ݺߣ

ݺߣShare a Scribd company logo

Nasilje u školi

•
•
D
Dumich

nisam ja napravio

1 of 28
NASILJE ME Ð U DJECOM U ŠKOLI
nasilje u školi je problem koji je prisutan u cijelome svijetu u današnje su vrijeme roditelji i učitelji vrlo zabrinuti učestalim nasilnim ponašanjima kojima su izložena njihova djeca ili u njima sudjeluju
nasilje u školi narušava sigurnost djeteta i njegov psihofizički život djelatnici škole i roditelji mogu pomoći u sprječavanju i zaustavljanju nasilja u školama, štoviše, bez njihove aktivnosti nije moguće smanjiti udio nasilja u školama
Nasilje u školi je... ... nasilje u kojem je učenik trajno i učestalo izložen negativnim postupcima od strane jednog ili više učenika koji ga namjerno žele povrijediti, poniziti ili izložiti neugodnostima (Olweus, 1988. i 1991.) Termini koji se koriste za označavanje nasilja u školi su: mobbing i bullying.
Nasilje jednokratni incident koji se neće ponoviti prijateljska razmirica, svađa ili nesporazum nenamjerno nanošenje boli prijateljsko zadirkivanje nasilno rješavanje sukoba između prijatelja iste moći
VRSTE NASILJA U ŠKOLI 1. FIZIČKO (naguravanja, udaranje, grebanje, i sl . ) 2. VERBALNO (nazivanje pogrdnim imenima,prijetnje i sl.) 3. SOCIJALNO (ogovaranje, ignoriranje, pokušaji da se drugu osobu izbaci iz skupine i sl. ) 4. PSIHOLOŠKO (prijeteći pogledi i sl.)
UČESTALOST NASILJA svako četvrto dijete izloženo je nasilju svake je sedme minute jedno dijete u školi izloženo nasilju 15% učenika je uključeno u nasilje -bilo da su žrtve, bilo da su nasilnici u 4% slučajeva nasilje pokuša spr i ječiti odrasla osoba; u 11% slučajeva pokuša ga spr i ječiti suučenik; u 85% slučajeva djetetu - žrtvi nasilja ne pomogne nitko
RAZLIKE IZME Ð U DJEČAKA I DJEVOJČICA DJEČACI više su izloženi nasilju općenito, više sudjeluju u zlostavljanju češće se služe tjelesnim nasiljem češće su izloženi nasilju pojedinca DJEVOJČICE među djevojčicama su uobičajene suptilnije metode nasilja (ogovaranje, ignoriranje, širenje glasina i sl.) nasilje se među djevojčicama zbog toga teže otkriva češće su izložene nasilju grupe Olweus, 1998.
OBILJEŽJA TIPIČNE ŽRTVE NASILJA U ŠKOLI nesigurna oprezna mirn a povučen a niskog samopoštovanja usamljena utučena plačljiva ima malo prijatelja fizički slabija od nasilnika (nije uvjet) V
KAKO PREPOZNATI DIJETE-ŽRTVU nasilje se u školi obično događa daleko od očiju odraslih, na dvorištu izvan škole, u wc-u i sl. djeca koja su žrtve nasilja često nikom ne govore o problemu s kojim su suočeni, jer ih je sram vlastite slabosti i nemogućnosti da se obrane ili se boje prijetnji nasilnika; ponekad se boje da će um i ješanost odrasle osobe u ovaj problem izazvati još više nevolja
Ako sumnjate da je Vaše dijete žrtva nasilja u školi, obratite pozornost na sljedeće: dijete dolazi kući u poderanoj odjeći ili p o kidanih knjiga dijete dolazi kući u modricama i s ogrebotinama koje se ne mogu objasniti ne druži se s prijateljima iz razreda niti ima “najboljeg” prijatelja. Druga djeca ga/ju ne pozivaju na druženje doima se nesretnim i tužnim ima učestale glavobolje i bolove u trbuhu koji se ne mogu objasniti (osobito ujutro) ne žel i ići u školu ima napade lošeg raspoloženja mijenja put kojim ide iz škole i u školu ima sve lošiji uspjeh u školi traž i više novca ili krade novac iz kuće
