際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
Nizovi pj1
 Niz ili polje je kontinuirana sekvenca
memorijskih lokacija, gdje svaka lokacija
sadr転i vrijednosti istog tipa.
 Nizovi se dijele na:
1. Jednodimenzionalne nizove
2. Vi邸edimenzionalne nizove
 Najjednostavniji oblik niza
 Objekti od kojih se niz sastoji nazivaju se
elementi niza
 Pojedini elementi numerisani su redom
0, 1, 2, 3, 
 Ti brojevi zovu se indeksi i preko njih se mo転e
direktno pristupiti bilo kojem elementu niza
 Ako je a ime niza od n elemenata, tada su
pojedini elementi oznaeni s:
a[0], a[1], a[2], , a[n-1]
 Indeks ukazuje koliko je neki element udaljen
od poetnog elementa (koji ima indeks 0)
a
0 11.11
33.33
55.55
77.77
99.99
1
2
3
4
Ime niza
Index niza
Lokacija
elementa niza
Element niza
(objekat)
 Deklaracija jednodimenzinalnog niza se
sastoji od sljedeeg:
tip_niza ime_niza[dimenzija];
npr:
double x[5];
 Broj [5] oznaava broj elemenata
niza.
 Indeks prvog lana je 0, a zadnjeg za
jedan manji od broja lanova niza.
 Vrijednosti lanova niza se navode
unutar zagrada { }, a odvajaju se
zarezom.
 Npr:
int a[4] = {22, 33, 66, 55};
char slova[3] = {'a', 'b', 'c'};
Ako je broj elemenata u listi manji od
veliine niza, preostali elementi jednaki
su 0.
Npr:
float x[5] = {2.5, 1.2};
int y[100] = {};
 Dimenzija niza se mo転e izostaviti ukoliko
se navede lista inicijalnih vrijednosti pri
deklaraciji.
 Npr:
int b[] = {55, 33, 66};
 Obrada podataka strukturiranih u nizove se vr邸i
pomou brojaki petlji, gdje se broja u petlji
koristi kao indeks elementa niza.
 Koristi se kod nizova velike du転ine.
 Npr:
int x[10];
for(int i=0;i<10;i++)
{
Tijelo petlje
}
ili
for(int i=0;i<=9;i++)
{
Tijelo petlje
}
 Vi邸edimenzionalni nizovi imaju dva ili vi邸e
indeksa.
 Broj indeksa oznaava dimenziju niza.
 Primjeri:
1. int x[10]  jednodimenzionalni niz
2. double a[5][3]  dvodimenzionalni niz
3. int b[4][5][2]  trodimenzionalni niz
.
.
.
 Imaju dva indeksa
 Deklaracija i inicijalizacija 2DN (matrica)
je:
int m[2][3]={{3,5,7}, {2,-4,-6}};
 Prvi indeks odreuje broj reda, a drugi
indeks broj kolona.
 Prvom redu i koloni dodjeljuje se indeks 0.
int a[3][4]={{1,2,3,4}, {1,-2,3,10}};
int a
[3][4] 41
0
1 10
32
0 0
3-2
0
a[0][0] a[0][1] a[0][2] a[0][3]
a[1][0] a[1][1] a[1][2] a[1][3]
a[2][0] a[2][1] a[2][2] a[2][3]
:
 Obrada podataka strukturiranih u
dvodimenzionalne nizove se posti転e
kori邸tenjem for petlji.
 Dvije ugnje転dene for petlje mogu biti
iskori邸tene za indeksiranje svih elemenata
2DN.
 Broja vanjske petlje mo転e biti iskori邸ten
za indeks reda (kolone), a broja
unutra邸nje petlje mo転e biti iskori邸ten za
indeks kolone (reda) niza.
1. Uitati niz od 10 cijelih brojeva. Izbrojati
koliko ima negativnih elemenata te
izraunati i prikazati sumu pozitivnih
elemenata.
2. Uitati niz od 10 cijelih elemenata.
Izraunati aritmetiku sredinu tih
elemenata, te na ekranu prikazati broj
elemenata koji su manji od aritmetike
sredine.
3. Napisati program koji e na ekranu
ispisati jedininu matricu 4x4!
4. Napisati program koji e izraunati
sumu elemenata na glavnoj dijagonali i
prozvod elemenata na sporednoj
dijagonali i te rezultate prikazati na
ekranu!

