2. POLITIKI CILJ SDP 貼IVOTNI STANDARD PLAE MIROVINE DIVIDENDE GOSPODARSKI RAST
3. Mirovinska strategija SDP-a Pravednije mirovine za bolji 転ivot! Problemi su prepoznati, ciljevi postavljeni, rje邸enja pripremljena
4. Ocjena stanja Prosjena mirovina realno je sve ni転a Prosjena mirovina sve vi邸e zaostaju za prosjenom plaom Godina Prosj.neto plaa Prosjena mirov. Udio prosjene mirov. u prosj.plai 1999. 3.055 1.309,43 42,86 2000. 3.326 1.382,38 41,56 2001. 3.541 1.591,96 44,96 2002. 3.720 1.647,67 44,29 2003. 3.940 1.702,24 43,20 2004. 4.173 1.758,12 42,13 2005. 4.376 1.829,27 41,80 2006. 4.603 1.875,68 40,21 Izvor podataka: HZMO, DZS U svotu prosjene mirovine uraunat je dodatak od 100 kn +6% koji je od travnja 2004. postao sastavni dio mirovine. Svote prosjene mirovine umanjene su za porez i prirez.
6. Ocjena stanja Meu 1.106.335 umirovljenika njih vi邸e od 1/3 - 339.743 prima mirovinu ni転u od 1.600 kuna (邸to se smatra granicom siroma邸tva) U posebno je te邸kom polo転aju oko 350.000 novih umirovljenika ija prosjena mirovina ne prelazi 1.400 kuna - njihove mirovine su prosjeno za 530 kuna ni転e od mirovina 束starih損 umirovljenika U jo邸 su te転em polo転aju na邸i umirovljenici koji su mirovine stekli u nekoj od republika biv邸e SFRJ , njih oko 18.000 ije mirovine u prosjeku iznose oko 50 eura ak 133.000 graana starijih od 65 godina nema mirovinu , a polovica njih - oko 58.000 - nema nikakvu imovinu ili neki drugi izvor prihoda
7. Ocjena stanja Mirovinska je reforma zaustavljena , tako da buduim umirovljenicima prijeti opasnost jo邸 ni転ih mirovina Udio tro邸kova mirovina u BDP-u se smanjuje i sada je ispod europskog prosjeka Udio mirovinskih izdataka u BDP-u
8. Ocjena stanja realni rast mirovina usporedba Rast mirovina u kunama Realni godi邸nji rast mirovina (%)
9. Ocjena stanja - zakljuak U mandatu aktualne Vlade, nije ponueno niti jedno sustavno rje邸enje za bilo koji od navedenih problema ! Naprotiv ! Umirovljenici su izlo転eni sna転noj polarizaciji i manipulaciji Vlade, te poku邸aju kupovanja njihove naklonosti putem potpuno nepreglednog i konfuznog davanjima tzv. obe邸teenja koje e dobiti svega 30-tak posto umirovljenika
10. Ciljevi SDP-a Poveanje izdataka za mirovine u 1. godini mandata za 10%! Zaustavljanje pada realnih mirovina u odnosu na plae Izjednaavanje novih sa starim umirovljenicima odmah u 1. godini mandata! Zajamene mirovine za puni radni sta転 u visini 70% zaraene prosjene plae - do kraja mandata
11. Ciljevi SDP-a 5. Osiguranje za邸titnog dodatka na niske mirovine za umirovljenike iz biv邸ih republika SFRJ odmah u 1. godini mandata 6. Uvoenje socijalnih mirovina za sve starije od 65 godina koji su bez prihoda u 2. godini mandata 7. Za zaposlene - jaanje 2. (obveznog) i 3. (dobrovoljnog) mirovinskog stupa do kraja mandata 8. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje osigurati: stabilno i transparentno financiranje racionalno upravljanje
12. Na邸a rje邸enja 1 . Poveanje izdataka za mirovine Poveanje izdataka za mirovine za 2,5 milijardi ili oko 1% BDP-a,odnosno poveanje mirovina za 10% Dosezanje razine mirovinskih izdataka na prosjek dr転ava lanica EU: Prosjek izdataka u Hrvatskoj u 2006. 11,7% BDP-a Prosjek izdataka u EU u 2006. 12,6% BDP-a
13. Na邸a rje邸enja 2 . Zaustavljanje pada realnih mirovina Ouvati i podizati razinu mirovina Pravednije usklaivanje rasta mirovina s: rastom plaa rastom tro邸kova 転ivota rastom BDP-a
