際際滷

際際滷Share a Scribd company logo

Kako-pitati-o-samoubistvu-Spektar-suicidalnih-misli.pptx.pptx

Download as PPTX, PDF
Olivera Vukovic
Olivera Vukovic

Kako-pitati-o-samoubistvu-Spektar-suicidalnih-misli

1 of 30
Download to read offline
Hitna psihijatrijska stanja U svim medicinskim disciplinama pa i u psihijatriji, urgentno stanje pacijenta definira se prema stupnju neodgodive potrebe za tretmanom, odnosno terapijskom intervencijom. [2] U hitna psihijatrijska stanja u u転em smislu ubrajaju se sva stanja u kojima je ugro転en 転ivot psihijatrijskog bolesnika ili pak sam bolesnik ugro転ava svoju okolinu tako da je nu転na promptna terapijska intervencija. U 邸irem smislu hitna psihijatrijska stanja ukljuuju sva stanja u kojima bi izostanak ili dulje odgaanje terapijske intervencije mogli dovesti do ozbiljne opasnosti za bolesnika i/ili njegovu okolinu. [3] ov by olivera vukovic
Temeljne znaajke hitnih stanja u psihijatriji Pojmovno odreenje hitnog stanja u psihijatriji U svim medicinskim disciplinama pa i u psihijatriji, urgentno stanje pacijenta definira se prema stupnju neodgodive potrebe za tretmanom, odnosno terapijskom intervencijom. [2] U hitna psihijatrijska stanja u u転em smislu ubrajaju se sva stanja u kojima je ugro転en 転ivot psihijatrijskog bolesnika ili pak sam bolesnik ugro転ava svoju okolinu tako da je nu転na terapijska intervencija. U 邸irem smislu hitna psihijatrijska stanja ukljuuju sva stanja u kojima bi izostanak ili dulje odgaanje terapijske intervencije mogli dovesti do ozbiljne opasnosti za bolesnika i/ili njegovu okolinu. [3] U trija転i treba razlikovati istinska hitna psihijatrijska stanja od onih koja su do転ivljena od bolesnika ili njegove obitelji kao hitna, ali mogu priekati procjenu i intervenciju. Hitnost i vrsta intervencije mogu bitno ovisiti o mjestu gdje se nalazi pacijent. Vrlo je va転no s bolesnikom uspostaviti kontakt i potaknuti ga na suradnju s lijenikom. Nerijetko je nu転no primijeniti medikamentoznu terapiju i prije same uspostave dijagnoze.
Medikamentozne metode u hitnim situacijama Uspavljivanje bolesnika U hitnim psihijatrijskim situacijama primjenjuju se slijedee medikamentozne metode: Uspavljivanje bolesnika uz pomo anesteziologa ili bez njega Brza trankvilizacija i anksioliza Brza trankvilizacija i anksioliza (peroralno, intramuskularno, infuzijom) Neuroleptizacija Neuroleptizacija haloperidolom Fiziko sputavanje Nerijetko je nu転no i fiziko sputavanje, agitiranih i agresivnih pacijenata.
Klasifikacija hitnih stanja u psihijatriji Nulta kategorija hitnosti Prema nekim literaturnim navodima tri su kategorije hitnosti. Nulta kategorija hitnosti ukljuuje sva stanja koja zahtijevaju neodgodivu psihijatrijsku intervenciju, gotovo u pravilu nu転na je neodgodiva ili hitna hospitalizacija, a ukljuuje: aktualno ili prijetee nasilno pona邸anje prijetnju suicidom ili poku邸aj suicida prijetei ili razvijeni delirij Definicije kljunih pojmova Nasilnost je stvarno, namjeravano ili prijetee nano邸enje fizike ili du邸evne boli nekoj osobi ili osobama. Prijetnje nano邸enja ozljeda moraju biti jasne i nedvosmislene (npr. "Ubit u te!"), prije nego neodreene izjave neprijateljstva. Nasilnost je pona邸anje koje e vjerojatno povrijediti drugu osobu ili osobe. Pona邸anje koje izaziva strah kod prosjene osobe mo転e se smatrati nasilnim (npr. prikradanje i slijeenje). Poku邸aj suicida definira se kao in u kojem je postojala svjesna namjera uni邸tenja vlastitog 転ivota, ali koji nije zavr邸en i u kojem nije nastupila smrt. Suicid koji se poku邸a naziva se parasuicid. Broj poku邸aja je oko dva puta vei od broja poinjenih suicida. Delirij je sindrom koji karakterizira poremeaj svijesti uz smanjenu sposobnost fokusiranja, odr転avanja i premje邸tanja pa転nje. Smatra se naje邸im mentalnim oblikom distresa u JIL-u. Uzroci su esto multifaktorijalni.
Mjere za olak邸anje simptoma Za olak邸anje simptoma potrebne su brojne mjere. Lijenici i ostalo medicinsko osoblje moraju osvijestiti va転nost i posljedice bihevioralnih i emocionalnih poremeaja u kritinih bolesnika. Toksinost lijekova ili akutno nastale ozbiljne nuspojave - ne転eljena djelovanja lijekova koja se javljaju kod njihove primjene. Nuspojave lijekova mogu varirati od neznatnih pa do po 転ivot opasnih 邸to katkada ovisi o samom bolesniku.
Prva kategorija hitnosti 1 Stanja u prvoj kategoriji hitnosti U prvu kategoriju hitnosti pripadaju stanja: izra転eno bizarno pona邸anje ili suicidalno- homicidalni rizik akutne agitacije razne intoksikacije Ta stanja zahtijevaju brzu skrb, ali hospitalizacija nije neodgodiva ili nu転na. 2 Vodii za procjenu rizika Postoje upitnici, odnosno vodii za procjenu, i kontrolne liste faktora rizika za procjenu opasnosti. One nisu psiholo邸ki testovi. Nije im svrha izraziti apsolutne ili relativne stupnjeve rizika, stupnjeve podudarnosti razliitih mi邸ljenja raznih procjenitelja (pouzdanost), ili tonost predvianja procijenjenih osoba. 3 Svrha vodia za procjenu Ovi vodii predstavljaju sustavni, standardizirani, kliniki koristan okvir za prikupljanje podataka i strunu procjenu opasnosti npr. koje faktore treba razmotriti, koji tip informacija prikupiti i kako dobiti te informacije.