More Related Content

Nizovi pj1

  • 2. Niz ili polje je kontinuirana sekvenca memorijskih lokacija, gdje svaka lokacija sadr転i vrijednosti istog tipa. Nizovi se dijele na: 1. Jednodimenzionalne nizove 2. Vi邸edimenzionalne nizove
  • 3. Najjednostavniji oblik niza Objekti od kojih se niz sastoji nazivaju se elementi niza Pojedini elementi numerisani su redom 0, 1, 2, 3, Ti brojevi zovu se indeksi i preko njih se mo転e direktno pristupiti bilo kojem elementu niza Ako je a ime niza od n elemenata, tada su pojedini elementi oznaeni s: a[0], a[1], a[2], , a[n-1] Indeks ukazuje koliko je neki element udaljen od poetnog elementa (koji ima indeks 0)
  • 4. a 0 11.11 33.33 55.55 77.77 99.99 1 2 3 4 Ime niza Index niza Lokacija elementa niza Element niza (objekat)
  • 5. Deklaracija jednodimenzinalnog niza se sastoji od sljedeeg: tip_niza ime_niza[dimenzija]; npr: double x[5]; Broj [5] oznaava broj elemenata niza. Indeks prvog lana je 0, a zadnjeg za jedan manji od broja lanova niza.
  • 6. Vrijednosti lanova niza se navode unutar zagrada { }, a odvajaju se zarezom. Npr: int a[4] = {22, 33, 66, 55}; char slova[3] = {'a', 'b', 'c'};
  • 7. Ako je broj elemenata u listi manji od veliine niza, preostali elementi jednaki su 0. Npr: float x[5] = {2.5, 1.2}; int y[100] = {};
  • 8. Dimenzija niza se mo転e izostaviti ukoliko se navede lista inicijalnih vrijednosti pri deklaraciji. Npr: int b[] = {55, 33, 66};
  • 9. Obrada podataka strukturiranih u nizove se vr邸i pomou brojaki petlji, gdje se broja u petlji koristi kao indeks elementa niza. Koristi se kod nizova velike du転ine. Npr: int x[10]; for(int i=0;i<10;i++) { Tijelo petlje } ili for(int i=0;i<=9;i++) { Tijelo petlje }
  • 10. Vi邸edimenzionalni nizovi imaju dva ili vi邸e indeksa. Broj indeksa oznaava dimenziju niza. Primjeri: 1. int x[10] jednodimenzionalni niz 2. double a[5][3] dvodimenzionalni niz 3. int b[4][5][2] trodimenzionalni niz . . .
  • 11. Imaju dva indeksa Deklaracija i inicijalizacija 2DN (matrica) je: int m[2][3]={{3,5,7}, {2,-4,-6}}; Prvi indeks odreuje broj reda, a drugi indeks broj kolona. Prvom redu i koloni dodjeljuje se indeks 0.
  • 12. int a[3][4]={{1,2,3,4}, {1,-2,3,10}}; int a [3][4] 41 0 1 10 32 0 0 3-2 0 a[0][0] a[0][1] a[0][2] a[0][3] a[1][0] a[1][1] a[1][2] a[1][3] a[2][0] a[2][1] a[2][2] a[2][3] :
  • 13. Obrada podataka strukturiranih u dvodimenzionalne nizove se posti転e kori邸tenjem for petlji. Dvije ugnje転dene for petlje mogu biti iskori邸tene za indeksiranje svih elemenata 2DN. Broja vanjske petlje mo転e biti iskori邸ten za indeks reda (kolone), a broja unutra邸nje petlje mo転e biti iskori邸ten za indeks kolone (reda) niza.
  • 14. 1. Uitati niz od 10 cijelih brojeva. Izbrojati koliko ima negativnih elemenata te izraunati i prikazati sumu pozitivnih elemenata. 2. Uitati niz od 10 cijelih elemenata. Izraunati aritmetiku sredinu tih elemenata, te na ekranu prikazati broj elemenata koji su manji od aritmetike sredine.
  • 15. 3. Napisati program koji e na ekranu ispisati jedininu matricu 4x4! 4. Napisati program koji e izraunati sumu elemenata na glavnoj dijagonali i prozvod elemenata na sporednoj dijagonali i te rezultate prikazati na ekranu!