際際滷

際際滷Share a Scribd company logo

O kreativnosti

Download as DOCX, PDF
Agencija za odgoj i obrazovanje - Education and Teacher Training Agency
Agencija za odgoj i obrazovanje - Education and Teacher Training Agency
1 of 7
Predavanje za Agenciju za odgoj i obrazovanje24. - 26.08.2009.Po転egaVukovarPitomaaTO JE KREATIVNOST? Kreativnost je: osobina linosti (kombinacija misli, motivacije i karakteristika linosti)+ proces (poseban nain procesiranja informacija divergentno mi邸ljenje)+ produkt ( ono 邸to stvara kreativna osoba koja misli na kreativni nain)+ persuazija ( kreativna osoba mora uvjeriti u vrijednost vlastitog kreativnog produkta)= Kreativnost se mo転e definirati kao osobina osobe koja kontinuirano stvara ideje ili produkte koji su originalni, vrijedni ili primjenjivi, a koje sam pojedinac i dru邸tvo smatraju kreativnima.KAKO PREPOZNATI DA SE U RAZREDU ZBIVA KREATIVNOST?Psiholog E. P. Torrance navodi nekoliko znakova koji upuuju da se u razredu zbiva kreativnost: visoka motivacijapozornostznati転eljakoncentracijauspje邸nostUitelji vrlo dobro primjeuju koje teme i kakav nain poduavanja izazivaju ovakve reakcije uenika. Naje邸e se radi o podruju za koje sam uitelj iskazuje interes ili je spreman ulo転iti dodatni trud. Uvijek trebamo imati na umu da kreativno poduavanje olak邸ava zapamivanje i osigurava bolji 邸kolski uspjeh djece.KAKO STVORITI UVJETE ZA KREATIVNO UENJE?podr転avajte i nagraujte neobine ideje i odgovore uenika;iskoristite neuspjeh kao poduku razmotriv邸i gdje su i kakve gre邸ke (za邸to smo ovdje ba邸 tako pogrije邸ili?),prilagodite se interesima i idejama uenika kada je to mogue;dopustite ueniku vrijeme za razmi邸ljanje i razvoj ideje ne pojavljuje se sva kreativnost trenutno ili spontano;stvorite klimu uzajamnog po邸tovanja izmeu uenika te izmeu uenika i vas,budite svjesni mnogih faceta kreativnosti: verbalni odgovori, pisani odgovori u prozi i poeziji, crte転i, dijagrami...slu邸ajte i smijte se s uenicima sigurna i topla klima osigurava slobodu u istra転ivakom mi邸ljenju;dopustite svakome ukljuivanje podr転avanjem razliitih ideja i rje邸enja jednog problema koliko djece toliko ideja!sjetite se da kreativnost ukljuuje i analizu i procjenu analizirajte rje邸enja, tra転ite dobre i lo邸e strane svakogosmislite vlastite razredne kreativne projekte (panoe, diskusije, posjete, interpretacije, izlo転be, demonstracije...)KAKO POTICATI KREATIVNOST U RAZREDU?osigurajte uvodno iskustvo (primjer iz 転ivota) kao nain za zainteresirati uenike o problemu, konceptu, situaciji ili ideji;koristite humor (Znate li kakav zgodni vic o temi na kojoj radite?);osigurajte uenicima materijale kojima mogu manipulirati ili koje mogu istra転ivati (zanimljive asopise, knjige, predmete, i sl.);osigurajte izvore informacija (Je li na邸a 邸kolska knji転nica jedino mjesto na svijetu na kojem mo転e邸 dobiti info?);priskrbite materijale i pribor koji e pobuditi interes uenika;osigurajte vrijeme za raspravu, eksperimentiranje, neuspjehe i uspjehe;osigurajte vodstvo, ohrabrenje i podr邸ku za uenike ideje, hipoteze i projekte;nagradite i ohrabrite prihvatljive strategije rje邸avanja problema. KOLA I KREATIVNOST MEUSOBNA SURADNJA ILI PODMETANJE NOGU?Jedan od izuzetno va転nih ciljeva 邸kolovanja jest razvoj dru邸tvenom kontekstu prilagoenih osoba spremnih tim istim kontekstom upravljati te ga mijenjati ukoliko ga procijene neprimjerenim, zastarjelim ili neuinkovitim. Naravno, svaka promjena, na osobnom ili 邸irem planu, jest produkt. Kreativna produktivnost je stvarati promjene koje su originalne, vrijedne i primjenjive. Meutim, promjene openito stvaraju uznemirenja. Iskazuje li ustaljena struktura 邸kole toleranciju za kreativnu produktivnost (uznemirenja) najmlaih? Fasko (2000-2001) u uvodnom dijelu svog lanka Education and creativity navodi zabrinutost poznatog psihologa Guilforda za邸to 邸kole ne stvaraju vi邸e kreativnh osoba. Ovo je va転no pitanje za sve uposlene u 邸kolskom sustavu. Problemi kreativnosti u obrazovnom kontekstu su beskrajni a raspon istra転ivanja svakim se danom poveava. Poetkom 1900-ih psiholozi su konstruirav邸i testove inteligencije