Druga kategorija hitnosti Situacijske krize i reaktivna stanja Druga kategorija hitnosti ukljuuje situacijske krize i reaktivna stanja. Ova stanja zahtevaju pa転nju, ali ne nu転no neodgodivu intervenciju. Umjereno izra転ena anksiozna stanja Umjereno izra転ena anksiozna stanja su takoe deo druge kategorije hitnosti. Ova stanja mogu biti ozbiljna, ali ne zahtevaju hitnu hospitalizaciju. Potencijalno opasna stanja Sva druga potencijalno opasna stanja koja mogu uzrokovati razne komplikacije spadaju u ovu kategoriju. Nije nu転na neodgodiva intervencija niti hospitalizacija.[3]
Koncept rizika Koncept rizika je kompleksan i usko povezan sa pojmom opasnosti i vjerojatnosti. Openito, rizik je nedovoljno razumljivo izlaganje opasnost i stoga se njegova pojava ne mo転e predvidjeti sa sigurno邸u. Koncept je vi邸estran i odnosi se na prirodu opasnosti, vjerojatnost da e do opasnosti doi, uestalost pojave opasnosti, ozbiljnosti posljedica opasnosti i neminovnost opasnosti. Poku邸aj razumijevanja i izbjegavanja rizika proces koji se ponekad naziva procjena rizika postao je centralni ili organizatorski koncept u mnogim podrujima, ukljuujui zakon, biznis, medicinu i tehniku. Naje邸e, procjena rizika proces je identificiranja i prouavanja opasnosti kako bi se smanjila mogunost njene pojave. [3]
Uzroci psihijatrijskih hitnih stanja Hitna psihijatrijska stanja mogu nastati kao posljedica razliitih poremeaja, bolesti, dogaaja i situacija. Mogu nastati i u prethodno mentalno zdravih osoba i u sklopu bilo kojeg dru邸tvenog poremeaja u odreenim okolnostima. Prema uzroku nastanka razlikuju se:
Endogena stanja Funkcionalni i procesni mentalni poremeaji Katatona shizofrenija oblik u kojem dominiraju fiziki simptomi kao 邸to je nepokretnost, pretjerana motorika aktivnost ili zauzimanje udnih polo転aja. Paranoidna shizofrenija oblik u kojem su prisutne sumanute ideje udru転ene s halucinacijama Manija s vrlo rizinim pona邸anjemznakovitost je u prekomjernoj fizikoj aktivnosti i osjeaju izvanredno veselog raspolo転enja Stupor - stanje utrnulosti gotovo svih funkcija linosti. Razlikuju se katatoni, depresivni, histerini i organski stupor. Poremeaji raspolo転enja i jedenja Unipolarna i bipolarna depresija s agitacijom i/ili suicidalno邸u - poremeaji raspolo転enja mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine na temelju javljanja jedne ili vi邸e maninih ili hipomaninih epizoda, pa se tako svi poremeaji u kojima se javi manino (povi邸eno) raspolo転enje nazivaju bipolarnim poremeajima, a oni u kojih se javlja samo depresija se nazivaju depresivnim unipolarnim poremeajima Du邸evni poremeaji s izra転enom anoreksijom - Anorexia nervosa je poremeaj jedenja u sredi邸tu kojeg se nalazi preplavljujui strah od debljanja. Oboljela osoba postaje opsjednuta slikom svog tijela i esto do転ivljava sebe debelom iako je istina suprotna. Ostali poremeaji Disocijativni poremeaj s opasnim pona邸anjem - disocijativni poremeaj identiteta, koji se prije nazivao poremeajem vi邸estruke linosti je obilje転en s 2 ili vi邸e identiteta ili osobnosti koje se izmjenjuju i nemoguno邸u sjeanja o va転nim osobnim podacima povezanima s nekim od tih identiteta. Te邸ki panini poremeaj - Napad panike je nagli nastup neupadljivog, kratkog razdoblja izrazite nelagodnosti ili straha, praen somatskim ili spoznajnim simptomima. Panini poremeaj predstavlja pojavu ponavljanih napada panike. Granini poremeaj linosti s visokim suicidalnim rizikom - usmjeravanje osjeaja ljutnje na druge prema samome sebi Impulzivni poremeaj - OKP je obilje転en opsjednutostima, prisilama ili s oboje. Opsjednutosti i prisile izazivaju jaki stres i ometaju obrazovno i dru邸tveno djelovanje Antisocijalni poremeaj linosti s visokim rizikom za agresivne reakcije - je vrsta kronine mentalne bolesti kod koje su nain razmi邸ljanja, do転ivljavanje situacije i odnosi s drugima abnormalni i destruktivni. Osobe s antisocijalnim poremeajem linosti obino nemaju osjeaj za dobro i lo邸e. esto mogu kr邸iti zakon i prava drugih, upadati u probleme ili sukobe. Mogu lagati, pona邸ati se nasilno i imati problema s drogama i alkoholom. Muenchausenov sindrom - te邸ki oblik umi邸ljenog poremeaja se sastoji od ponavljanja la転nih tjelesnih simptoma bez vanjskog podra転aja. Motivacija za ovakvo pona邸anje je zauzimanje uloge bolesnika.
Psihogena stanja Akutna reakcija na stres Psihogena stanja (povezana s konfliktnim situacijama i psihotraumatskim stresom gdje pripadaju reaktivni mentalni poremeaji i poremeaji prilagodbe): akutna reakcija na stres (転rtve zlostavljanja, silovanja, razbojstva i otmica, prirodnih i ratnih katastrofa) nastaje nakon 邸to je osoba bila suoena s dogaajima koji zadovoljavaju kriterije navedene i kod PTSP-a te je pritom reagirala intenzivnim strahom, osjeajem bespomonosti i u転asa, a potom ima simptome npr.tuposti, ravnodu邸nosti, depersonalizacije, derealizacije i sl. Situacijske krize Situacijske krize (reakcije na pojavu te邸ke somatske bolesti) - ve prva saznanja o postojanju mogunosti da netko boluje od te邸ke bolesti razvijaju napetost i nesigurnost. Ljudi razliito reagiraju kada saznaju da boluju od maligne bolesti i da ih oekuje zahtjevno lijeenje praeno neizvjesno邸u i brojnim medicinskim procedurama. Za nekoga je maligna bolest stres, za nekoga je 転ivotna kriza, a netko dijagnozu, lijeenje i sve medicinske intervencije do転ivljava kao traumatska iskustva. Potvrda dijagnoze esto je praena raznolikim depresivnim krizama te strahom od smrti i neizvjesne budunosti. Razvojne krize i stanja paninog straha Razvojne krize (kriza identiteta) - je vrijeme intenzivne analize i istra転ivanje razliitih naina na koji sami sebe promatramo. Stanja paninog straha dijeli se na spontani panini napad koji dolazi bez ikakvog upozorenja, specifini panini napad koji se dogaa kada se osoba nae u specifinoj situaciji ili mjestu koje izaziva paniku te situacijski panini napad koji se dogaa samo u odreenim situacijama, ali one nisu uzrok napada. Ostala psihogena stanja Stanja transa i opsjednutosti - spontano prezentiraju nesistematizirane bizarne sadr転aje religiozno isprovocirane, da bi iznenada zapali u nemir, transformirali glas, izvijaju se na stolici, stenju, dodiruju po tijelu, postaju koprolalini, lascivni,uz stereotipno ponavljanje rijei i pojmove, direktnih asocijacija pakla i sotonizma. Reaktivne psihoze - psihoze izazvane u velikoj mjeri ili gotovo u potpunosti skora邸njim djelovanjem nekog izrazito nepovoljnog vanjskog imbenika. Epidemijske emocionalne reakcije - radi se o privatnoj logici subjekta koji osjea ili ak nekog dijela linosti koji se nalazi u nesvjesnom. Logika mo転e biti tona ili pogre邸na, a emocija racionalna ili iracionalna, adekvatna ili neadekvatna. Va転no je naglasiti da su emocije uvijek usmjerene ka adaptaciji. Reakcije odbijanja lijeenja u vitalnim indikacijama - bolesnici imaju svoje razloge zbog kojih ne pristaju na lijeenje (lo邸a iskustva drugih, obiteljski razlozi, besperspektivnost lijeenja itd.)
Somatogena stanja Organski i simptomatski du邸evni poremeaji Somatogena stanja (povezana s raznim tjelesnim i neurolo邸kim bolestima tako da se radi o organskim i simptomatskim du邸evnim poremeajima): Katatona organska stanja Oznaavaju psihomotornu napetost i uzbuenost, a javljaju se u dva osnovna oblika kao katatoni stupor i katatono uzbuenje Sumrana stanja U medicini je oblik kvalitativne poremeaji svijesti. To je stanje koje je karakterizirano su転enjem polja svijesti. Nastaje naglo i traje nekoliko minuta do nekoliko dana i prestaje naglo, kako je i nastalo Razni oblici demencija Razni oblici demencija s nonom agitacijom i psihozom - demencija je kronini, globalni, obino ireverzibilni gubitak kognicije. One se mogu podijeliti na nekoliko naina: Alzheimerova ili ne Alzheimerova, kortikalna ili subkortikalna, ireverziblna ili potencijalno reverzibilna, ili esta odnosno rijetka Delirantna stanja Delirantna stanja (delirij, akutna konfuzna stanja, akutni organski psihosindrom) - stanja kvalitativno promijenjene svijesti: zamuenost, poremeenost svijesti razliita stupnja, uz poremeaje pa転nje te nejasno, besciljno, rastrgano mi邸ljenje i poveana sugestibilnost Drugi organski i simptomatski mentalni poremeaji Svi drugi organski i simptomatski mentalni poremeaji - ova podgrupa obuhvaa niz du邸evnih poremeaja grupiranih na osnovu zajednike etiologije bolesti, povrede ili drugog o邸teenja mozga, koje dovode do disfunkcije mozga.
