od osvajanja Turaka u 14. veku do 18. veka, kada su se srpske zajednice uspostavile u različitim delovima Austrougarske. Austrougarski vladari su pružili privilegije Srbima, uključujući potvrdu prava Srpske pravoslavne crkve, što je doprinelo očuvanju srpske nacionalne kulture i identiteta. U 18. veku, pod prosvetiteljski orijentisanim vladanjem, razvijaju se vjerska i prosvjetna autonomija, a istaknuti pojedinci poput Dositeja Obradovića doprinose razvoju srpske književnosti i nacionalne svesti.
Doba najveće turske opasnosti
Doba najveće turske opasnostibatica1Dokument opisuje osmansku opasnost koja je prijetila Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću, uključujući ključne bitke poput bitke kod Sigeta 1566. i bitke kod Sisak 1593. godine. Nakon dugog rata, Hrvatska je osvojila određena područja, dok se stvorila vojna krajina radi obrane. Osim toga, spominje se iseljavanje stanovništva i nezadovoljstvo prema Habsburgovcima.
Sabor u cetingradu
Sabor u cetingradubatica1Sabor u Cetingradu 1527. rezultirao je izborom Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja, no nesuglasice među plemstvom dovele su do građanskog rata i podrške Ivanu Zapolji. Ferdinand je kasnije neispunio obećane obveze prema Hrvatskoj, dok su Osmanlije nastavile s osvajanjima, gubeći dio slavonije i drugih utvrda. Proces pregovora između Ferdinanda i Zapolje završio je nagodbom, ali Ferdinandov pokušaj centralizacije vlasti naišao je na otpor hrvatskog Sabora.
Hrvatska u doba arpadovića
Hrvatska u doba arpadovićaŠkola FuturaDokument opisuje promjene u hrvatskom kraljevstvu pod vlašću Arpadovića, uključujući sporazum između plemstva i Kolomana koji je doveo do personalne unije s Ugarskom. Ističe se slabija vlast Arpadovića južno od Gvozda, te važnost banova i županija u upravljanju hrvatskim zemljama. Također se spominju ključni događaji kao što su križarski ratovi i dodjeljivanje statusa slobodnih kraljevskih gradova u 13. stoljeću.
Osmanlije
OsmanlijePrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Dokument opisuje ključne povijesne događaje u Hrvatskoj tijekom osmanskih provala, uključujući sukobe između različitih plemićkih obitelji i vladara. Matijaš Korvin postaje kralj 1458. godine, uspješno organizira obranu, ali zrastanje Osmanlija dovodi do katastrofe, kao što je krbavska bitka 1493. godine. Na kraju, poraz u mohačkoj bitci 1526. označava kraj hrvatsko-ugarske države.
Pad srednjovjekovne bosanske drzave
Pad srednjovjekovne bosanske drzavestevansekDokument analizira pad srednjovjekovne bosanske države pod osmanskom vlašću, naglašavajući unutrašnje slabosti uzrokovane podjelom vlasti među feudalnim rodovima. Ističe se kako su ovi rodovi, kao što su hrvatinići, hranići i kosači, jačali vlastite pozicije slabljenjem centralne vlasti. Također, ukazuje se na utjecaj međunarodnih odnosa i borbe za prevlast u Bosni, posebno između Ugarske i Osmanskog Carstva, što je doprinijelo daljnjoj slabosti bosanske države.
Pad srednjovjekovne bosanske drzave istorija
Pad srednjovjekovne bosanske drzave istorijastevansekSrednjovjekovna bosanska država, suočena s osmanskom silom, bila je podijeljena na manje vlastelinske posjede koji su slabili centralnu vlast. Vlastelinske porodice su, jačajući svoje posjede, ugrozile autoritet bosanskih vladara i doveli do nestabilnosti. Kraljevi su nastojali održati pravnu kontinuitet, ali su političke borbe s Ugarskom i Osmanlijama dodatno oslabile državu.
Doba najveće turske opasnosti
Doba najveće turske opasnostiPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Dokument opisuje osmanska osvajanja Hrvatske od 1556. do kraja 16. stoljeća, uključujući bitku kod Sigeta 1566. i bitku kod Sisaka 1593. godine, koje su značajno utjecale na osmansku ekspanziju. Nakon sisačke bitke, trajao je 'dugi rat' do 1606. godine, koji je završio mirom na Žitvi, a Hrvatska je dobila nekoliko strateških teritorija. Osim vojne situacije, dokument se bavi i nezadovoljstvom vlaškog stanovništva i hrvatskog plemstva prema habsburškoj vlasti.