napravili veliki korak u prilagoavanju odgojno-obrazovnih postupaka djetetovim potrebama. Tradicionalni testovi inteligencije su zasieni zadacima koji zahtijevaju kogniciju, pamenje i konvergentno mi邸ljenje (davanje jednog tonog odgovora). Takvi testovi su vrlo uspje邸ni u predvianju 邸kolskog uspjeha, odnosno, kad se djecu pouava autoritetom, ovo su tra転ene sposobnosti (Torrance, 1962). No, 邸kole se mijenjaju, i konvergentna inteligencija ustupa vladajue mjesto u korist razvijenosti drugih sposobnosti, primarno socijalne i kreativne domene. kolski sustav i zahtjevi s poetka dvadesetog stoljea i njima prilagoeni testovi, zahtijevaju prilagodbu. Je li ueniku uspje邸nost prikladno shvaati kroz okvir (konvergentne) 邸kolske ocjene? O podmetanju nogu kola na potezu. S obzirom da su 邸kolske ocjene naklonjenije uenicima razvijenih konvergentnih intelektualnih sposobnosti i socijalnih interesa, mogli bismo se uhvatiti u klopku iskorijenjivanja izuzetno po転eljnih divergentnih sposobnosti iz uenike populacije, uz to veu 邸ansu 邸to je dijete dulje izlo転eno takvoj vrsti pristrane selekcije (prelazak u srednju 邸kolu ili fakultet na osnovi prosjeka ocjena). Zanimljivo je da shvaanja uitelja 邸to tono predstavlja kreativnost nisu uvijek u skladu s definicijama koje se openito koriste pri njenom istra転ivanju. Westby i Dawson (1995; prema Hoff i Carlsson, 2002) navode da najmanje polovica uitelja u njihovom ispitivanju ne smatra kreativnom osobinu kao 邸to je divergentno mi邸ljenje. Divergentno mi邸ljenje je element u osnovi kreativnog pona邸anja, odnosno sposobnost davati brojne razliite odgovore, a ne jedan prethodno dogovoreni, na postavljeno pitanje. Ako uitelji ne prepoznaju kreativnost, sigurno je da je ne mogu ohrabrivati. Mogue je da ne znajui gase kreativno pona邸anje uzrokujui da se kreativni uenici osjeaju manje samopouzdano. Osobina kreativne djece 転iva ma邸ta lako se mo転e interpretirati kao pote邸koe koncentracije. Postoje i sluajevi kreativne djece koja su pogre邸no dijagnosticirana kao Poremeaj pa転nje s hiperaktivno邸u. Niska tolerancija na dosadu i visoka razina energije se esto koriste za opisati kreativno dijete ali su takoer simptomi gore navedenog poremeaja. Kakvo dijete zapravo odgovara trenutnoj prosjenoj 邸koli? Postoji visoko slaganje da uitelji visoko preferiraju djecu koja su poslu邸na, tiha i pa転ljiva na satu (Westby i Dawson, 1995) i djecu koja su visoko inteligentna (Getzels i Jackson, 1962). Ovo su karakteristike idealnog djeteta, u odnosu na visoko kreativnu djecu koja su esto nemirna, zaokupljena svojim idejama, koja prekidaju tijek nastave kako bi izlo転ila svoja gledi邸ta, postavila pitanja i zabavljala kolege. Pratei ovaj nalaz, kreativna djeca su obino percipirana popularnijom od strane vr邸njaka nego od strane uitelja, premda se najkreativnoj djeci obino ne priznaje najvei doprinos u situaciji produkcije ideja iako objektivno daju najvei doprinos ukupnoj koliini produciranih ideja. Za邸to je to tako najlak邸e je odgovoriti opa転anjem ve navedenih pona邸anja najkreativnije djece koja esto ne surauju dobro s drugom djecom, iznose svoje ideje bez ekanja na svoj red, ne vole nametnuti red, dominantna su i okupirana samostalnom aktivno邸u, 邸to ih ne stavlja na popularna mjesta u sociometrijskim mjerenjima (Torrance, 1967). Lako je prepoznati iz ovih pona邸anja rano postojanje distinktivnih crta koje karakteriziraju visoko kreativne osobe samodostatnost i preferenciju samostalnog rada. Naravno, grije邸ili bi kada bi na miru ostavili ovako oslikanu, s obzirom na po転eljnost dru邸tvenosti i konformizma, prilino negativnu sliku kreativnog djeteta. Kreativnost zapravo pru転a dobru osnovu za ostvarivanje kvalitetnih socijalnih odnosa jer ukljuuje sposobnost sagledavanja i rje邸avanja problema te dobrog no邸enja sa stresom. O podmetanju nogu Kreativnost na potezu. Rezultati istra転ivanja Carson i sur. (1994) o kreativnom mi邸ljenju kao prediktoru odgovora na stres i sposobnosti suoavanja kod 邸kolske djece od 9 12 godina potvruju korisnost kreativnosti. Sposobnosti kreativnog mi邸ljenja ne samo da olak邸avaju