ݺߣ

ݺߣShare a Scribd company logo

Metode istraživanja stanica

•Download as PPT, PDF•
•
L
Luka Vidovic

dasfeagdsj xdiodfshvd nbvhsd bvsfh vdsicabwpof beropigbnhjxnck hveqhpbvfkhpbvepj bnvadk j dvkadjb čksahdwuiopfheqrop bvklbdaskjfheqrughqerpouig hwq4puiqhjwpovjxckabv xcnky bvsdajp dfsua fhapwe haupoiwhfcskjabc jkabsncvpasdob ibvh uirea bvazuhb ipeabip hbvaskhcbsk ahcbasdhk bqopvuera fhgjkdsbvkndfsbvDHKF BRUBHSARIKVBKNVBXYCN CHKSD CBAVPEFBI AEAVBAILRE BVKDLHBVKSA FAUPOERIHGSILU BVSDJ B S VBDKHSLVAEUR THSIUBH DIBHVDKV BXC KVBDSIO FHBUIORS HTBC MNVBKOAW LURGHOIWHfbSPDIUfbzhvx mkybuisoh oizbfklhdsfbfdlk ughrtkuzlbvcxm,vbu gire uig bhdl gl ksdh dh dh h h hh glkseh rwohgs ihgxkhgdsfhklg sdiu ghdsjklf gh ih lkdyfj ghlui erha glkjds lse rhgiku hsgeruio ghkdfl jghdsfkl

1 of 17
Downloaded 17 times
Metode istraživanja stanica
Mikroskopija • Mikroskop (grč. micron – malo, scopein – gledati)  Optički insturment za promatranje objekata nevidljivim ljudskom oku. • U 19. st. Carl Zeiss sa svojim suradnikom Ernstom Abbeom usavršio ondašnji složeni mikroskop te postigao moć razlučivanja od 0,5 mikrometara [μm].
Optički ili Svjetlosni mikroskop •  Najuobičajeniji tip mikroskopa, ujedno i prvi konstruiran. • Glavni dijelovi: 1. objektiv – stvara povećanu realnu sliku predmeta 2. okular – omogućava promatranje slike Može imati povećanje do 1500 puta (imerzijski objektivi).
Ostali dijelovi svjetlosnog mikroskopa • Ostali dijelovi svjetlosnog mirkoskopa su: 1. stalak (zrcalo/rasvjeta) 2. stolić (stavljamo preparat) 3. kondenzor (sustav leća) 4. iris-zaslon 5. tubus (makro/mikro vijci)
Elektronski mikroskop • Louis de Broglie 1929. otkrio da se čestice(elektroni) gibaju poput vala te da imaju valnu duljinu. • Omogućena znatno veća moć razlučivanja kod mikroskopa.
Metode istraživanja stanica
Moč razlučivanja • Sposobnost mikroskopa da dvije bliske točke prikaže odvojeno. • Elektronski mikroskopi umjesto vidljive svjetlosti koriste zraku elektrona, te ju usmjeravaju koristeći elektromagnetsko polje.
Metode istraživanja stanica
Povećanje • Razlučivost elektronskog mikroskopa je puno manja od one svjetlosnog, oko 0.1 – 0.2 nm. • Oko 1000 puta veća moć razlučivanja(povećanje do 100 000 puta)!
Stanično frakcioniranje • Postupak rastavljanja stanica na sastavne dijelove. • Nakon kidanja stanica manje st. komponente se na osnovi različite gustoće odvajaju cetrifugiranjem(centrifuga).
Autoradiografija • radiografsko snimanje pri kojemu je masa tijela koje se snima izvor zračenja • izvodi se s pomoću radioaktivnih izotopa
Primjena • primjenjuje se za praćenje sinteze makromolekula i izmjene tvari u organima. • Pomoću nje otkriveno da se RNA sintetizira u jezgri, te da se DNA udvostručuje u jezgri..
Kultura stanica • Metoda nasađivanja stanica mnogostaničnih organizama na odgovarajuće hranjive podloge(tekući hranjivi medij). • Posuda s hranjivom podlogom mora biti sterilna!
Primjena • Veoma raznolika primjena, npr. U suvremenoj poljoprivredi i biotehnologiji(oplemenjivanje biljaka, GMO,odstranjivanje virusnih bolesti sadnica..)
Računala • Upotreba računala jedan je od neizostavnih dijelova biologije kao znanosti. • Računalni su dio mikroskopije i mnogih medicinskih dijagnostičkih metoda.
Korist od računala • Pomoću računala se istražuju i objavljuju istraživanja, te je omogućena brža komunikacija i izmjena informacija. • Bioinformatika
KRAJ • Napravio: Luka Vidović 1. oga