Farmakogena stanja Maligni neuroleptiki sindrom Maligni neuroleptiki sindrom - je rijetka, ali po 転ivot opasna reakcija na neuroleptiku terapiju. Sindrom je okarakteriziran groznicom, ukoeno邸u mi邸ia, promjenom mentalnog stanja i autonomnom disfunkcijom Toksini serotoninski sindrom Toksini serotoninski sindrom - simptomi serotoninskog sindroma se obino pojavljuju nekoliko sati nakon uzimanja novog lijeka ili poveanja doze lijeka Ekstrapiramidne nuspojave Ekstrapiramidne nuspojave dijele se na rane i kasne. Rane ekstrapiramidne nuspojave ukljuuju distonike reakcije, akatiziju i Parkinsonov sindrom, dok je tardivna diskinezija, kasna ekstrapiramidna nuspojava Medikamentozni delirij i sindrom sustezanja Medikamentozni delirij - uzrok delirantnog stanja je poveanje koncentracije psihotropnih medikamenata. Izra転eni sindromisustezanja - ustezanje od barbiturata uzimanih u velikim dozama dovodi do naglog apstinencijskog sindroma u obliku te邸ke, zastra邸ujue i potencijalno smrtonosne bolest. Ustezanje od benzodiazepina izaziva slian apstinencijski sindrom, premda je on rijetko tako te転ak ili opasan po 転ivot Sindrom naglog prekidanja terapije Sindrom naglog prekidanja terapije SZO daje kliniku sliku istiui njezino dijagnostiko znaenje jer od psihikih te邸koa prevladava poremeaj sna, strepnja, strah, opi nemir, nemogunost koncentracije, razdra転ljivost i sl., a mogue su i
1.3. Analiza pojedinih hitnih stanja u psihijatriji 1.3.1. Stanje akutne konfuzije i agitacije Neki autori pojmove akutno stanje konfuzije i delirij koriste kao sinonime Drugi delirij oznaavaju kao posebni oblik stanja akutne konfuzije s izra転enom agitirano邸u, tremorom, halucinacijama, te poveanom aktivno邸u simpatikog 転ivanog sustava 邸to je po 転ivot opasno zbivanje Prilikom uzimanja anamneza treba imati na umu da veina konfuznih pacijenata ne mo転e sudjelovati u razgovoru, s toga se u pravilu treba osloniti na heteroanamnezu bli転njih Glavna karakteristika je iznenadna promjena bolesnikova mentalnoga odnosno psihikoga stanja Rije je o prolaznome poremeaju koji mo転e trajati nekoliko dana ili tjedana te mo転e postupno prijei u demenciju ili druge oblike psihoorganskoga sindroma
Dijagnoza kriterijumi za konfuziju 1 Su転ena svijest i poremeaji percepcije Ukratko, za dijagnozu moraju postojati barem dva od 邸est znakova: [6] 1. Su転ena svijest (svijest mo転e biti poremeena su転avanjem obima (polja) svijesti, kada je njena 邸irina su転ena, ili nejasnoom sadr転aja svijesti) 2. Poremeaji percepcije (aktivan proces organiziranja, integriranja i interpretiranja osjetnih informacija, koji nam omoguuje upoznavanje i prepoznavanje znaenja predmeta, pojava i dogaaja u na邸oj okolini) 2 Psihomotorna aktivnost i poremeaji spavanja 3. Smanjena ili poveana psihomotorna aktivnost (poremeaj vezan uz pote邸koe da sprijee nepotrebne pokrete, pokazuju slabu koordinaciju i promjenjiv tonus mi邸ia, a mogu se javiti neke motorne aktivnosti kao 邸to je trljanje nosa, njihanje glavom ili tijelom 4. Poremeaj spavanja (nesanica, prekomjerno spavanje, poremeaj ritma spavanja budnost, mjesearenje, noni strahovi, none more) 3 Orijentacija, pamenje i osjeajnost Poremeaja orijentacija u vremenu prostoru i prepoznavanju osoba Poremeaji pamenja (amnezija, konfabulacije,alomnezije, la転na prepoznavanja, patolo邸ka la転ljivost) Poremeaji osjeajnosti (afektivni poremeaji poremeaji osjeajnog 転ivota; mogu se javiti u razliitim 転ivotnim okolnostima. Promjena intenziteta mo転e se razviti prema koenju ili otkoenju afekata. Koeni afekti, hipotimni, u prvom su redu depresivni. Nasuprot tome su hipertimni afekti koji se oituju u bezrazlo転nom veselju odnosno euforija, a prisutni su u maninim stanjima.
1.3.2. Anksiozno stanje, panini napadaj i fobija Glavna znaajka generaliziranog anksioznog stanja trajna je, pretjerana i nesavladiva zabrinutost o posve svakida邸njim situacijama. Bolesnik se tu転i na simptome kao 邸to su nemir, umor, razdra転ljivost, te邸koe s koncentracijom, bolovi u mi邸iima, tenzijska glavobolja i nesanica.
Simptomi paninog poremeaja Dijagnoza i trajanje Dijagnozu se postavlja ako bolesnik ove simptome spominje barem 6 mjeseci. Kod bolesnika s paninim poremeajem rije je o napadajima straha i prisutnosti somatskih simptoma kao 邸to su: Palpitacije Znojenje Drhtanje Trnci Osjeaj gu邸enja i te邸ko disanje Suha usta Bol u prsnome ko邸u Dodatni simptomi Munina i tegobe u trbuhu Vrtoglavica Depersonalizacijai derealizacija Groznica/valovi vruine Parestezije Strah od smrti Strah od gubitka kontrole/razuma [6]
Razumevanje fobije Fobija je vrlo neugodno emocionalno stanje napetosti nalik strahu, samo 邸to nema realne osnove. Naje邸e je prekomjeran ili neopravdan, a pojavljuje se u vezi oekivanja specifinog objekta ili situacije, ali taj strah osobe ne ometa u svakida邸njem 転ivotu. Fobije se dijele na jednostavne/specifine i socijalne.
Specifine fobije Definicija specifine fobije Specifina fobija, nekad zvana jednostavna fobija je trajni, bezrazlo転ni strah uzrokovan prisutno邸u ili zami邸ljanjem specifinog objekta ili situacije koja ne predstavlja realnu opasnost. Izlo転enost objektu ili situaciji dovodi do trenutne reakcije u smislu visokog stupnja anksioznosti ili pak do poku邸aja izbjegavanja objekta ili situacije. Utjecaj na svakodnevni 転ivot Simptomi povezani s fobijom ili model izbjegavajueg pona邸anja vezano za odreene objekte ili situacije mo転e u znaajnijoj mjeri utjecati na sposobnosti svakodnevnog funkcioniranja. Odrasli sa specifinom fobijom prepoznaju da je strah pretjeran i bezrazlo転an, ali usprkos tome ne mogu mu se oduprijeti.[7] Vrste specifinih fobija A to su: Fobije od 転ivotinja, Fobije od prirodnih pojava - potresi, poplave, grmljavine, tua, Fobije od krvi i ozljeda, Situacijske fobije - ukljuuju strah od specifine situacije, npr. strah od letenja avionom, vo転nje automobilom, strah od liftova, strah od zatvorenog prostora, Ostale fobije - strah od padanja, glasnih zvukova, strah od zamaskiranih osoba.
Socijalna fobija Socijalna fobija dijeli se na opu i specifinu. Ako osoba pati od ope socijalne fobije, tada strahuje u svakoj situaciji u kojoj bi mogla biti u sredi邸tu pozornosti drugih ljudi. Zabrinuta je jer misli da svi gledaju u nju i prate 邸to ona radi. Strah se mo転e osjeati pri rukovanju i upoznavanju s novim ljudima, ili pri jedenju i pijenju pred drugima. To mnogima mo転e ote転ati odlazak u kupnju ili u restorane. Mo転e se osjeati vrlo nelagodno ako je razodjevena pred drugima, pa izbjegava odlaske na pla転u. Mo転da osjea strah od toga da ne ispadne smije邸na, neznalica ili od obraanja autoritetima, pa se nikada ne suprotstavlja svojim kolegama ili 邸efu, ak ni onda kada bi to doista trebala uiniti. Specifina socijalna fobija se obino pojavljuje u ljudi koji su u sredi邸tu pozornosti zbog svog zanimanja, npr. trgovci, glumci, glazbenici, uitelji. Specifina socijalna fobija se mo転e pojaviti i u bilo koje osobe koja prigodice mora nastupati iii govoriti u javnosti. Ako pati od te vrste fobije, vjerojatno u uobiajenim svakida邸njim dru邸tvenim doticajima s drugim ljudima nema nikakvih problema. Ali nae li se u situaciji da mora javno nastupiti ili govoriti pred drugima ili ne邸to slino tome, postajete vrlo upla邸ena.
Prepoznavanje paninog poremeaja Klinika slika paninog poremeaja Od spomenutih stanja, najva転nije je prepoznati panini poremeaj, jer je nerijetko opasan po 転ivot. Klinika slika je vrlo raznolika i esto dramatina. Bolesnik se 転ali na brzi razvoj vrlo slabog osjeanja i nekih tjelesnih znakova vrlo jak strah, te na prethodno spomenute simptome. Simptomi tokom pregleda Tokom pregleda jako prepla邸enog bolesnika utvruje se: Tahikardija Blijeda, vla転na i hladna ko転a Dispneja/tahipneja Te邸koe s artikulacijom Poremeaj ravnote転e [6]
1.3.3. Psihotina stanja Psihotino stanje medicinski je hitno i ne predstavlja opasnost samo za bolesnika ve i za njegovu okolinu. To je klinika dijagnoza za koju su karakteristini: nesposobnost jasnog razmi邸ljanja i razumijevanja stvarnosti neodgovarajua kontrola osjeaja neuinkovito sporazumijevanje neuobiajeno pona邸anje Psihotino stanje se mo転e javiti u sklopu mnogih psihijatrijskih bolesti ili je uzrok za njega organski.