ŠTO SU PROVOKATIVNE ŽRTVE? djeca koja, osim što su bojažljiva, nesigurna i imaju negativno mišljenje o sebi, ponekad i sama pokušavaju uzvratiti nasilniku najčešće u tome nemaju uspjeha budući da su provokativnog ponašanja (nemirni su, provociraju, nezreli su i sl.) u zlostavljanje je uključena cijela skupina ili razred zbog njihova ponašanja i odrasli pokazuju svoju nesklonost prema njima
KAKO PREPOZNATI DIJETE-NASILNIKA? ima snažnu potrebu za moći i kontrolom često je tjelesno jače od svojih žrtava nema suosjećanja za bol svoje žrtve uživa u tuđoj boli i patnji smatra da ga je žrtva izazvala svojim ponašanjem razdražljivo je impulsivno je relativno je visokog samopoštovanja nije bojažljivo teško podnosi neuspjeh u njegovoj/njezinoj su obitelji česte fizičke kazne agresivno je i prema odraslima ne pridržava se školskih pravila
POSELJDICE NASILJA U ŠKOLI čak 7% djece ostaje kod kuće, barem jednom mjesečno, zbog zlostavljanja u školi žrtve nasilja trpe izoliranost od vršnjaka, jer se njihovi suučenici ne žele družiti s onima koji su neomiljeni i zlostavljani, zbog straha da bi se isto moglo dogoditi i njima izloženost nasilju u školi vodi do niskog samopoštovanja i depresije, a ti se problemi mogu nastaviti i u odrasloj dobi čak 60% onih koji su u školskog dobi procijenjeni kao nasilnici do 24. godine imalo barem jedno kriminalno djelo Olweus, 1993; Batsche & Knoff, 1994; prema: www. kidsource.com
Što učiniti ako je Vaše dijete izloženo nasilju u školi?
ostanite smireni i strpljivi; vj erujte djetetu i slušajte ga; otvoreno razgovarajte o tome što se dogodilo; postavljajte pitanja, ali činite to oprezno pokažite djetetu da Vam je stalo do njega i do toga da uspješno r i ješi problem; ne govorite ništa što bi moglo povećati osjećaj straha ili usamljenosti kod djeteta; važno je da dijete zna da ima pravo na zaštitu te da se ima kome obratiti ohrabrite dijete i recite mu da je postupilo dobro kada se obratilo Vama za pomoć
ne poduzimajte nikakve ‘korake’ prije nego što ste o tome razgovarali s djetetom; roditelji ponekad zbog uzbuđenosti reagiraju emotivno i naglo, na način koji još više pogorša stanje kod djeteta (npr. r oditelj se obračuna sa zlostavljačem koji je omiljen u razredu. Druga se djeca zbog toga više ne žele družiti sa zlostavljanim djetetom.)
ne obećavajte ništa što ne možete ispuniti; (Npr. ne obećavajte djetetu da nikome nećete reći za problem.) o događaju obavijestite razrednicu i/ili osobu iz stručnog tima škole; ispričajte detaljno što se dogodilo i koliko je trajalo; pitajte što će škola poduzeti i dogovorite ponovni sastanak – SURAĐUJTE SA ŠKOLOM!!! ako ste primijetili da je Vaše dijete češće izloženo nasilju, pokušajte dogovoriti s razrednicom da dijete ciljano smjesti u klupu s djetetom koje je dobar prijatelj, ali je i vješto u socijalnim situacijama, kako bi Vaše dijete naučilo kako se družiti s drugima, ali i kako se zauzeti za sebe i pri tom nikoga ne povrijediti (=asertivnost)
pomozite djetetu da shvati zašto je nasilnik to činio; on o treba shvatiti da nije krivo za ono što mu se događalo; ako je Vaše dijete bilo čime izazvalo agresiju nasilnika, upozorite ga na to ako dijete pati od ozbiljnijih problema nakon što je bilo izloženo nasilju, potražite pomoć stručnjaka ne potičite dijete na fizičko osvećivanje (Samo ti njega udari! Vrati mu!)