More Related Content

Metode istraživanja stanica

  • 2. Mikroskopija • Mikroskop (grč. micron – malo, scopein – gledati)  Optički insturment za promatranje objekata nevidljivim ljudskom oku. • U 19. st. Carl Zeiss sa svojim suradnikom Ernstom Abbeom usavršio ondašnji složeni mikroskop te postigao moć razlučivanja od 0,5 mikrometara [μm].
  • 3. Optički ili Svjetlosni mikroskop •  Najuobičajeniji tip mikroskopa, ujedno i prvi konstruiran. • Glavni dijelovi: 1. objektiv – stvara povećanu realnu sliku predmeta 2. okular – omogućava promatranje slike Može imati povećanje do 1500 puta (imerzijski objektivi).
  • 4. Ostali dijelovi svjetlosnog mikroskopa • Ostali dijelovi svjetlosnog mirkoskopa su: 1. stalak (zrcalo/rasvjeta) 2. stolić (stavljamo preparat) 3. kondenzor (sustav leća) 4. iris-zaslon 5. tubus (makro/mikro vijci)
  • 5. Elektronski mikroskop • Louis de Broglie 1929. otkrio da se čestice(elektroni) gibaju poput vala te da imaju valnu duljinu. • Omogućena znatno veća moć razlučivanja kod mikroskopa.
  • 7. Moč razlučivanja • Sposobnost mikroskopa da dvije bliske točke prikaže odvojeno. • Elektronski mikroskopi umjesto vidljive svjetlosti koriste zraku elektrona, te ju usmjeravaju koristeći elektromagnetsko polje.
  • 9. Povećanje • Razlučivost elektronskog mikroskopa je puno manja od one svjetlosnog, oko 0.1 – 0.2 nm. • Oko 1000 puta veća moć razlučivanja(povećanje do 100 000 puta)!
  • 10. Stanično frakcioniranje • Postupak rastavljanja stanica na sastavne dijelove. • Nakon kidanja stanica manje st. komponente se na osnovi različite gustoće odvajaju cetrifugiranjem(centrifuga).
  • 11. Autoradiografija • radiografsko snimanje pri kojemu je masa tijela koje se snima izvor zračenja • izvodi se s pomoću radioaktivnih izotopa
  • 12. Primjena • primjenjuje se za praćenje sinteze makromolekula i izmjene tvari u organima. • Pomoću nje otkriveno da se RNA sintetizira u jezgri, te da se DNA udvostručuje u jezgri..
  • 13. Kultura stanica • Metoda nasađivanja stanica mnogostaničnih organizama na odgovarajuće hranjive podloge(tekući hranjivi medij). • Posuda s hranjivom podlogom mora biti sterilna!
  • 14. Primjena • Veoma raznolika primjena, npr. U suvremenoj poljoprivredi i biotehnologiji(oplemenjivanje biljaka, GMO,odstranjivanje virusnih bolesti sadnica..)
  • 15. Računala • Upotreba računala jedan je od neizostavnih dijelova biologije kao znanosti. • Računalni su dio mikroskopije i mnogih medicinskih dijagnostičkih metoda.
  • 16. Korist od računala • Pomoću računala se istražuju i objavljuju istraživanja, te je omogućena brža komunikacija i izmjena informacija. • Bioinformatika
  • 17. KRAJ • Napravio: Luka Vidović 1. oga