Psihijatrijske bolesti sa slikom psihoze Shizofrenija i slina stanja U naje邸e psihijatrijske bolesti, koje se mogu oitovati slikom psihoze ubrajaju se: Shizofrenija ili stanja njoj nalik Shizoafektivni poremeaj Poremeaji raspolo転enja Bipolarni poremeaj Psihoza u sklopu depresije [6]
Organski uzroci psihoze Supstance i neurolo邸ki uzroci U organske uzroke za pojavu psihoze ubrajaju se: Upotreba amfetamina ili drugih stimulansa, halucinogena ili kanabisa, upotreba alkohola Epilepsija temporalnoga re転nja Infekcija sredi邸njeg 転ivanog sustava Hungtintonova bolest Fizike povrede i bolesti Ozljeda mozga Cerebrovaskularna bolest Tumori mozga [6]
Simptomi psihoze Psihotini bolesnik je u pravilu uzrujan i vrlo sumnjiav, mo転e biti ak i neprijateljski raspolo転en. esto je barem privremeno konfuzan i dezorijentiran, ipak spomenuta slika ne zadovoljava kriterije za delirij. Naje邸e je bez doticaja sa stvarno邸u i bez uvida u vlastito stanje, veinom odbija lijeenje. Glavni simptomi psihoze su: Pozitivni: iluzije i halucinacije, formalni poremeaji mi邸ljenja Negativni: plitka osjeajnost, osiroma邸eno mi邸ljenje, pomanjkanje motivacije, socijalna izolacija Kognitivni: pozornost koja se mo転e srnuti, poremeaji kratkoronog pamenja, mala radna sposobnost Neprimjerena osjeajnost Ostali: strah, panika, zbunjenost, agresija, neprijateljstvo, samoubilako pona邸anje [6] Navedeni simptomi javljaju se postupno. Za samo zbrinjavanje bolesnika potreban je trud, jer ga prije svega treba uvjeriti da je lijeenje nu転no. Va転no je uspostaviti odnos ispunjen povjerenjem. Za trenutano smirivanje psihotinog bolesnika naje邸e se koriste benzodijazepami, a konano lijeenje antipsihotinim lijekovima kao 邸to su: risperidon, olanzapin, kvetiapin, anisulprid, aripriprazol. [6]
1.3.4. Poku邸aj samoubojstva 1. Poku邸aj samoubojstva je oblik autoagresivnog pona邸anja. Tu spada i neuspjelo samoubojstvo, gdje samo sluajne okolnosti odluuju da se in ne okona smru. 2. Poku邸aj samoubojstva esto, barem do neke mjere, istodobno znai i poziv pomo. 3. Poku邸aj samoubojstva je u literaturi definiran kao: ne sudbonosno djelovanje, pri kojemu si ovjek prouzroi ozljedu ili popije tvar u koliini koja prema邸uje openito dopu邸tenu ili propisanu koliinu. [6] 4. Osobe koje su poku邸ale samoubojstvo treba hospitalizirati i zbrinuti kombinacijom psiho i medikamentozne terapije. 5. Prije svega je potrebno pru転iti pomo ovisno o nainu samoozljeivanja, a kada se to uini bitno je da bolesnik ne ostane sam.
1.3.5. Akutna opijenost alkoholom Alkohol je osnovni sastojak alkoholnih pia, koristi se i kao otapalo, antiseptik i u kozmetikoj industriji. Akutna otrovanja s etanolom su naje邸i uzrok meu svim akutnim sluajnim otrovanjima u odraslih osoba. Etanol se iz probavnoga sustava vrlo brzo i potpuno apsorbira. Najvi邸e koncentracije u krvi su 30 do 60 minuta nakon u転ivanja. U sredi邸tu klinike slike pri akutnoj opijenosti alkoholom je sindrom depresije sredi邸njeg 転ivanog sustava. Utjecaj etanola na sredi邸nji 転ivani sustav je esto individualan i ovisi o vi邸e imbenika: 1. Koliina i koncentracija popijenog alkohola 2. Brzina konzumacije 3. Istodobno uzimanje lijekova 4. Ozljeda glave 5. Stanje ishranjenosti 6. Komplikacije kroninog alkoholizma 7. Nasljee [6] Kad bolesnik ima poremeaj svijesti, koordinacije i neuobiajeno se pona邸a, te ima blage poremeaje pa転nje, rije je o pijanoj osobi. Kada se tome pridoda povraanje, diplopija, letargija i druge tjelesne tegobe bolesnik je otrovan alkoholom. Pri jo邸 te転em otrovanju bolesni postaje komatozan, a mo転e doi i do aspiracije, depresije di邸nog centra, hipoventilacije, hipotermije, aritmije, zastoja disanja i smrti. Pri zbrinjavanju bolesnika u akutnoj alkoholno opijenosti potrebne su izvanredna temeljitost i este ponovne ocijene stanja. Hitno je potrebno osigurati zadovoljavajue disanje, normalan krvni tlak, i hidrataciju. Ukoliko je pro邸lo kratko vrijeme od konzumacije alkohola, ispire se 転eludac. Alkoholiziranu osobu treba pratiti do otre転njenja.
1.3.6. Delirij Delirij je etiolo邸ki nespecifian, akutni du邸evni poremeaj s kvalitativnim poremeajima svijesti, poremeajima orijentacije, pamenja, mi邸ljenja, emocija, sna i pona邸anja. Ima karakteristian promjenjiv tok s iznenadnim poetkom. Pri uzimanju anamneze treba biti svjestan kako veina delirantnih bolesnika ne mo転e sudjelovati u razgovoru, pa se oslanja na heteroanamnezu bli転njih. Glavna karakteristika je iznenadna promjena bolesnikova mentalnog stanja. Rije je o prolaznome poremeaju koji mo転e trajati nekoliko dana ili tjedan. Za dijagnozu moraju biti prisutna barem dva od 6 znakova: 1. Su転ena svijest 2. Poremeaji percepcije 3. Smanjena ili poveana psihomotorna aktivnost 4. Poremeaj spavanja 5. Poremeaja orijentacija u vremenu prostoru i prepoznavanju osoba 6. Poremeaji pamenja Indikacije za sedaciju su slijedee: Zbog va転nih pretraga U jako agitiranog i uznemirenog bolesnika, kako bi se sprijeilo samoozljeivanje ili ozljede prisutnih. Va転no je koristiti samo jedan lijek u najni転oj moguoj dozi, koju se povisuje do 転eljenog uinka svakih 30 minuta. Ponekad je dostatna sedacija s midazolamom ili diazepamom. Haroperidol uzrokuje manje sedacije. Bolesnika u deliriju treba prevoziti tako da se zbog agitiranosti, agresivnosti ili autodestruktivnost 邸to manje ozlijedi, da ne ozlijedi zdravstvene radnike i ne prouzroi 邸tetu na medicinskoj opremi ili vozilu.
1.3.7. Depresija Depresija je mentalni poremeaj za koji su karakteristini osjeaji nezadovoljstva, depresivno raspolo転enje ili poti邸tenost, gubitak interesa i radosti, nemogunost emocionalnog odgovora na ugodne podra転aje i osjeaj pomanjkanja energije. esto je zamaskirana netipinim simptomima, bolesnici je nisu svjesni. Postoje razne teorije o nastanku bolesti. Najva転niji je dugotrajna izlo転enost stresu, koja smanjuje razinu otpu邸tanja neurotransmitera u sredi邸njem 転ivanom sustavu. Ulogu pri nastanku imaju jo邸 i genetika i imbenici okoline, kao meuljudski odnosi. [6] Kliniku sliku ine: 1. Depresivno raspolo転enje odnosno poti邸tenost 2. Anhedonija: nemogunost osjeanja zadovoljstva, gubitak interesa za do tada ugodne poslove 3. Psihomotorika aktivnost: dolazi do znaajnog usporavanja misaonog procesa i fizike aktivnost 4. Kognitivna disfunkcija 5. Psihoza [6]
1.3.8. Demencija Demencija je kronina progresivna bolest mozga koja se oituje opadanjem vi邸ih funkcija mozga. Nije samostalna bolest ve je definirana kao sindrom koji uzrokuje propadanje stanica u mozgu. Mo転e se javiti u bilo kojoj dobi. U poetku bolesti naje邸e je prisutno nepovjerenje osobe u vlastite sposobnosti i te邸ko no邸enje s poslom i svakodnevnom rutinom. Kasnije bolesnik izgubi uvid u bolest i pridru転e se promjene u pona邸anju, a u zavr邸noj fazi bolesti potreban je stalni nadzor i njega, jer bolesnik nema dodir s okolinom. Sindrom demencija mo転e sa dobom donijeti razliite komplikacije koje zahtijevaju hitnu psihijatrijsku obradu, a to su: 1. Depresija 2. Delirij 3. Psihotino stanje 4. Kronini nemir [6] Naje邸i hitni simptomi su: 1. Opasnost od samoubojstva 2. Poremeaji svijesti, poremeaji hranjenja i druge tjelesne tegobe 3. Uznemirenost 4. Lutanje i motoriki nemir 5. Psihotini simptomi 6. Agresivnosti [6]

More Related Content

Kako-pitati-o-samoubistvu-Spektar-suicidalnih-misli.pptx.pptx

  • 1. Hitna psihijatrijska stanja U svim medicinskim disciplinama pa i u psihijatriji, urgentno stanje pacijenta definira se prema stupnju neodgodive potrebe za tretmanom, odnosno terapijskom intervencijom. [2] U hitna psihijatrijska stanja u u転em smislu ubrajaju se sva stanja u kojima je ugro転en 転ivot psihijatrijskog bolesnika ili pak sam bolesnik ugro転ava svoju okolinu tako da je nu転na promptna terapijska intervencija. U 邸irem smislu hitna psihijatrijska stanja ukljuuju sva stanja u kojima bi izostanak ili dulje odgaanje terapijske intervencije mogli dovesti do ozbiljne opasnosti za bolesnika i/ili njegovu okolinu. [3] ov by olivera vukovic
  • 2. Temeljne znaajke hitnih stanja u psihijatriji Pojmovno odreenje hitnog stanja u psihijatriji U svim medicinskim disciplinama pa i u psihijatriji, urgentno stanje pacijenta definira se prema stupnju neodgodive potrebe za tretmanom, odnosno terapijskom intervencijom. [2] U hitna psihijatrijska stanja u u転em smislu ubrajaju se sva stanja u kojima je ugro転en 転ivot psihijatrijskog bolesnika ili pak sam bolesnik ugro転ava svoju okolinu tako da je nu転na terapijska intervencija. U 邸irem smislu hitna psihijatrijska stanja ukljuuju sva stanja u kojima bi izostanak ili dulje odgaanje terapijske intervencije mogli dovesti do ozbiljne opasnosti za bolesnika i/ili njegovu okolinu. [3] U trija転i treba razlikovati istinska hitna psihijatrijska stanja od onih koja su do転ivljena od bolesnika ili njegove obitelji kao hitna, ali mogu priekati procjenu i intervenciju. Hitnost i vrsta intervencije mogu bitno ovisiti o mjestu gdje se nalazi pacijent. Vrlo je va転no s bolesnikom uspostaviti kontakt i potaknuti ga na suradnju s lijenikom. Nerijetko je nu転no primijeniti medikamentoznu terapiju i prije same uspostave dijagnoze.
