The document defines:
1) Powers and exponentiation, including rules for multiplying, dividing, and raising powers of numbers.
2) Examples are provided to illustrate the rules.
3) It notes that care must be taken with negative bases and even/odd exponents.
The summary provides the high level definition of powers/exponentiation and notes some key rules and examples are given to illustrate, highlighting the need to consider signs with negative bases. It does not include details of the specific examples or problems shown in the document.
The document defines:
1) Powers and exponentiation, including rules for multiplying, dividing, and raising powers of numbers.
2) Examples are provided to illustrate the rules.
3) It notes that care must be taken with negative bases and even/odd exponents.
The summary provides the high level definition of powers/exponentiation and notes some key rules and examples are given to illustrate, highlighting the need to consider signs with negative bases. It does not include details of the specific examples or problems shown in the document.
1. - gradivo drugog razreda srednjih 邸kola -
U mnogim 邸kolama mnogi se profesori susreu sa injenicom da su logaritmi uenicima
te邸ko razumljivi i da im stvaraju velike probleme. Razlog toga le転i u mnogim formulama
i nedostatnom obja邸njenju za邸to logaritmi uope postoje i za邸to se ue. Profesori
nerijetko podcjenjuju mlade umove koji su pred njima i zakidaju ih za informacije koje
su im bitne. Naravno, ne postoji uvijek samo jedan krivac, na uenicima je odgovornost
da postave pitanje ako im ne邸to nije jasno. Za邸to oni to ne ine i koji su krivi naini kako
to uiniti je sasvim druga tema. Krenimo rje邸avati problem logaritama, sada zna邸 da
nisi jedini/jedina koji s njima ima problema
1. ZATO NAM TREBAJU LOGARITMI?
Sjea邸 li se potencija? Tada si rje邸avao/rje邸avala zadatke tipa:
23 = x pitali smo se 邸to je taj na邸 x. No 邸to kada imamo ovakav zadatak:
2x = 64 転elimo rje邸iti jednad転bu odnosno otkriti 邸to je na邸 x?
Sada dolazimo do logaritamske funkcije koja je obrnutog smjera od eksponencijalne.
EKSPONENCIJALNA I
LOGARITAMSKA FUNKCIJA
SU MEUSOBNO INVERZNE
FUNKCIJE.
I otkrili smo za邸to nam u stvari logaritmi trebaju, sada tek mo転emo ii dalje na njihovo
definiranje i rje邸avanje.
2. 2. DEFINICIJA LOGARITMA
Nakon 邸to smo odredili svrhu logaritama vrijeme je da ih definiramo. Pokazat emo
kako mo転emo iz eksponencijalnog zapisa doi u logaritamski.
EKSPONECIJALNI LOGARITAMSKI
ax = y logay = x
To emo za eksponencijalni zapis proitati: Baza a na x potenciju je y, za
logaritamski zapis emp itati; logaritam po bazi a od y je x.
Evo primjera:
32 = 9 -> log39 = 2
No taj primjer nam samo govori kako iz potencija prei u logaritme, jo邸 nismo do邸li do
zadataka, zar ne? Evo najjednostavnijeg primjera zadatka vezanog uz definiciju logaritma:
1.Zadatak:
Izraunaj logaritme:
a) log232 b) log5125 c) log381
Rije邸it demo a) primjer:
Bazu stavimo na prvo mjesto, a kao njenu potenciju stavimo x, jer nam je to nepoznanica odnosno
rje邸enje zadatka do kojeg trebamo dodi, a izjednadimo sa 32 s druge strane:
Sada broj 32 trebamo napisati kao neku potenciju broja 2, mo転emo se poslu転iti i
2x = 32 kalkulatorom no prvih nekoliko potencija brojeva 2,3,4,5 uvijek je dobro znati.
Kada smo u ovom zapisu prisjetimo se pravila u raunanju sa potencijama koje nam
2x = 25 ka転e da ako su baze jednake, jednake su i potencije, pa brojke 2 mo転emo maknuti.
Kada smo konano otkrili koliko je na邸 x trebamo ga jo邸 samo zapisati kao rje邸enje
x=5 logaritma.
Ovo je sada pravilno zapisano rje邸enje zadatka:
log232 = 5
Probaj sam/sama rje邸iti primjere pod b) i c).
3. 3. VRSTE LOGARITAMA
Logaritme djelimo na vrste ovisno o njihovoj bazi, ta baza mo転e biti bilo koji pozitivni
broj vei od 1. Ako je baza logaritma 10 tada taj logaritam nazivamo DEKADSKI i ne
pi邸emo mu bazu. Dakle, ako vidi邸 slian zapis ovome: log6 to je isto kao da pi邸e log106.
Dekadski su logaritmi ti koje mo転emo raunati uz pomo kalkulatora.
Drugi poseban sluaj je kada je baza 2,7182818 odnosno e, taj logaritam nazivamo
PRIRODNI . Njegov zapis izgleda ovako ln6 邸to je isto kao da pi邸e loge6.
4. PRAVILA LOGARITAMA
Kada smo definirali i objasnili logaritme vrijeme je da krenemo sa njima i raunati. To
radimo pomou pravila koje emo podjeliti na osnovna i dodatna.
OSNOVNA PRAVILA :
loga1 = 0 - logaritam po svakoj bazi od broja 1
je 0
logx = logy - iz ovoga...
x=y - slijedi ovo, ako su iste baze
logaa = 1 - logaritam po svakoj bazi od baze je 1
4. DODATNA PRAVILA
1. logax + logay = loga (x * y)
2. logax logay = loga (x/y)
3. logaxr = r * logax
4. logba = 1 / logab
5. logax = logbx / logba
6. logarx = (1/r)* logax
Rje邸it emo po jedan primjer vezan uz svako od ovih pravila
1.) log30 = log(3*5*2) = log3 + log 5 + log2 = (iskoristimo kalkulator kako bi do邸li do
slijedeih rje邸enja za pojedine logaritme) =0.47712 + 0.69897 + 0.30103
2.) log 1.5 = log (15/10) = log15 log10 = 1.17609 1 = 0.17609
3.) log154 = log (3*5)4 = 4 * log (3*5) = 4* (log3 + log5) = 4* (0.47712 + 0.69897) =
= 4* 0.47712 + 4* 0.69897 = 1.90848 + 2.79588
4.) log37 = 1 / log73
5.) log43 転elimo napisati sa bazom 10 kao dekadski logaritam, tada pi邸emo:
= log3/log4
6.) log325 = (1/2) * log35
Sada kao i sa svakim drugim gradivom iz matematike treba vje転bati, vje転bati i samo vje転bati.
Kako bih ti i u tome pomogla, u sljedeem dokumentu mo転e邸 vidjeti brojne zadatke koji ti mogu
poslu転iti za vje転bu. Sretno!