14. Na邸a rje邸enja 3 . Izjednaavanje novih sa starim umirovljenicima Za jednake plae i za jednaki sta転 jednake mirovine!
15. Na邸a rje邸enja 3 . Izjednaavanje novih sa starim umirovljenicima Prosjene mirovine novih umirovljenika u 2005. ni転e su u prosjeku za oko 30% u odnosu na mirovine ostvarene do 1998. godine Prosjena mirovina - rujan 2006. stari umirovljenici = 2.093,79 kuna novi umirovljenici = 1.562,64 kuna
16. Na邸a rje邸enja 3 . Izjednaavanje novih sa starim umirovljenicima 束Novim損 umirovljenicima rast mirovina do 1.000 kuna ime e se izjednaiti u primanjima sa 束starim損 na nain da uz osobnu mirovine, ponu dobivati dodatak, tj. dr転avnu mirovinu
17. Na邸a rje邸enja 3 . Izjednaavanje novih sa starim umirovljenicima Uvelo bi se dvodijelno mirovinsko primanje koje bi se sastojalo od: Osobne mirovine - prema va転eem Zakonu o mirovinskom osiguranju Dr転avne mirovine - prema posebnom zakonu o izjednaavanju mirovinskih primanja
18. Na邸a rje邸enja 3 . Izjednaavanje novih sa starim umirovljenicima U prvoj godini uvoenja visina dr転avne mirovine bi iznosila : od 100 do 1.000 kuna 1,6 milijardi kuna
19. Na邸a rje邸enja 3 . Izjednaavanje novih sa starim umirovljenicima Dr転avna mirovina imala bi karakter mirovinskog primanja Mirovinska primanja inila bi: osobna mirovina , dr転avna mirovina i druga primanja odreena propisima o mirovinskom osiguranju
20. Na邸a rje邸enja 4 . za puni radni sta転 70% zaraene prosjene plae U Hrvatskoj svega 16% umirovljenika odlazi u starosnu mirovinu s punim sta転em (40 godina-mu邸karci, 35 godina- 転ene) 邸to je znatno ni転e od europskog prosjeka Rani odlazak u mirovinu uzrokuje znatno ni転e mirovine , a vi邸e mirovinske izdatke S ciljem poticanja rada do punog sta転a svima koji u mirovinu odlaze s punim sta転em osigurat emo zajamenu mirovinu u visini od 70% prosjene plae ostvarene tijekom cijelog radnog vijeka 200 milijuna kuna
21. Na邸a rje邸enja 5 . za邸titni dodatak za mirovine iz biv邸ih republika SFRJ Jedinstvene povijesne okolnosti dovele su dio hrvatskih graana do toga da im mirovine koje su stekli radei (i plaajui mirovinski doprinos) u republikama biv邸e SFRJ nisu dovoljne za 転ivot u Hrvatskoj Za tu emo kategoriju umirovljenika vratiti mirovinski dodatak kao postotak minimalne mirovine u Hrvatskoj , usklaujui ga svake godine s visinom mirovina koje primaju iz drugih dr転ava biv邸e SFRJ 55 milijuna kuna
22. Na邸a rje邸enja 6 . socijalne mirovine Osigurati emo socijalne mirovine za sve starije od 65 godina 転ivota ako nisu ostvarili uvijete za mirovinu prema va転eem Zakonu o mirovinskom osiguranju, a nemaju drugih izvora prihoda Sredstva se osiguravaju u dr転avnom proraunu Socijalna mirovina e biti vi邸a od socijalne pomoi , a ni転a od najni転e mirovine prema va転eem Zakonu
23. Na邸a rje邸enja 6 . socijalne mirovine nulti stup mirovinskog osiguranja, javne naravi, s minimalnom socijalnom sigurno邸u u postojeim okvirima minimalnih davanja za starost u okviru mirovinskog osiguranja i socijalne skrbi te Konvenciji MOR br. 102 o najni転oj razini socijalne sigurnosti i Uredbi br. 1408/71 Europske unije
24. Na邸a rje邸enja 6 . socijalne mirovine trajno davanje za visoku starost na koju bi imali pravo svi graani Republike Hrvatske (pod propisanim uvjetima) neovisno o prethodnom svojstvu osiguranika i plaanju doprinosa za mirovinsko osiguranje, a pod uvjetom da nemaju drugih prihoda ili su im postojei prihodi nedovoljni posljednji socijalno-za邸titni institut u sustavu socijalne sigurnosti 360 milijuna kuna