Što učiniti ako je Vaše dijete izloženo nasilju u školi? podučite dijete ponašanjima koja ga mogu zaštititi od nasilja u školi
Ponašati se hrabro. Čak i kada smo jako uplašeni jer nam netko prijeti, korisno je ponašati se hrabro: podignuti glavu, uspravno hodati i gledati osobu u oči. Ignorirati nasilnika. Djetetu je potrebno objasniti da nasilnik upravo želi njegovu reakciju. Zauzeti se za sebe. Djetetu je potrebno objasniti da nasilniku treba reći "ne", a zatim mirno otići.
Povjeriti se odrasloj osobi. Djeca često smatraju da bi povjeravanje odrasloj osobi bilo tužakanje . Potrebno je objasniti što je tužakanje a što je traženje pomoći: tužakanje je kad govoriš što je netko učinio da bi mu nanio zlo. Tužakanje nije kada kažeš što ti je netko učinio da bi zaštitio sebe. Dijete treba imati osjećaj sigurnosti i povjerenja prema odraslim osobama. Povjeriti se prijateljima i potražiti pomoć. NIKADA ne uzvraćati na nasilje nasiljem jer to nasilnik i želi. Netko bi mogao biti i ozlijeđen.
Što učiniti ako je Vaše dijete nasilno? Ako ste primijetili da je vaše dijete nasilno prema suučenicima, mlađoj djeci i drugima, važno je odmah reagirati i dijete poučiti nenasilnim metodama rješavanja sukoba, zadobivanja pažnje, sklapanja prijateljstava i dr. Sjetite se da su nasilna djeca u starijoj dobi češće počinitelji kaznenih djela.
Ne tražite opravdanje za djetetovo nasilno ponašanje. Tražite od djeteta da vam detaljno ispriča što se dogodilo. Pitajte ga što je svojim ponašanjem željelo postići. Pitajte da V am kaže što je bilo loše u tom ponašanju. Predložite djetetu da se stavi u cipele svoje žrtve. Kako se ona osjećala?
Kako bi drugačije i nenasilno moglo riješiti tu situaciju sljedeći put? Ne zaboravite pohvaliti dijete za miroljubivo ponašanje. Poučite dijete nenasilnom rješavanju problema (identifikacija problema, što sve može učiniti, koja je mogućnost najbolja). Ne negirajte djetetove emocije. Poučite ga kontroli negativnih emocija. Ponašajte se prema djetetu onako kako biste željeli da se ono ponaša prema drugoj djeci.