Oslobođenje od osmanlijske vlasti
Oslobođenje od osmanlijske vlastibatica1Dokument opisuje oslobođenje hrvatskih krajeva od osmanlijske vlasti kroz zadnju opsadu Beča 1683. godine koju su predvodili veliki vezir Kara Mustafa-paša i poljski kralj Jan III. Sobieski. Nakon formiranja Svete lige 1684. godine, Habsburška monarhija, Poljska i Mletačka republika, uz podršku Rusije, oslobađaju gradove poput Budima i Slavonije, a veliki vojskovođe poput Eugena Savojskog vode ključne bitke protiv Turaka. Mir u Srijemskim Karlovcima 1699. godine rezultira oslobođenjem nekih hrvatskih teritorija, ali bez značajnog proširenja hrvatskih granica.
Bitka za Šibenik 1647
Bitka za Šibenik 1647Bruno BrakusDokument analizira vojne operacije tijekom Kandijskog rata i specifično bitku za Šibenik 1647. godine, slikovito prikazujući strukture osmanskih i mletačkih snaga te ključne strategije i bitke. Ističe se povijesni kontekst, taktičke promjene i vojne vođe obje strane, uključujući vojne neuspjehe i uspjehe. Bitka za Šibenik je bila ključna za kontrolu nad Dalmacijom u okviru šireg sukoba između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva.
Dubrovnik i Dalmacija
Dubrovnik i DalmacijaVale ShauDokument opisuje povijest Dubrovnika i Dalmacije, uključujući osnivanje i razvoj grada, političke odnose i gospodarstvo. Dubrovnik se razvija kroz trgovinu, postaje hrvatski grad do kraja XV. stoljeća, a tijekom XIV. stoljeća kuje svoj novac. Također se naglašava razvoj dalmatinskih komuna i njihov značaj u posredničkoj trgovini.
Hrvati u novoj domovini Klara Hrescic 4.c
Hrvati u novoj domovini Klara Hrescic 4.cAleksandra GudlinHrvati su došli u 7. stoljeću s područja današnje Poljske kao ratnici, te su se vremenom počeli baviti poljoprivredom i od domaćih životinja uzgajali svinje, kokoši i krave. U 9. stoljeću osnovali su dvije kneževine, primorsku i posavsku hrvatsku, dok su između sebe birali knezove. Hrvati su sačuvali svoja stara slavenska vjerovanja, no su u 9. stoljeću prihvatili kršćanstvo.
More Related Content
What's hot (14)
Hrvatska u doba Arpadovića
Hrvatska u doba ArpadovićaPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Dokument se bavi razdobljem Arpadovića u Hrvatskoj, objašnjavajući političke promjene i personalne unije, te opisujući važnost sporazuma poput Pacta Conventa. Istaknuti su ključni vladari poput Bele III. i Andrije II. te posljedice njihovih odluka na vlast i položaj plemstva, uz spominjanje mongolske invazije i završetak vladavine Arpadovića 1301. godine.
Zrinskofrankopanski otpor
Zrinskofrankopanski otporbatica1Dokument opisuje otpor Zrinskih i Frankapana protiv bečkog centralizma i osmanskih snaga, uključujući ključne bitke i poraze. Nakon smrti Nikole Zrinskog, vodstvo preuzima njegovo bratstvo, ali su na kraju uhvaćeni i pogubljeni u Beču, što dovodi do propasti obitelji Zrinskih. Posljedice ovog događaja uključuju oduzimanje njihova imanja, što dodatno smanjuje hrvatski teritorij.
Seobe srba i njihov položaj u ugarskoj
Seobe srba i njihov položaj u ugarskojМаестро СавићDokument opisuje povijest seoba Srba u Ugarskoj, počevši od osvajanja Turaka u 14. veku do 18. veka, kada su se srpske zajednice uspostavile u različitim delovima Austrougarske. Austrougarski vladari su pružili privilegije Srbima, uključujući potvrdu prava Srpske pravoslavne crkve, što je doprinelo očuvanju srpske nacionalne kulture i identiteta. U 18. veku, pod prosvetiteljski orijentisanim vladanjem, razvijaju se vjerska i prosvjetna autonomija, a istaknuti pojedinci poput Dositeja Obradovića doprinose razvoju srpske književnosti i nacionalne svesti.
Doba najveće turske opasnosti
Doba najveće turske opasnostibatica1Dokument opisuje osmansku opasnost koja je prijetila Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću, uključujući ključne bitke poput bitke kod Sigeta 1566. i bitke kod Sisak 1593. godine. Nakon dugog rata, Hrvatska je osvojila određena područja, dok se stvorila vojna krajina radi obrane. Osim toga, spominje se iseljavanje stanovništva i nezadovoljstvo prema Habsburgovcima.