25. Na邸a rje邸enja 7 . jaanje 2. i 3. stupa Sada邸nja stopa izdvajanja u 2.stup mirovinskog osiguranja (5%) ne jami znatnije mirovine iz tog izvora, a 3. stup preslabo je razvijen stoga emo do 2011.godine poveati razinu izdvajanja u 2. (obvezni) stup mirovinskog osiguranja raznim mjerama poticat emo 邸tednju u 3. (dobrovoljni) stup (npr. poreznim olak邸icama poslodavcima koji zaposlenicima uplauju 3. stup)
26. Na邸a rje邸enja 7 . jaanje 2. i 3. stupa takoer namjeravamo napraviti detaljnu analizu tro邸kova , naroito u 2. stupu kako se ne bi dogodilo da tro邸kovi "pojedu" preveliki dio "kolaa", tj. buduih mirovina razmotriti pitanja ulaganja prikupljenih sredstva preispitati pitanje nadzora nad mirovinskim dru邸tvima 2. i 3. stupa kao dijela objedinjenog nadzora 邸to je uvedeno kao novost od 1.1.2006. (uz veliku skepsu strunjaka koji se bave mirovinskim osiguranjem) pobolj邸avati i prilagoavati zakonodavstvo koje regulira ovo podruje promjenama koje donosi razvoj mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane 邸tednje u Hrvatskoj
27. Na邸a rje邸enja 8 . HZMO stabilno i transparentno financiranje jaati financijsku disciplinu u ubiranju javnih prihoda kontrolirati i odr転avati na postojeoj razini udio mirovinskih rashoda u bruto domaem proizvodu postupno smanjivati obveze dr転ave za mirovine pod povoljnijim uvjetima
28. Na邸a rje邸enja 8 . HZMO stabilno i transparentno financiranje osnivanje posebne organizacijske jedinice pri nadle転nom Ministarstvu na pregledniji nain planirati, upravljati i kontrolirati izdatke dr転ave u sferi socijalne sigurnosti osnovati i struno i nezavisno tijelo Mirovinski odbor ili Institut za rad, u kojem bi bili najistaknutiji strunjaci mirovinskog osiguranja, ekonomisti, pravnici ija bi zadaa bila: struna, znanstveno utemeljena i permanentna analizi kretanja u sferi rada i mirovinskom sustavu te predlaganja rje邸enja za budunost
29. Mirovinska strategija SDP-a Pravednije mirovine za bolji 転ivot! Problemi su prepoznati, ciljevi postavljeni, rje邸enja su pripremljena - SA貼ETAK -
30. Stanje Ciljevi Rje邸enja Manja izdvajanja - sve ni転e mirovine Podizanje ope razine mirovina Poveanje izdvajanja za mirovine do EU prosjeka Zaostajanje za plaama Zaustaviti zaostajanja mirovina za plaama Novi modeli usklaivanja i realni rast mirovina Razlike izmeu starih i novih mirovina Za jednak sta転 i jednaku plau jednaka mirovina Dr転avna mirovina to du転e radi邸- manja mirovina Nagraditi puni sta転 Zajamene mirovine za puni sta転 Mirovine iz biv邸e SFRJ ispod svih minimuma Pomoi umirovljenicima s mirovinama iz biv邸e SFRJ Dodatak na mirovinu Bijeda starijih bez mirovina i imovine Osigurati svima starijima od 65 god. socijalnu sigurnost Socijalna mirovina Neizvjesna budunost buduih umirovljenika Razvijati mirovinski sustav Poveanje izdvajanja za 2. i 3.stup Neracionalno upravljanje mirovinskim sustavom Racionalizirati mirovinski sustav Reforma HZMO-a i upravljanja sustavom
31. Izbor? SDP - realan u obeanjima usmjeren na trajna rje邸enja Umirovljenici su vrijedni sugraani! HDZ - velike rijei mala djela - mrvice umjesto kruha Umirovljenici su samo glasai!