LITERATURA Olveus, D. (1998.), Nasilje među djecom u školi,Zagreb, Školska knjiga www.scre.ac.uk/bully www.dest.gov.au/schools/2000/bullying.html www.kidshealth.com www.scotland.gov.uk/library2 www.stopbullying www.hometown.aol.com
ILUSTRACIJE www.thepointprogram.com/ www.rainbow.edu.on.ca/ra inbow/ Info/stop-bullying.html
PREPORUČAMO Luul, J., (1996.), Vaše kompetentno dijete, Zagreb, Educa Olveus, D., (1998.), Nasilje među djecom u školi, Zagreb, Školska knjiga Ortner, G., (1998.), Bajke koje pomažu djeci,Zagreb, Mozaik knjiga Ortner, G., (1999.), Nove bajke koje pomažu djeci, Zagreb, Mozaik knjiga

More Related Content

Nasilje u školi

  • 1. NASILJE ME Ð U DJECOM U ŠKOLI
  • 2. nasilje u školi je problem koji je prisutan u cijelome svijetu u današnje su vrijeme roditelji i učitelji vrlo zabrinuti učestalim nasilnim ponašanjima kojima su izložena njihova djeca ili u njima sudjeluju
  • 3. nasilje u školi narušava sigurnost djeteta i njegov psihofizički život djelatnici škole i roditelji mogu pomoći u sprječavanju i zaustavljanju nasilja u školama, štoviše, bez njihove aktivnosti nije moguće smanjiti udio nasilja u školama
  • 4. Nasilje u školi je... ... nasilje u kojem je učenik trajno i učestalo izložen negativnim postupcima od strane jednog ili više učenika koji ga namjerno žele povrijediti, poniziti ili izložiti neugodnostima (Olweus, 1988. i 1991.) Termini koji se koriste za označavanje nasilja u školi su: mobbing i bullying.
  • 5. Nasilje jednokratni incident koji se neće ponoviti prijateljska razmirica, svađa ili nesporazum nenamjerno nanošenje boli prijateljsko zadirkivanje nasilno rješavanje sukoba između prijatelja iste moći
  • 6. VRSTE NASILJA U ŠKOLI 1. FIZIČKO (naguravanja, udaranje, grebanje, i sl . ) 2. VERBALNO (nazivanje pogrdnim imenima,prijetnje i sl.) 3. SOCIJALNO (ogovaranje, ignoriranje, pokušaji da se drugu osobu izbaci iz skupine i sl. ) 4. PSIHOLOŠKO (prijeteći pogledi i sl.)
  • 7. UČESTALOST NASILJA svako četvrto dijete izloženo je nasilju svake je sedme minute jedno dijete u školi izloženo nasilju 15% učenika je uključeno u nasilje -bilo da su žrtve, bilo da su nasilnici u 4% slučajeva nasilje pokuša spr i ječiti odrasla osoba; u 11% slučajeva pokuša ga spr i ječiti suučenik; u 85% slučajeva djetetu - žrtvi nasilja ne pomogne nitko
  • 8. RAZLIKE IZME Ð U DJEČAKA I DJEVOJČICA DJEČACI više su izloženi nasilju općenito, više sudjeluju u zlostavljanju češće se služe tjelesnim nasiljem češće su izloženi nasilju pojedinca DJEVOJČICE među djevojčicama su uobičajene suptilnije metode nasilja (ogovaranje, ignoriranje, širenje glasina i sl.) nasilje se među djevojčicama zbog toga teže otkriva češće su izložene nasilju grupe Olweus, 1998.
  • 9. OBILJEŽJA TIPIČNE ŽRTVE NASILJA U ŠKOLI nesigurna oprezna mirn a povučen a niskog samopoštovanja usamljena utučena plačljiva ima malo prijatelja fizički slabija od nasilnika (nije uvjet) V
  • 10. KAKO PREPOZNATI DIJETE-ŽRTVU nasilje se u školi obično događa daleko od očiju odraslih, na dvorištu izvan škole, u wc-u i sl. djeca koja su žrtve nasilja često nikom ne govore o problemu s kojim su suočeni, jer ih je sram vlastite slabosti i nemogućnosti da se obrane ili se boje prijetnji nasilnika; ponekad se boje da će um i ješanost odrasle osobe u ovaj problem izazvati još više nevolja
  • 11. Ako sumnjate da je Vaše dijete žrtva nasilja u školi, obratite pozornost na sljedeće: dijete dolazi kući u poderanoj odjeći ili p o kidanih knjiga dijete dolazi kući u modricama i s ogrebotinama koje se ne mogu objasniti ne druži se s prijateljima iz razreda niti ima “najboljeg” prijatelja. Druga djeca ga/ju ne pozivaju na druženje doima se nesretnim i tužnim ima učestale glavobolje i bolove u trbuhu koji se ne mogu objasniti (osobito ujutro) ne žel i ići u školu ima napade lošeg raspoloženja mijenja put kojim ide iz škole i u školu ima sve lošiji uspjeh u školi traž i više novca ili krade novac iz kuće
