Maja loborec
- 1. 135 Tolkien, visoka fantastika, bajka i prapria Mrdulja邸 Dole転al, Petra. 2012. Prstenovi koji se 邸ire: junaka potraga u djelima J. R. R. Tolkiena. Zagreb: Algoritam. 315 str. ISBN 978-953-316-470-0 U knjizi Prstenovi koji se 邸ire: junaka potraga u djelima J. R. R. Tolkiena, Petra Mrdulja邸 Dole転al bavi se podrujem koje je dugo bilo zanemareno u knji転evnoznanstvenim krugovima, tj. epskom ili visokom fantastikom. U knjizi se autorica ponajvi邸e bavi Tolkienovim djelima Hobit, Gospodar prstenova i Silmarillion te, dublje analizirajui visoku fantastiku, pokazuje kako taj knji転evni 転anr svoje korijene nalazi u mitu, Homerovim djelima te djelima viktorijanskih fantastiara. Spisateljica iscrpno i na zanimljiv nain prolazi Tolkienovim djelima te ih stavlja u 邸iri kontekst mita, prapria i arhetipskih likova. Prvi dio knjige bavi se fantastikom, tj. nastankom 転anra, va転no邸u Tolkiena u tome 転anru, te izvorima, problemima i zadaama fantastike. Autorica se dotakla raznih utjecaja na 転anr i utjecaja staroengleskoga jezika na Tolkienov rad. U pisanju o 転anru fantastike autorica se oslanja na radove Zorana Kravara te na Enciklopediju fantastike (The Encyclopedia of Fantasy) Johna Granta i Jona Clutea ije definicije i obja邸njenja pojedinih pojmova koristi kao potporu prilikom obja邸njavanja razliitih motiva koji se mogu nai u djelima pisaca fantastike i drugih srodnih 転anrova. Visoka fantastika vrsta je popularne knji転evnosti koja se jo邸 naziva epskom, a ponekad i romantinom fantastikom. Zbog velikoga utjecaja na 転anr, Tolkien je postavljen u sredi邸te visoke fantastike pa se ona dijeli na predtolkinovsku i posttolkinovsku. U ovome dijelu knjige razmatra se i odnos kritiara prema fantastici i Tolkienovim djelima. Najvei prigovor kritiara fantastike sastoji se u tome da ova nije postmoderna: smatrala se nazadnjakom, slijepom za probleme sada邸njice i mjestom nadvladanih ideologija. Na te kritike Rosmary Jackson (Fantasy, The Literature of Subversion) odgovara da je zadaa fantastike prikaz 転elja, ali ne i njihovo ispunjenje, prikaz onoga 邸to kultura 転eli potisnuti, ali ne i asimilacija toga u postojee vrijednosne sustave i strukture moi. Navodi se Tolkienova definicija bajke koju autorica aplicira na njegova djela, ali i na sveukupni 転anr fantastike, te tako postavlja fantastiku kao 転anr podreen bajci, o emu se meu teoretiarima jo邸 uvijek vode rasprave. Naime, u kontekstu djeje knji転evnosti bajka i fantastika katkada se nasumice pojavljuju kao pojmovi koji ukljuuju sve 邸to nije realistino. Nije ih ispravno koristiti kao sinonime. Bajka je utjecala na stvaranje fantastine knji転evnosti, dvije su vrste povezane, iako su to dva razliita 転anra razliitoga podrijetla. Bajka je nastala u davnim vremenima i dio je usmene predaje uz mitove i narodne prie, dok su knji転evne bajke i fantastika djela modernih vremena. Libri & Liberi 2013 2 (1): 129-148
- 2. 136 Budui da autorica svoj rad zasniva i na pretpostavkama Northropa Fryea, zaetnika arhetipske kritike (pristupa knji転evnosti pod utjecajem C.G. Junga u kojemu se istra転uju praslike iz kolektivno nesvjesnog koje ulaze u likove i simbole) i mitologa Josepha Campbela, dio ove knjige posveen je njihovom radu, primjerice Fryevim modusima knji転evnosti i Campbellovim epizodama univerzalnoga mitskoga pothvata. Autorica promatra i dubinsku strukturu knji転evnosti na primjeru praprie, koja prethodi slo転enijim knji転evnim oblicima te sadr転i motive i narativne elemente koje nalazimo u mitologijama i starovjekovnim romancama. U drugome dijelu knjige provodi se analiza Tolkienovih djela Hobit i Gospodar prstenova kroz etape junake potrage viene kroz rad Northropa Fryea i Josepha Campbella s povremenim osvrtima na Jungova znaenja razliitih etapa. Svaka faza (Frye) i etapa (Campbell) jednostavno je obja邸njena i popraena