  • 3. Medikamentozne metode u hitnim situacijama Uspavljivanje bolesnika U hitnim psihijatrijskim situacijama primjenjuju se slijedee medikamentozne metode: Uspavljivanje bolesnika uz pomo anesteziologa ili bez njega Brza trankvilizacija i anksioliza Brza trankvilizacija i anksioliza (peroralno, intramuskularno, infuzijom) Neuroleptizacija Neuroleptizacija haloperidolom Fiziko sputavanje Nerijetko je nu転no i fiziko sputavanje, agitiranih i agresivnih pacijenata.
  • 4. Klasifikacija hitnih stanja u psihijatriji Nulta kategorija hitnosti Prema nekim literaturnim navodima tri su kategorije hitnosti. Nulta kategorija hitnosti ukljuuje sva stanja koja zahtijevaju neodgodivu psihijatrijsku intervenciju, gotovo u pravilu nu転na je neodgodiva ili hitna hospitalizacija, a ukljuuje: aktualno ili prijetee nasilno pona邸anje prijetnju suicidom ili poku邸aj suicida prijetei ili razvijeni delirij Definicije kljunih pojmova Nasilnost je stvarno, namjeravano ili prijetee nano邸enje fizike ili du邸evne boli nekoj osobi ili osobama. Prijetnje nano邸enja ozljeda moraju biti jasne i nedvosmislene (npr. "Ubit u te!"), prije nego neodreene izjave neprijateljstva. Nasilnost je pona邸anje koje e vjerojatno povrijediti drugu osobu ili osobe. Pona邸anje koje izaziva strah kod prosjene osobe mo転e se smatrati nasilnim (npr. prikradanje i slijeenje). Poku邸aj suicida definira se kao in u kojem je postojala svjesna namjera uni邸tenja vlastitog 転ivota, ali koji nije zavr邸en i u kojem nije nastupila smrt. Suicid koji se poku邸a naziva se parasuicid. Broj poku邸aja je oko dva puta vei od broja poinjenih suicida. Delirij je sindrom koji karakterizira poremeaj svijesti uz smanjenu sposobnost fokusiranja, odr転avanja i premje邸tanja pa転nje. Smatra se naje邸im mentalnim oblikom distresa u JIL-u. Uzroci su esto multifaktorijalni.
  • 5. Mjere za olak邸anje simptoma Za olak邸anje simptoma potrebne su brojne mjere. Lijenici i ostalo medicinsko osoblje moraju osvijestiti va転nost i posljedice bihevioralnih i emocionalnih poremeaja u kritinih bolesnika. Toksinost lijekova ili akutno nastale ozbiljne nuspojave - ne転eljena djelovanja lijekova koja se javljaju kod njihove primjene. Nuspojave lijekova mogu varirati od neznatnih pa do po 転ivot opasnih 邸to katkada ovisi o samom bolesniku.
  • 6. Prva kategorija hitnosti 1 Stanja u prvoj kategoriji hitnosti U prvu kategoriju hitnosti pripadaju stanja: izra転eno bizarno pona邸anje ili suicidalno- homicidalni rizik akutne agitacije razne intoksikacije Ta stanja zahtijevaju brzu skrb, ali hospitalizacija nije neodgodiva ili nu転na. 2 Vodii za procjenu rizika Postoje upitnici, odnosno vodii za procjenu, i kontrolne liste faktora rizika za procjenu opasnosti. One nisu psiholo邸ki testovi. Nije im svrha izraziti apsolutne ili relativne stupnjeve rizika, stupnjeve podudarnosti razliitih mi邸ljenja raznih procjenitelja (pouzdanost), ili tonost predvianja procijenjenih osoba. 3 Svrha vodia za procjenu Ovi vodii predstavljaju sustavni, standardizirani, kliniki koristan okvir za prikupljanje podataka i strunu procjenu opasnosti npr. koje faktore treba razmotriti, koji tip informacija prikupiti i kako dobiti te informacije.
  • 7. Druga kategorija hitnosti Situacijske krize i reaktivna stanja Druga kategorija hitnosti ukljuuje situacijske krize i reaktivna stanja. Ova stanja zahtevaju pa転nju, ali ne nu転no neodgodivu intervenciju. Umjereno izra転ena anksiozna stanja Umjereno izra転ena anksiozna stanja su takoe deo druge kategorije hitnosti. Ova stanja mogu biti ozbiljna, ali ne zahtevaju hitnu hospitalizaciju. Potencijalno opasna stanja Sva druga potencijalno opasna stanja koja mogu uzrokovati razne komplikacije spadaju u ovu kategoriju. Nije nu転na neodgodiva intervencija niti hospitalizacija.[3]
  • 8. Koncept rizika Koncept rizika je kompleksan i usko povezan sa pojmom opasnosti i vjerojatnosti. Openito, rizik je nedovoljno razumljivo izlaganje opasnost i stoga se njegova pojava ne mo転e predvidjeti sa sigurno邸u. Koncept je vi邸estran i odnosi se na prirodu opasnosti, vjerojatnost da e do opasnosti doi, uestalost pojave opasnosti, ozbiljnosti posljedica opasnosti i neminovnost opasnosti. Poku邸aj razumijevanja i izbjegavanja rizika proces koji se ponekad naziva procjena rizika postao je centralni ili organizatorski koncept u mnogim podrujima, ukljuujui zakon, biznis, medicinu i tehniku. Naje邸e, procjena rizika proces je identificiranja i prouavanja opasnosti kako bi se smanjila mogunost njene pojave. [3]
  • 9. Uzroci psihijatrijskih hitnih stanja Hitna psihijatrijska stanja mogu nastati kao posljedica razliitih poremeaja, bolesti, dogaaja i situacija. Mogu nastati i u prethodno mentalno zdravih osoba i u sklopu bilo kojeg dru邸tvenog poremeaja u odreenim okolnostima. Prema uzroku nastanka razlikuju se:
  • 10. Endogena stanja Funkcionalni i procesni mentalni poremeaji Katatona shizofrenija oblik u kojem dominiraju fiziki simptomi kao 邸to je nepokretnost, pretjerana motorika aktivnost ili zauzimanje udnih polo転aja. Paranoidna shizofrenija oblik u kojem su prisutne sumanute ideje udru転ene s halucinacijama Manija s vrlo rizinim pona邸anjemznakovitost je u prekomjernoj fizikoj aktivnosti i osjeaju izvanredno veselog raspolo転enja Stupor - stanje utrnulosti gotovo svih funkcija linosti. Razlikuju se katatoni, depresivni, histerini i organski stupor. Poremeaji raspolo転enja i jedenja Unipolarna i bipolarna depresija s agitacijom i/ili suicidalno邸u - poremeaji raspolo転enja mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine na temelju javljanja jedne ili vi邸e maninih ili hipomaninih epizoda, pa se tako svi poremeaji u kojima se javi manino (povi邸eno) raspolo転enje nazivaju bipolarnim poremeajima, a oni u kojih se javlja samo depresija se nazivaju depresivnim unipolarnim poremeajima Du邸evni poremeaji s izra転enom anoreksijom - Anorexia nervosa je poremeaj jedenja u sredi邸tu kojeg se nalazi preplavljujui strah od debljanja. Oboljela osoba postaje opsjednuta slikom svog tijela i esto do転ivljava sebe debelom iako je istina suprotna. Ostali poremeaji Disocijativni poremeaj s opasnim pona邸anjem - disocijativni poremeaj identiteta, koji se prije nazivao poremeajem vi邸estruke linosti je obilje転en s 2 ili vi邸e identiteta ili osobnosti koje se izmjenjuju i nemoguno邸u sjeanja o va転nim osobnim podacima povezanima s nekim od tih identiteta. Te邸ki panini poremeaj - Napad panike je nagli nastup neupadljivog, kratkog razdoblja izrazite nelagodnosti ili straha, praen somatskim ili spoznajnim simptomima. Panini poremeaj predstavlja pojavu ponavljanih napada panike. Granini poremeaj linosti s visokim suicidalnim rizikom - usmjeravanje osjeaja ljutnje na druge prema samome sebi Impulzivni poremeaj - OKP je obilje転en opsjednutostima, prisilama ili s oboje. Opsjednutosti i prisile izazivaju jaki stres i ometaju obrazovno i dru邸tveno djelovanje Antisocijalni poremeaj linosti s visokim rizikom za agresivne reakcije - je vrsta kronine mentalne bolesti kod koje su nain razmi邸ljanja, do転ivljavanje situacije i odnosi s drugima abnormalni i destruktivni. Osobe s antisocijalnim poremeajem linosti obino nemaju osjeaj za dobro i lo邸e. esto mogu kr邸iti zakon i prava drugih, upadati u probleme ili sukobe. Mogu lagati, pona邸ati se nasilno i imati problema s drogama i alkoholom. Muenchausenov sindrom - te邸ki oblik umi邸ljenog poremeaja se sastoji od ponavljanja la転nih tjelesnih simptoma bez vanjskog podra転aja. Motivacija za ovakvo pona邸anje je zauzimanje uloge bolesnika.