  • 12. ŠTO SU PROVOKATIVNE ŽRTVE? djeca koja, osim što su bojažljiva, nesigurna i imaju negativno mišljenje o sebi, ponekad i sama pokušavaju uzvratiti nasilniku najčešće u tome nemaju uspjeha budući da su provokativnog ponašanja (nemirni su, provociraju, nezreli su i sl.) u zlostavljanje je uključena cijela skupina ili razred zbog njihova ponašanja i odrasli pokazuju svoju nesklonost prema njima
  • 13. KAKO PREPOZNATI DIJETE-NASILNIKA? ima snažnu potrebu za moći i kontrolom često je tjelesno jače od svojih žrtava nema suosjećanja za bol svoje žrtve uživa u tuđoj boli i patnji smatra da ga je žrtva izazvala svojim ponašanjem razdražljivo je impulsivno je relativno je visokog samopoštovanja nije bojažljivo teško podnosi neuspjeh u njegovoj/njezinoj su obitelji česte fizičke kazne agresivno je i prema odraslima ne pridržava se školskih pravila
  • 14. POSELJDICE NASILJA U ŠKOLI čak 7% djece ostaje kod kuće, barem jednom mjesečno, zbog zlostavljanja u školi žrtve nasilja trpe izoliranost od vršnjaka, jer se njihovi suučenici ne žele družiti s onima koji su neomiljeni i zlostavljani, zbog straha da bi se isto moglo dogoditi i njima izloženost nasilju u školi vodi do niskog samopoštovanja i depresije, a ti se problemi mogu nastaviti i u odrasloj dobi čak 60% onih koji su u školskog dobi procijenjeni kao nasilnici do 24. godine imalo barem jedno kriminalno djelo Olweus, 1993; Batsche & Knoff, 1994; prema: www. kidsource.com
  • 15. Što učiniti ako je Vaše dijete izloženo nasilju u školi?
  • 16. ostanite smireni i strpljivi; vj erujte djetetu i slušajte ga; otvoreno razgovarajte o tome što se dogodilo; postavljajte pitanja, ali činite to oprezno pokažite djetetu da Vam je stalo do njega i do toga da uspješno r i ješi problem; ne govorite ništa što bi moglo povećati osjećaj straha ili usamljenosti kod djeteta; važno je da dijete zna da ima pravo na zaštitu te da se ima kome obratiti ohrabrite dijete i recite mu da je postupilo dobro kada se obratilo Vama za pomoć
  • 17. ne poduzimajte nikakve ‘korake’ prije nego što ste o tome razgovarali s djetetom; roditelji ponekad zbog uzbuđenosti reagiraju emotivno i naglo, na način koji još više pogorša stanje kod djeteta (npr. r oditelj se obračuna sa zlostavljačem koji je omiljen u razredu. Druga se djeca zbog toga više ne žele družiti sa zlostavljanim djetetom.)
  • 18. ne obećavajte ništa što ne možete ispuniti; (Npr. ne obećavajte djetetu da nikome nećete reći za problem.) o događaju obavijestite razrednicu i/ili osobu iz stručnog tima škole; ispričajte detaljno što se dogodilo i koliko je trajalo; pitajte što će škola poduzeti i dogovorite ponovni sastanak – SURAĐUJTE SA ŠKOLOM!!! ako ste primijetili da je Vaše dijete češće izloženo nasilju, pokušajte dogovoriti s razrednicom da dijete ciljano smjesti u klupu s djetetom koje je dobar prijatelj, ali je i vješto u socijalnim situacijama, kako bi Vaše dijete naučilo kako se družiti s drugima, ali i kako se zauzeti za sebe i pri tom nikoga ne povrijediti (=asertivnost)
  • 19. pomozite djetetu da shvati zašto je nasilnik to činio; on o treba shvatiti da nije krivo za ono što mu se događalo; ako je Vaše dijete bilo čime izazvalo agresiju nasilnika, upozorite ga na to ako dijete pati od ozbiljnijih problema nakon što je bilo izloženo nasilju, potražite pomoć stručnjaka ne potičite dijete na fizičko osvećivanje (Samo ti njega udari! Vrati mu!)