prikladnim primjerima iz oba Tolkienova djela. Razmatraju se i razliiti motivi bajke koji se mogu nai u djelima te karakterizacija likova. Zanimljiva je Fryeova podjela 転enskih likova na gospu u転itka (ona je predmet junakove 転elje, dama izbavljena iz nevolje kako bi postala njegovom 転enom) i gospu du転nosti (ona 邸alje junaka u potragu i savjetuje ga) te njegovi stupnjevi uspona junaka: prepoznavanje demonskoga, odvajanje junaka od destruktivnih sila koje su ga sputavale, ponovna uspostava prekinutoga toka svijesti ili sjeanja i vraanje junakova identiteta; te kako se oni odnose na Tolkienove likove. Autorica se nadalje bavi i djelom Silmarillion u kojemu je Tolkien opisao povijesno-mitolo邸ku pozadinu Meuzemlja s mitovima i legendama. Osobe upoznate s tom Tolkienovom knjigom znaju da se povijest Meuzemlja dijeli na etiri doba te da je prijelaz iz svakog doba uzrokovan kataklizmom. Mrdulja邸 Dole転al opisuje svako Doba te opise podupire citatima iz Tolkienove knjige. Neki motivi i likovi opisani su s osloncem na spomenutu Enciklopediju fantastike. Sva Doba su prikazana u jednostavnoj tablici u kojoj ih je autorica usporedila s Fryevim sustavom stupnjeva premje邸tenosti mita. U treem, i posljednjem, dijelu knjige pozornost se posveuje pojmovima obrat i prepoznavanjeu visokoj fantastici, podzemnim svjetovima visoke fantastike, knji転evnosti Meuzemlja i znaenju elfa (vilenjaka) u visokoj fantastici. Pojam obratautorica povezuje s Aristotelovim pojmom anagnorisis (prepoznavanje), trenutkom kada neznanje prelazi u znanje. Pojam prepoznavanjepodrazumijeva prethodno stanje zaslijepljenosti, zavaranosti ili zaborava neke va転ne injenice koja koi razvoj junaka i njegova svijeta. Autorica ovaj pojam povezuje sa zaboravom identiteta (uni転enje), motivom koji je u Gospodaru prstenova prikazan djelovanjem Prstena, a koji dovodi do sloma i raspada osobnosti njegovoga Nositelja. Podzemni svjetovi fantastike opisani su kroz primjere razliitih pisaca fantastike i povezani s Fryevim prikazom knji転evnih modusa. Dalje, razmatra se prapria u Meuzemlju, koja se ondje pojavljuje u razliitim oblicima: kao mit, povijesna legenda, bajka i tra. Njihova su znaenja i va転nosti opisani kroz sve narode i bia koja se nalaze u Tolkienovom svijetu. Pozornost se nadalje posveuje Tolkienu i antimodernizmu. Autorica obja邸njava kako Tolkienov rad pripada ni邸i antimodernistike misli, tj. kako je u njegovom radu vidljiv davno izgubljeni ideal prepoznat u antimodernistikom arhaizmu te da su njegovi svjetovi ud転beniki primjeri osnovnih antimodernistikih pretpostavki. Autorica knjigu zavr邸ava dijelom o elfima i njihovom znaenju u Tolkienovim knjigama. Prikazi Reviews
- 3. 137 Njihovu bit ini te転nja za stvaranjem pa oni u Meuzemlju uvaju ljepotu prirode i strpljivo je nadograuju. Oni su zagonetne pojave koje oduhovljuju krajolik tako da njihovim odlaskom zemlja postaje obina. Autorica opisuje njihov simbiotiki odnos s prirodom te njihovom opisu pridodaje obja邸njenja iz Enciklopedije fantastike. Knjiga Prstenovi koji se 邸ire sadr転i definicije razliitih pojmova koji su va転ni u razmatranju Tolkienovih djela. Svaki je pojam obja邸njen uzimajui u obzir definicije razliitih autora, kritiara i teoretiara knji転evnosti te je popraen zanimljivim primjerima. Ova je knjiga poticaj na dalje istra転ivanje ne samo Tolkiena i njegova opusa, nego i fantastine knji転evnosti openito, osobito u hrvatskoj sredini gdje su ovakve studije jo邸 uvijek rijetke. Autorica je uspjela na relevantan nain prikazati Tolkienov rad u 邸irem knji転evnopovijesnom kontekstu te jasno izlo転iti svoje teze tenim i privlanim stilom. Knjiga e biti veoma zanimljiva istra転ivaima fantastine i djeje knji転evnosti, studentima, ali i 邸irem itateljstvu zainteresiranome za Tolkiena i njegova djela. Maja Loborec Libri & Liberi 2013 2 (1): 129-148