  • 11. Psihogena stanja Akutna reakcija na stres Psihogena stanja (povezana s konfliktnim situacijama i psihotraumatskim stresom gdje pripadaju reaktivni mentalni poremeaji i poremeaji prilagodbe): akutna reakcija na stres (転rtve zlostavljanja, silovanja, razbojstva i otmica, prirodnih i ratnih katastrofa) nastaje nakon 邸to je osoba bila suoena s dogaajima koji zadovoljavaju kriterije navedene i kod PTSP-a te je pritom reagirala intenzivnim strahom, osjeajem bespomonosti i u転asa, a potom ima simptome npr.tuposti, ravnodu邸nosti, depersonalizacije, derealizacije i sl. Situacijske krize Situacijske krize (reakcije na pojavu te邸ke somatske bolesti) - ve prva saznanja o postojanju mogunosti da netko boluje od te邸ke bolesti razvijaju napetost i nesigurnost. Ljudi razliito reagiraju kada saznaju da boluju od maligne bolesti i da ih oekuje zahtjevno lijeenje praeno neizvjesno邸u i brojnim medicinskim procedurama. Za nekoga je maligna bolest stres, za nekoga je 転ivotna kriza, a netko dijagnozu, lijeenje i sve medicinske intervencije do転ivljava kao traumatska iskustva. Potvrda dijagnoze esto je praena raznolikim depresivnim krizama te strahom od smrti i neizvjesne budunosti. Razvojne krize i stanja paninog straha Razvojne krize (kriza identiteta) - je vrijeme intenzivne analize i istra転ivanje razliitih naina na koji sami sebe promatramo. Stanja paninog straha dijeli se na spontani panini napad koji dolazi bez ikakvog upozorenja, specifini panini napad koji se dogaa kada se osoba nae u specifinoj situaciji ili mjestu koje izaziva paniku te situacijski panini napad koji se dogaa samo u odreenim situacijama, ali one nisu uzrok napada. Ostala psihogena stanja Stanja transa i opsjednutosti - spontano prezentiraju nesistematizirane bizarne sadr転aje religiozno isprovocirane, da bi iznenada zapali u nemir, transformirali glas, izvijaju se na stolici, stenju, dodiruju po tijelu, postaju koprolalini, lascivni,uz stereotipno ponavljanje rijei i pojmove, direktnih asocijacija pakla i sotonizma. Reaktivne psihoze - psihoze izazvane u velikoj mjeri ili gotovo u potpunosti skora邸njim djelovanjem nekog izrazito nepovoljnog vanjskog imbenika. Epidemijske emocionalne reakcije - radi se o privatnoj logici subjekta koji osjea ili ak nekog dijela linosti koji se nalazi u nesvjesnom. Logika mo転e biti tona ili pogre邸na, a emocija racionalna ili iracionalna, adekvatna ili neadekvatna. Va転no je naglasiti da su emocije uvijek usmjerene ka adaptaciji. Reakcije odbijanja lijeenja u vitalnim indikacijama - bolesnici imaju svoje razloge zbog kojih ne pristaju na lijeenje (lo邸a iskustva drugih, obiteljski razlozi, besperspektivnost lijeenja itd.)
  • 12. Somatogena stanja Organski i simptomatski du邸evni poremeaji Somatogena stanja (povezana s raznim tjelesnim i neurolo邸kim bolestima tako da se radi o organskim i simptomatskim du邸evnim poremeajima): Katatona organska stanja Oznaavaju psihomotornu napetost i uzbuenost, a javljaju se u dva osnovna oblika kao katatoni stupor i katatono uzbuenje Sumrana stanja U medicini je oblik kvalitativne poremeaji svijesti. To je stanje koje je karakterizirano su転enjem polja svijesti. Nastaje naglo i traje nekoliko minuta do nekoliko dana i prestaje naglo, kako je i nastalo Razni oblici demencija Razni oblici demencija s nonom agitacijom i psihozom - demencija je kronini, globalni, obino ireverzibilni gubitak kognicije. One se mogu podijeliti na nekoliko naina: Alzheimerova ili ne Alzheimerova, kortikalna ili subkortikalna, ireverziblna ili potencijalno reverzibilna, ili esta odnosno rijetka Delirantna stanja Delirantna stanja (delirij, akutna konfuzna stanja, akutni organski psihosindrom) - stanja kvalitativno promijenjene svijesti: zamuenost, poremeenost svijesti razliita stupnja, uz poremeaje pa転nje te nejasno, besciljno, rastrgano mi邸ljenje i poveana sugestibilnost Drugi organski i simptomatski mentalni poremeaji Svi drugi organski i simptomatski mentalni poremeaji - ova podgrupa obuhvaa niz du邸evnih poremeaja grupiranih na osnovu zajednike etiologije bolesti, povrede ili drugog o邸teenja mozga, koje dovode do disfunkcije mozga.