Sabor u cetingradu
Sabor u cetingradubatica1Sabor u Cetingradu 1527. rezultirao je izborom Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja, no nesuglasice među plemstvom dovele su do građanskog rata i podrške Ivanu Zapolji. Ferdinand je kasnije neispunio obećane obveze prema Hrvatskoj, dok su Osmanlije nastavile s osvajanjima, gubeći dio slavonije i drugih utvrda. Proces pregovora između Ferdinanda i Zapolje završio je nagodbom, ali Ferdinandov pokušaj centralizacije vlasti naišao je na otpor hrvatskog Sabora.
Hrvatska u doba arpadovića
Hrvatska u doba arpadovićaŠkola FuturaDokument opisuje promjene u hrvatskom kraljevstvu pod vlašću Arpadovića, uključujući sporazum između plemstva i Kolomana koji je doveo do personalne unije s Ugarskom. Ističe se slabija vlast Arpadovića južno od Gvozda, te važnost banova i županija u upravljanju hrvatskim zemljama. Također se spominju ključni događaji kao što su križarski ratovi i dodjeljivanje statusa slobodnih kraljevskih gradova u 13. stoljeću.
Osmanlije
OsmanlijePrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Dokument opisuje ključne povijesne događaje u Hrvatskoj tijekom osmanskih provala, uključujući sukobe između različitih plemićkih obitelji i vladara. Matijaš Korvin postaje kralj 1458. godine, uspješno organizira obranu, ali zrastanje Osmanlija dovodi do katastrofe, kao što je krbavska bitka 1493. godine. Na kraju, poraz u mohačkoj bitci 1526. označava kraj hrvatsko-ugarske države.
Pad srednjovjekovne bosanske drzave
Pad srednjovjekovne bosanske drzavestevansekDokument analizira pad srednjovjekovne bosanske države pod osmanskom vlašću, naglašavajući unutrašnje slabosti uzrokovane podjelom vlasti među feudalnim rodovima. Ističe se kako su ovi rodovi, kao što su hrvatinići, hranići i kosači, jačali vlastite pozicije slabljenjem centralne vlasti. Također, ukazuje se na utjecaj međunarodnih odnosa i borbe za prevlast u Bosni, posebno između Ugarske i Osmanskog Carstva, što je doprinijelo daljnjoj slabosti bosanske države.
Pad srednjovjekovne bosanske drzave istorija
Pad srednjovjekovne bosanske drzave istorijastevansekSrednjovjekovna bosanska država, suočena s osmanskom silom, bila je podijeljena na manje vlastelinske posjede koji su slabili centralnu vlast. Vlastelinske porodice su, jačajući svoje posjede, ugrozile autoritet bosanskih vladara i doveli do nestabilnosti. Kraljevi su nastojali održati pravnu kontinuitet, ali su političke borbe s Ugarskom i Osmanlijama dodatno oslabile državu.
Doba najveće turske opasnosti
Doba najveće turske opasnostiPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"Dokument opisuje osmanska osvajanja Hrvatske od 1556. do kraja 16. stoljeća, uključujući bitku kod Sigeta 1566. i bitku kod Sisaka 1593. godine, koje su značajno utjecale na osmansku ekspanziju. Nakon sisačke bitke, trajao je 'dugi rat' do 1606. godine, koji je završio mirom na Žitvi, a Hrvatska je dobila nekoliko strateških teritorija. Osim vojne situacije, dokument se bavi i nezadovoljstvom vlaškog stanovništva i hrvatskog plemstva prema habsburškoj vlasti.
Oslobođenje od osmanlijske vlasti
Oslobođenje od osmanlijske vlastibatica1Dokument opisuje oslobođenje hrvatskih krajeva od osmanlijske vlasti kroz zadnju opsadu Beča 1683. godine koju su predvodili veliki vezir Kara Mustafa-paša i poljski kralj Jan III. Sobieski. Nakon formiranja Svete lige 1684. godine, Habsburška monarhija, Poljska i Mletačka republika, uz podršku Rusije, oslobađaju gradove poput Budima i Slavonije, a veliki vojskovođe poput Eugena Savojskog vode ključne bitke protiv Turaka. Mir u Srijemskim Karlovcima 1699. godine rezultira oslobođenjem nekih hrvatskih teritorija, ali bez značajnog proširenja hrvatskih granica.
Bitka za Šibenik 1647
Bitka za Šibenik 1647Bruno BrakusDokument analizira vojne operacije tijekom Kandijskog rata i specifično bitku za Šibenik 1647. godine, slikovito prikazujući strukture osmanskih i mletačkih snaga te ključne strategije i bitke. Ističe se povijesni kontekst, taktičke promjene i vojne vođe obje strane, uključujući vojne neuspjehe i uspjehe. Bitka za Šibenik je bila ključna za kontrolu nad Dalmacijom u okviru šireg sukoba između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva.
