Montalcini
- 1. Intervju sa talijanskom neurologicom RITA LEVI-MONTALCINI NEURLOGA ITALIANA 2005.g. dobitnicom Nobelove nagr. 86.g.
- 2. - Kako ete proslaviti svojih 100 g.? - Oh, ja ne znam hou li ih uope do転ivjeti i ne volim proslave. Ono 邸to me zanima i 邸to me veseli je ono 邸to radim svaki dan! - A to je? - Radim na dodjeli stipendija za afrike 転ene kako bi razvile ponajprije sebe a potom i svoju zemlju Ja jo邸 uvijek istra転ujem, jo邸 razmi邸ljam
- 3. - Neete u mirovinu? - Nikada! Mirovanje uni邸tava mozak Mnogi umirovljeni budu zaboravljeni, to ubija mozak. I razboli se. -A kako je s va邸im mozgom? -U odnosu na moje 20-te ja ne primjeujem razliku ni u vizijama ni i u kapacitetu. Sutra, recimo, letim na kongres medicine....
- 4. - Ali sigurno postoji neki genetski limit - Ne. Moj e mozak uskoro imati stoljee ali ne zna za senilnost Moje je tijelo puno bora, to je neizbje転no, ali ne i za mozak
- 5. - Kako to uspijevate? - U転ivamo u velikoj plastinosti neurona: iako neuroni umiru, ostatak se reorganizira kako bi mogao zadr転ati iste funkcije, ali treba ga poticati -Pomozite mi u tome -Dr転ite svoj mozak pobuenim, aktivnim, neka radi i nikad se nee degenerirati
- 6. -I 転ivjet e vi邸e godina? -貼ivjet e bolje te godine koje 転ivi, To je zanimljivo. Klju svega je zadr転ati zanimanje, napetost, strast... -Va邸a (strast) je bila znanstveno istra転ivanje... -Da, i nastavlja biti.
- 7. -Otkrili ste kako rastu i obnavljaju se stanice u 転ivanom sustavu.... -Da, 1942: i nazvala to faktorom rasta 転ivaca NGF, skoro pola stoljea to je otkrie bilo osporavano, a tek je 1986 potvrena njegova vrijednost i za to sam dobila Nobelovu nagradu.
- 8. - Kako je mlada Talijanka s 20 godina postala neurolog? -Kao dijete, bila je obveza da se obrazujem. Moj je otac 転elio da se dobro udam, budem dobra 転ena, majka...邸to sam ja odbila. 貼eljela sam studirati Nakon 邸to sam postala supruga i majka, i tome sam se potpuno posvetila
- 9. -To se nije svialo va邸em ocu? -Da, ali ja nisam imala sretno djetinjstvo: osjeala sam se kao ru転no pae, Glupa za razne stvari... Moja starija braa su bila sjajna ali ja sam se osjeala inferiorno
- 10. -Vidimo da je tako do邸lo do poticaja... -Mene je stimulirao primjer lijenika Alberta Schweitzera koji je htio u Africi pomoi da se rije邸i problem gube. Pomoi onima koji pate, to je bio moj veliki san...!
- 11. To ste postigli sa svojim znanstvenim pristupom.... -I danas poma転em djevojkama Afrike da studiraju. Borimo se protiv bolesti, da, ali i sve drugo bi bilo bolje kad bi prestalo tlaenje 転ena u muslimanskim zemljama...!
- 12. A religija? usporava li ona kognitivni razvoj? (znanje) -Ni jedna religija dobro shvaena ne marginalizira 転ene pred mu邸karcima.. 貼ene moraju shvatiti da je njihova vrijednost iznad pravila koja diktiraju mu邸karci i potro邸ako dru邸tvo. Ne odvaja ih od kognitivnog razvoja.
- 13. -Razlikuju li se mu邸ki i 転enski mozak? -Samo 邸to se tie funkcije mozga u vezi s emocijama, koja se odnosi na endokrini sustav. No u smislu kognitivnih funkcija, ne postoji razlika
- 14. -Za邸to onda tako malo znanstvenih radnica? -Nije tako! Mnoga se znanstvena otkria pripisuju mu邸karcima a ona su u stvari od njihovih sestara, supruga, keri!
- 15. Stvarno? -貼enska se inteligencija ne podr転ava, ostavlja ju se u sjeni. Danas, na sreu, ima vi邸e 転ena znanstvenica nego mu邸karaca, nasljednice Hypatiae Aleksandrijska mudrica iz IV stoljea... -Ali danas, na 転alost, egzistira druga skupina 転ena, koju podr転ava dru邸tvo u smislu komercijalizma, stereotipne i bez osobnosti
- 16. Nitko vas nije poku邸ao ubiti... -Za vrijeme fa邸izma, Mussolini je poku邸ao imitirati Hitlera u progonu 貼idova...morala sam se skloniti na neko vrijeme No nisam prestala istra転ivati: smjestila sam laboratorij u svoju spavau sobu.... Otkrila sam apoptozu, programiranu smrt stanica!
- 17. Odkud tako visoki stupanj zastupljenosti 貼idova meu intelektualcima i znanstvenicima? -Iskljuivanje 貼idova potie intelektualni rad: sve vam mogu zabraniti, ne i mi邸ljenje! Istina je, mnogo je 貼idova meu onima koji su dobili Nobelovu nagradu
- 18. -Kako obja邸njavate nacistiko ludilo? - Hitler i Mussolini su bili u stanju govoriti masama, u kojima je emocionalni dio mozga prevladavao nad neokortikalnim, intelektualnim. Upravljali su sa emocijama, a ne sa rezonom! - Da li se to dogaa i danas? - Za邸to mislite da se u mnogim amerikim 邸kolama ui kreacionizam umjesto evolucionizma?
- 19. Ideologija je emocionalna, bez razuma? - Razum je ki nesavr邸enosti. U beskimenjaka je sve programirano: oni su savr邸eni. Mi, ne! I, kao nesavr邸eni, pribjegli smo razumu i procjeni etikih vrijednosti: izabrati izmeu dobra i zla najvi邸i je stupanj Darwinove evolucije.
- 20. - Hoemo li uspjeti jednog dana izlijeiti Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest, senilnu dementnost...? - Ozdraviti?... Ono 邸to emo vjerojatnije postii je te bolesti usporiti, odgoditi, smanjiti -to je danas va邸 veliki san? -To da emo jednog dana moi maksimalno koristiti kognitivne sposobnosti svojeg mozga. - Kada ete se prestati osjeati poput ru転nog paeta? - Ja sam jo邸 uvijek svjesna svojih ogranienja
- 21. to je najva転nije u va邸em 転ivotu -Pomagati drugima to biste radili da danas imate 20 godina? -Pa to 邸to upravo i radim! napunila je 100 godina 2009.g. C.O.