  • 13. Farmakogena stanja Maligni neuroleptiki sindrom Maligni neuroleptiki sindrom - je rijetka, ali po 転ivot opasna reakcija na neuroleptiku terapiju. Sindrom je okarakteriziran groznicom, ukoeno邸u mi邸ia, promjenom mentalnog stanja i autonomnom disfunkcijom Toksini serotoninski sindrom Toksini serotoninski sindrom - simptomi serotoninskog sindroma se obino pojavljuju nekoliko sati nakon uzimanja novog lijeka ili poveanja doze lijeka Ekstrapiramidne nuspojave Ekstrapiramidne nuspojave dijele se na rane i kasne. Rane ekstrapiramidne nuspojave ukljuuju distonike reakcije, akatiziju i Parkinsonov sindrom, dok je tardivna diskinezija, kasna ekstrapiramidna nuspojava Medikamentozni delirij i sindrom sustezanja Medikamentozni delirij - uzrok delirantnog stanja je poveanje koncentracije psihotropnih medikamenata. Izra転eni sindromisustezanja - ustezanje od barbiturata uzimanih u velikim dozama dovodi do naglog apstinencijskog sindroma u obliku te邸ke, zastra邸ujue i potencijalno smrtonosne bolest. Ustezanje od benzodiazepina izaziva slian apstinencijski sindrom, premda je on rijetko tako te転ak ili opasan po 転ivot Sindrom naglog prekidanja terapije Sindrom naglog prekidanja terapije SZO daje kliniku sliku istiui njezino dijagnostiko znaenje jer od psihikih te邸koa prevladava poremeaj sna, strepnja, strah, opi nemir, nemogunost koncentracije, razdra転ljivost i sl., a mogue su i
  • 14. 1.3. Analiza pojedinih hitnih stanja u psihijatriji 1.3.1. Stanje akutne konfuzije i agitacije Neki autori pojmove akutno stanje konfuzije i delirij koriste kao sinonime Drugi delirij oznaavaju kao posebni oblik stanja akutne konfuzije s izra転enom agitirano邸u, tremorom, halucinacijama, te poveanom aktivno邸u simpatikog 転ivanog sustava 邸to je po 転ivot opasno zbivanje Prilikom uzimanja anamneza treba imati na umu da veina konfuznih pacijenata ne mo転e sudjelovati u razgovoru, s toga se u pravilu treba osloniti na heteroanamnezu bli転njih Glavna karakteristika je iznenadna promjena bolesnikova mentalnoga odnosno psihikoga stanja Rije je o prolaznome poremeaju koji mo転e trajati nekoliko dana ili tjedana te mo転e postupno prijei u demenciju ili druge oblike psihoorganskoga sindroma
  • 15. Dijagnoza kriterijumi za konfuziju 1 Su転ena svijest i poremeaji percepcije Ukratko, za dijagnozu moraju postojati barem dva od 邸est znakova: [6] 1. Su転ena svijest (svijest mo転e biti poremeena su転avanjem obima (polja) svijesti, kada je njena 邸irina su転ena, ili nejasnoom sadr転aja svijesti) 2. Poremeaji percepcije (aktivan proces organiziranja, integriranja i interpretiranja osjetnih informacija, koji nam omoguuje upoznavanje i prepoznavanje znaenja predmeta, pojava i dogaaja u na邸oj okolini) 2 Psihomotorna aktivnost i poremeaji spavanja 3. Smanjena ili poveana psihomotorna aktivnost (poremeaj vezan uz pote邸koe da sprijee nepotrebne pokrete, pokazuju slabu koordinaciju i promjenjiv tonus mi邸ia, a mogu se javiti neke motorne aktivnosti kao 邸to je trljanje nosa, njihanje glavom ili tijelom 4. Poremeaj spavanja (nesanica, prekomjerno spavanje, poremeaj ritma spavanja budnost, mjesearenje, noni strahovi, none more) 3 Orijentacija, pamenje i osjeajnost Poremeaja orijentacija u vremenu prostoru i prepoznavanju osoba Poremeaji pamenja (amnezija, konfabulacije,alomnezije, la転na prepoznavanja, patolo邸ka la転ljivost) Poremeaji osjeajnosti (afektivni poremeaji poremeaji osjeajnog 転ivota; mogu se javiti u razliitim 転ivotnim okolnostima. Promjena intenziteta mo転e se razviti prema koenju ili otkoenju afekata. Koeni afekti, hipotimni, u prvom su redu depresivni. Nasuprot tome su hipertimni afekti koji se oituju u bezrazlo転nom veselju odnosno euforija, a prisutni su u maninim stanjima.
  • 16. 1.3.2. Anksiozno stanje, panini napadaj i fobija Glavna znaajka generaliziranog anksioznog stanja trajna je, pretjerana i nesavladiva zabrinutost o posve svakida邸njim situacijama. Bolesnik se tu転i na simptome kao 邸to su nemir, umor, razdra転ljivost, te邸koe s koncentracijom, bolovi u mi邸iima, tenzijska glavobolja i nesanica.
  • 17. Simptomi paninog poremeaja Dijagnoza i trajanje Dijagnozu se postavlja ako bolesnik ove simptome spominje barem 6 mjeseci. Kod bolesnika s paninim poremeajem rije je o napadajima straha i prisutnosti somatskih simptoma kao 邸to su: Palpitacije Znojenje Drhtanje Trnci Osjeaj gu邸enja i te邸ko disanje Suha usta Bol u prsnome ko邸u Dodatni simptomi Munina i tegobe u trbuhu Vrtoglavica Depersonalizacijai derealizacija Groznica/valovi vruine Parestezije Strah od smrti Strah od gubitka kontrole/razuma [6]
  • 18. Razumevanje fobije Fobija je vrlo neugodno emocionalno stanje napetosti nalik strahu, samo 邸to nema realne osnove. Naje邸e je prekomjeran ili neopravdan, a pojavljuje se u vezi oekivanja specifinog objekta ili situacije, ali taj strah osobe ne ometa u svakida邸njem 転ivotu. Fobije se dijele na jednostavne/specifine i socijalne.
  • 19. Specifine fobije Definicija specifine fobije Specifina fobija, nekad zvana jednostavna fobija je trajni, bezrazlo転ni strah uzrokovan prisutno邸u ili zami邸ljanjem specifinog objekta ili situacije koja ne predstavlja realnu opasnost. Izlo転enost objektu ili situaciji dovodi do trenutne reakcije u smislu visokog stupnja anksioznosti ili pak do poku邸aja izbjegavanja objekta ili situacije. Utjecaj na svakodnevni 転ivot Simptomi povezani s fobijom ili model izbjegavajueg pona邸anja vezano za odreene objekte ili situacije mo転e u znaajnijoj mjeri utjecati na sposobnosti svakodnevnog funkcioniranja. Odrasli sa specifinom fobijom prepoznaju da je strah pretjeran i bezrazlo転an, ali usprkos tome ne mogu mu se oduprijeti.[7] Vrste specifinih fobija A to su: Fobije od 転ivotinja, Fobije od prirodnih pojava - potresi, poplave, grmljavine, tua, Fobije od krvi i ozljeda, Situacijske fobije - ukljuuju strah od specifine situacije, npr. strah od letenja avionom, vo転nje automobilom, strah od liftova, strah od zatvorenog prostora, Ostale fobije - strah od padanja, glasnih zvukova, strah od zamaskiranih osoba.
  • 20. Socijalna fobija Socijalna fobija dijeli se na opu i specifinu. Ako osoba pati od ope socijalne fobije, tada strahuje u svakoj situaciji u kojoj bi mogla biti u sredi邸tu pozornosti drugih ljudi. Zabrinuta je jer misli da svi gledaju u nju i prate 邸to ona radi. Strah se mo転e osjeati pri rukovanju i upoznavanju s novim ljudima, ili pri jedenju i pijenju pred drugima. To mnogima mo転e ote転ati odlazak u kupnju ili u restorane. Mo転e se osjeati vrlo nelagodno ako je razodjevena pred drugima, pa izbjegava odlaske na pla転u. Mo転da osjea strah od toga da ne ispadne smije邸na, neznalica ili od obraanja autoritetima, pa se nikada ne suprotstavlja svojim kolegama ili 邸efu, ak ni onda kada bi to doista trebala uiniti. Specifina socijalna fobija se obino pojavljuje u ljudi koji su u sredi邸tu pozornosti zbog svog zanimanja, npr. trgovci, glumci, glazbenici, uitelji. Specifina socijalna fobija se mo転e pojaviti i u bilo koje osobe koja prigodice mora nastupati iii govoriti u javnosti. Ako pati od te vrste fobije, vjerojatno u uobiajenim svakida邸njim dru邸tvenim doticajima s drugim ljudima nema nikakvih problema. Ali nae li se u situaciji da mora javno nastupiti ili govoriti pred drugima ili ne邸to slino tome, postajete vrlo upla邸ena.
  • 21. Prepoznavanje paninog poremeaja Klinika slika paninog poremeaja Od spomenutih stanja, najva転nije je prepoznati panini poremeaj, jer je nerijetko opasan po 転ivot. Klinika slika je vrlo raznolika i esto dramatina. Bolesnik se 転ali na brzi razvoj vrlo slabog osjeanja i nekih tjelesnih znakova vrlo jak strah, te na prethodno spomenute simptome. Simptomi tokom pregleda Tokom pregleda jako prepla邸enog bolesnika utvruje se: Tahikardija Blijeda, vla転na i hladna ko転a Dispneja/tahipneja Te邸koe s artikulacijom Poremeaj ravnote転e [6]
  • 22. 1.3.3. Psihotina stanja Psihotino stanje medicinski je hitno i ne predstavlja opasnost samo za bolesnika ve i za njegovu okolinu. To je klinika dijagnoza za koju su karakteristini: nesposobnost jasnog razmi邸ljanja i razumijevanja stvarnosti neodgovarajua kontrola osjeaja neuinkovito sporazumijevanje neuobiajeno pona邸anje Psihotino stanje se mo転e javiti u sklopu mnogih psihijatrijskih bolesti ili je uzrok za njega organski.