Dubrovnik i Dalmacija
Dubrovnik i DalmacijaVale ShauDokument opisuje povijest Dubrovnika i Dalmacije, uključujući osnivanje i razvoj grada, političke odnose i gospodarstvo. Dubrovnik se razvija kroz trgovinu, postaje hrvatski grad do kraja XV. stoljeća, a tijekom XIV. stoljeća kuje svoj novac. Također se naglašava razvoj dalmatinskih komuna i njihov značaj u posredničkoj trgovini.
Hrvati u novoj domovini Klara Hrescic 4.c
Hrvati u novoj domovini Klara Hrescic 4.cAleksandra GudlinHrvati su došli u 7. stoljeću s područja današnje Poljske kao ratnici, te su se vremenom počeli baviti poljoprivredom i od domaćih životinja uzgajali svinje, kokoši i krave. U 9. stoljeću osnovali su dvije kneževine, primorsku i posavsku hrvatsku, dok su između sebe birali knezove. Hrvati su sačuvali svoja stara slavenska vjerovanja, no su u 9. stoljeću prihvatili kršćanstvo.
Hrvatska u doba Arpadovića
Hrvatska u doba ArpadovićaPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"
Doba najveće turske opasnosti
Doba najveće turske opasnostiPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"
asdada
- 1. ᾱč
- 2. • ᾱč su bili vojnici pješaci Osmanskog Carstva, naoružani isprva lukom i strijelom, a kasnije tijekom 15. st. sve više vatrenim oružjem. Janjičarske postrojbe sastoje se od tri divizije (džemaat). Oni su bili udarna snaga vojske i činili su čvrsti centar na ratištu. Svaki od njih bio je pažljivo odabran između mnoštva dječaka koji su u okupiranim zemljama sakupljani kao “ danak u krvi” (devširme. To je bio okrutni način novačenja otimajući dječake u dobi od 10 godina i odvodeći ih u Carigrad na krutu i asketsku izobrazbu za profesionalne vojnike.
- 3. • Nisu svi janjičari bili stacionirani u prijestolnici. Bilo ih je i u većim gradovima uzduž granice da bi mogli u što kraćem vremenu reagirati u slučaju kontranapada ili lokalne pobune, a u slučaju opsade organizirali su obranu do dolaska pojačanja. Poznate su po svojim podvizima janjičarske postrojbe Beograda, Soluna i Trapezunta na obali Crnog mora. Njihova visoka vojna naobrazba premašivala je znanja lokalnih paša i često bila presudna u odsudnom trenutku.
- 4. Tanzimat (reorganizacija), bio je period reformi u Osma nlijskom carstvu između 1839-1876. Tanzimatske reforme je pokrenuo sultan Mahmut II (1808- 1839), Mahmut II je preobratio polunezavisne državne institucije u centralizovana ministarstva po uzoru na evropske sisteme vladanja, zatim je ukinuo janjičare (što je bio samo uvod u prave vojne reforme), i pokrenuo reforme u obrazovanju i finansijama. Međutim, Mahmut nije uspio da obavi svoj posao do kraja; umro je 1.7.1839.
- 5. • U Bosni je bilo 70000 janjičara. • Zbog pobjeda u Banjalučkom boju, Dubičkom ratu stanovništvo i janjičari nisu vjerovali da ce nova vojska biti bolja. • Prvi pokušaj reformi pokrenuo je Selim III. Pokušao je ukinuti janjičare i uvesti novu vojsku nizam-i-džedid. Nije uspio jer su ga janjičari pogubili.
- 6. • Kada je 1826. godine sultan Mahmut II. najavio stvaranje novog vojnog korpusa, janičari su se okupili na svom vježbalištu i krenuli na carsku palaču da izvrše tradicionalni janičarski puč. Ali Mahmut je razmjestio vojnike koji su mu ostali privrženi s topovima oko vježbališta pa je za pola sata pobio čitav janičarski korpus. Taj je dogadjaj omogućio Mahmutu da ukine instituciju janjičara i osnuje novu regularnu vojsku baziranu na Istambulu i nove jedinice u provincijama, za koje ce se novačiti vojnici za rok služenja od 12godina. Poslije reforme janjičara uslijedile su još: • Godine 1831. ukinut je sistem timarskih posjeda • 1835.g. su ukinute kapetanije u Bosni i Hercegovini. • Harač je ukinut 1855. godine, kad je ukinuta i tradicionalna zabrana kršćanima da redovno služe vojsku.