  • 20. Što učiniti ako je Vaše dijete izloženo nasilju u školi? podučite dijete ponašanjima koja ga mogu zaštititi od nasilja u školi
  • 21. Ponašati se hrabro. Čak i kada smo jako uplašeni jer nam netko prijeti, korisno je ponašati se hrabro: podignuti glavu, uspravno hodati i gledati osobu u oči. Ignorirati nasilnika. Djetetu je potrebno objasniti da nasilnik upravo želi njegovu reakciju. Zauzeti se za sebe. Djetetu je potrebno objasniti da nasilniku treba reći "ne", a zatim mirno otići.
  • 22. Povjeriti se odrasloj osobi. Djeca često smatraju da bi povjeravanje odrasloj osobi bilo tužakanje . Potrebno je objasniti što je tužakanje a što je traženje pomoći: tužakanje je kad govoriš što je netko učinio da bi mu nanio zlo. Tužakanje nije kada kažeš što ti je netko učinio da bi zaštitio sebe. Dijete treba imati osjećaj sigurnosti i povjerenja prema odraslim osobama. Povjeriti se prijateljima i potražiti pomoć. NIKADA ne uzvraćati na nasilje nasiljem jer to nasilnik i želi. Netko bi mogao biti i ozlijeđen.
  • 23. Što učiniti ako je Vaše dijete nasilno? Ako ste primijetili da je vaše dijete nasilno prema suučenicima, mlađoj djeci i drugima, važno je odmah reagirati i dijete poučiti nenasilnim metodama rješavanja sukoba, zadobivanja pažnje, sklapanja prijateljstava i dr. Sjetite se da su nasilna djeca u starijoj dobi češće počinitelji kaznenih djela.
  • 24. Ne tražite opravdanje za djetetovo nasilno ponašanje. Tražite od djeteta da vam detaljno ispriča što se dogodilo. Pitajte ga što je svojim ponašanjem željelo postići. Pitajte da V am kaže što je bilo loše u tom ponašanju. Predložite djetetu da se stavi u cipele svoje žrtve. Kako se ona osjećala?
  • 25. Kako bi drugačije i nenasilno moglo riješiti tu situaciju sljedeći put? Ne zaboravite pohvaliti dijete za miroljubivo ponašanje. Poučite dijete nenasilnom rješavanju problema (identifikacija problema, što sve može učiniti, koja je mogućnost najbolja). Ne negirajte djetetove emocije. Poučite ga kontroli negativnih emocija. Ponašajte se prema djetetu onako kako biste željeli da se ono ponaša prema drugoj djeci.
  • 26. LITERATURA Olveus, D. (1998.), Nasilje među djecom u školi,Zagreb, Školska knjiga www.scre.ac.uk/bully www.dest.gov.au/schools/2000/bullying.html www.kidshealth.com www.scotland.gov.uk/library2 www.stopbullying www.hometown.aol.com
  • 28. PREPORUČAMO Luul, J., (1996.), Vaše kompetentno dijete, Zagreb, Educa Olveus, D., (1998.), Nasilje među djecom u školi, Zagreb, Školska knjiga Ortner, G., (1998.), Bajke koje pomažu djeci,Zagreb, Mozaik knjiga Ortner, G., (1999.), Nove bajke koje pomažu djeci, Zagreb, Mozaik knjiga