  • 23. Psihijatrijske bolesti sa slikom psihoze Shizofrenija i slina stanja U naje邸e psihijatrijske bolesti, koje se mogu oitovati slikom psihoze ubrajaju se: Shizofrenija ili stanja njoj nalik Shizoafektivni poremeaj Poremeaji raspolo転enja Bipolarni poremeaj Psihoza u sklopu depresije [6]
  • 24. Organski uzroci psihoze Supstance i neurolo邸ki uzroci U organske uzroke za pojavu psihoze ubrajaju se: Upotreba amfetamina ili drugih stimulansa, halucinogena ili kanabisa, upotreba alkohola Epilepsija temporalnoga re転nja Infekcija sredi邸njeg 転ivanog sustava Hungtintonova bolest Fizike povrede i bolesti Ozljeda mozga Cerebrovaskularna bolest Tumori mozga [6]
  • 25. Simptomi psihoze Psihotini bolesnik je u pravilu uzrujan i vrlo sumnjiav, mo転e biti ak i neprijateljski raspolo転en. esto je barem privremeno konfuzan i dezorijentiran, ipak spomenuta slika ne zadovoljava kriterije za delirij. Naje邸e je bez doticaja sa stvarno邸u i bez uvida u vlastito stanje, veinom odbija lijeenje. Glavni simptomi psihoze su: Pozitivni: iluzije i halucinacije, formalni poremeaji mi邸ljenja Negativni: plitka osjeajnost, osiroma邸eno mi邸ljenje, pomanjkanje motivacije, socijalna izolacija Kognitivni: pozornost koja se mo転e srnuti, poremeaji kratkoronog pamenja, mala radna sposobnost Neprimjerena osjeajnost Ostali: strah, panika, zbunjenost, agresija, neprijateljstvo, samoubilako pona邸anje [6] Navedeni simptomi javljaju se postupno. Za samo zbrinjavanje bolesnika potreban je trud, jer ga prije svega treba uvjeriti da je lijeenje nu転no. Va転no je uspostaviti odnos ispunjen povjerenjem. Za trenutano smirivanje psihotinog bolesnika naje邸e se koriste benzodijazepami, a konano lijeenje antipsihotinim lijekovima kao 邸to su: risperidon, olanzapin, kvetiapin, anisulprid, aripriprazol. [6]
  • 26. 1.3.4. Poku邸aj samoubojstva 1. Poku邸aj samoubojstva je oblik autoagresivnog pona邸anja. Tu spada i neuspjelo samoubojstvo, gdje samo sluajne okolnosti odluuju da se in ne okona smru. 2. Poku邸aj samoubojstva esto, barem do neke mjere, istodobno znai i poziv pomo. 3. Poku邸aj samoubojstva je u literaturi definiran kao: ne sudbonosno djelovanje, pri kojemu si ovjek prouzroi ozljedu ili popije tvar u koliini koja prema邸uje openito dopu邸tenu ili propisanu koliinu. [6] 4. Osobe koje su poku邸ale samoubojstvo treba hospitalizirati i zbrinuti kombinacijom psiho i medikamentozne terapije. 5. Prije svega je potrebno pru転iti pomo ovisno o nainu samoozljeivanja, a kada se to uini bitno je da bolesnik ne ostane sam.
  • 27. 1.3.5. Akutna opijenost alkoholom Alkohol je osnovni sastojak alkoholnih pia, koristi se i kao otapalo, antiseptik i u kozmetikoj industriji. Akutna otrovanja s etanolom su naje邸i uzrok meu svim akutnim sluajnim otrovanjima u odraslih osoba. Etanol se iz probavnoga sustava vrlo brzo i potpuno apsorbira. Najvi邸e koncentracije u krvi su 30 do 60 minuta nakon u転ivanja. U sredi邸tu klinike slike pri akutnoj opijenosti alkoholom je sindrom depresije sredi邸njeg 転ivanog sustava. Utjecaj etanola na sredi邸nji 転ivani sustav je esto individualan i ovisi o vi邸e imbenika: 1. Koliina i koncentracija popijenog alkohola 2. Brzina konzumacije 3. Istodobno uzimanje lijekova 4. Ozljeda glave 5. Stanje ishranjenosti 6. Komplikacije kroninog alkoholizma 7. Nasljee [6] Kad bolesnik ima poremeaj svijesti, koordinacije i neuobiajeno se pona邸a, te ima blage poremeaje pa転nje, rije je o pijanoj osobi. Kada se tome pridoda povraanje, diplopija, letargija i druge tjelesne tegobe bolesnik je otrovan alkoholom. Pri jo邸 te転em otrovanju bolesni postaje komatozan, a mo転e doi i do aspiracije, depresije di邸nog centra, hipoventilacije, hipotermije, aritmije, zastoja disanja i smrti. Pri zbrinjavanju bolesnika u akutnoj alkoholno opijenosti potrebne su izvanredna temeljitost i este ponovne ocijene stanja. Hitno je potrebno osigurati zadovoljavajue disanje, normalan krvni tlak, i hidrataciju. Ukoliko je pro邸lo kratko vrijeme od konzumacije alkohola, ispire se 転eludac. Alkoholiziranu osobu treba pratiti do otre転njenja.
  • 28. 1.3.6. Delirij Delirij je etiolo邸ki nespecifian, akutni du邸evni poremeaj s kvalitativnim poremeajima svijesti, poremeajima orijentacije, pamenja, mi邸ljenja, emocija, sna i pona邸anja. Ima karakteristian promjenjiv tok s iznenadnim poetkom. Pri uzimanju anamneze treba biti svjestan kako veina delirantnih bolesnika ne mo転e sudjelovati u razgovoru, pa se oslanja na heteroanamnezu bli転njih. Glavna karakteristika je iznenadna promjena bolesnikova mentalnog stanja. Rije je o prolaznome poremeaju koji mo転e trajati nekoliko dana ili tjedan. Za dijagnozu moraju biti prisutna barem dva od 6 znakova: 1. Su転ena svijest 2. Poremeaji percepcije 3. Smanjena ili poveana psihomotorna aktivnost 4. Poremeaj spavanja 5. Poremeaja orijentacija u vremenu prostoru i prepoznavanju osoba 6. Poremeaji pamenja Indikacije za sedaciju su slijedee: Zbog va転nih pretraga U jako agitiranog i uznemirenog bolesnika, kako bi se sprijeilo samoozljeivanje ili ozljede prisutnih. Va転no je koristiti samo jedan lijek u najni転oj moguoj dozi, koju se povisuje do 転eljenog uinka svakih 30 minuta. Ponekad je dostatna sedacija s midazolamom ili diazepamom. Haroperidol uzrokuje manje sedacije. Bolesnika u deliriju treba prevoziti tako da se zbog agitiranosti, agresivnosti ili autodestruktivnost 邸to manje ozlijedi, da ne ozlijedi zdravstvene radnike i ne prouzroi 邸tetu na medicinskoj opremi ili vozilu.
  • 29. 1.3.7. Depresija Depresija je mentalni poremeaj za koji su karakteristini osjeaji nezadovoljstva, depresivno raspolo転enje ili poti邸tenost, gubitak interesa i radosti, nemogunost emocionalnog odgovora na ugodne podra転aje i osjeaj pomanjkanja energije. esto je zamaskirana netipinim simptomima, bolesnici je nisu svjesni. Postoje razne teorije o nastanku bolesti. Najva転niji je dugotrajna izlo転enost stresu, koja smanjuje razinu otpu邸tanja neurotransmitera u sredi邸njem 転ivanom sustavu. Ulogu pri nastanku imaju jo邸 i genetika i imbenici okoline, kao meuljudski odnosi. [6] Kliniku sliku ine: 1. Depresivno raspolo転enje odnosno poti邸tenost 2. Anhedonija: nemogunost osjeanja zadovoljstva, gubitak interesa za do tada ugodne poslove 3. Psihomotorika aktivnost: dolazi do znaajnog usporavanja misaonog procesa i fizike aktivnost 4. Kognitivna disfunkcija 5. Psihoza [6]
  • 30. 1.3.8. Demencija Demencija je kronina progresivna bolest mozga koja se oituje opadanjem vi邸ih funkcija mozga. Nije samostalna bolest ve je definirana kao sindrom koji uzrokuje propadanje stanica u mozgu. Mo転e se javiti u bilo kojoj dobi. U poetku bolesti naje邸e je prisutno nepovjerenje osobe u vlastite sposobnosti i te邸ko no邸enje s poslom i svakodnevnom rutinom. Kasnije bolesnik izgubi uvid u bolest i pridru転e se promjene u pona邸anju, a u zavr邸noj fazi bolesti potreban je stalni nadzor i njega, jer bolesnik nema dodir s okolinom. Sindrom demencija mo転e sa dobom donijeti razliite komplikacije koje zahtijevaju hitnu psihijatrijsku obradu, a to su: 1. Depresija 2. Delirij 3. Psihotino stanje 4. Kronini nemir [6] Naje邸i hitni simptomi su: 1. Opasnost od samoubojstva 2. Poremeaji svijesti, poremeaji hranjenja i druge tjelesne tegobe 3. Uznemirenost 4. Lutanje i motoriki nemir 5. Psihotini simptomi 6. Agresivnosti [6]