uinkovite vje邸tine suoavanja, ve nesposobnost misliti fluentnije, fleksibilnije i originalnije i otvorenog uma, mo転e poveati vjerojatnost pojave problematinih odgovora na stres kod djece. Jedna od figuralnih mjera kreativnog mi邸ljenja otpornost preuranjenim zakljucima/zatvaranju se pokazala najsna転nijim prediktorom uinkovitog suoavanja (dobrog no邸enja sa stresom u 邸koli). Sposobnost biti otvorenog uma, ne suditi i ne donositi preuranjene zakljuke o ljudima, situacijama i problemima mo転e biti znaajan faktor uspje邸nog no邸enja sa stresom svakodnevnog 転ivota. Znate li za strip Calvin i Hobbes? Imaginarni tigar-prijatelj vrlo kreativnog djeaka? Rezultati istra転ivanja Seiffge-Krenke (1997) na djeci od 12 17 godina o imaginarnim prijateljima potvruju da takav prijatelj kod djece nije znak egocentrine orijentacije i ni u kojem sluaju znak lo邸ije socijalne prilagodbe ili zamjena za druge pouzdane partnere kao 邸to su obiteljski lanovi ili prijatelji. Socijalno kompetentni i kreativni adolescenti s dobrim sposobnostima suoavanja su bili posebice skloni stvoriti takvog posebnog prijatelja. Sklonost ma邸tanju i sanjarenju, kao 邸to je ve bilo rijei, mo転e imati i drugo ime nepa転nja. Necka (1999) navodi rezultate dva eksperimenta u kojem su studenti ispitani baterijom testova kreativnosti i kompjuteriziranim zadatkom selektivne pa転nje. Rezultati pokazuju da je kreativnost, shvaena kao sposobnost divergentnog mi邸ljenja i intrinzina motivacija a ne izuzetno postignue, povezana s lo邸ijim funkcioniranjem filtera pa転nje. Kreativni pojedinci pokazuju sni転enu uinkovitost u zadatku selektivne pa転nje, pogotovo ako se radi o te邸kom zadatku. S druge strane, lo邸ije funkcioniranje filtera pa転nje poma転e takvim pojedincima pri rje邸avanju slo転enih 転ivotnih problema uzeti u obzir neke naizgled neva転ne, udaljene ili originalne dijelove informacija u procesu rje邸avanja problema. Na ovaj nain, nesposobnost iskljuiti neva転ne podatke mo転e pokazivati jasne povoljne uinke na kreativne pothvate u stvarnom 転ivotu. Kreativni su zadaci prilino slo転eni te stoga ovise o paralelnom procesiranju informacija koje izgleda nemogue bez 邸irokog raspona pa転nje. Kreativnost djeluje povezana s ekstenzivnom pa転njom (difuznom i 邸irokog raspona), a ne s intenzivnom pa転njom (uskom i fokusiranom) kakvoj se obilato daje prednost u 邸koli. O pru転anju noge pomirbe kola i tehnike kreativnog mi邸ljenja. Torrance (1961; prema Parnes, 1963, u Vernon, 1970) navodi: Podruje koje je mo転da najvi邸e obeavajue, ako nas zanima 邸to je mogue uiniti kako bi se ohrabrilo razvijanje kreativnog talenta, je eksperimentiranje s postupcima poduavanja koji e potaknuti uenike samostalno misliti, testirati svoje ideje i komunicirati ih drugima. Kako se 邸kole mijenjaju, vjerojatno je za oekivati smanjenje prediktivne moi testova konvergentne inteligencije, u korist razvijenosti drugih sposobnosti, primarno socijalne i kreativne domene. Srdano pozdravljam recentna izdanja ud転benika/vje転benica/radionica za uitelje u kojima se u osnovi, dodu邸e stidljivo, naziru tehnike kreativnog mi邸ljenja. Tehnike kreativnog mi邸ljenja je mogue podijeliti u dvije grupe. Prva se grupa odnosi na tehnike koje ciljaju rje邸avati konkretni zadatak prikladnom manipulacijom, metodama, trikovima itd. Druga se grupa odnosi na razvijanje kreativnih sposobnosti pojedinaca i timova. Prva se grupa naziva kreativno rje邸avanje problema a druga trening kreativnosti. Naravno, treba upozoriti da svaka na rje邸avanje problema usmjerena tehnika ima svoj aspekt treninga jer osoba istovremeno usvaja odreenu koliinu znanja o kreativnosti i vje邸tinu primjene tehnike. Ova je logika u pozadini poduavanja djece i odraslih tehnikama kreativnog mi邸ljenja odnosno poticanja kreativnosti. Naravno, ni najlucidniji postupci namijenjeni poticanju kreativnog mi邸ljenja nee stvoriti zapa転eni produkt ako djeca prije svega ne usvoje znanje. Ovo je jedna, ali ne jedina ili najva転nija od zadaa 邸kole. Kako je znanje va転no za kreativnost? Naprimjer: Bez znanja te邸ko je prepoznati probleme ili razumjeti prirodu tih problemaZnanje spreava otkrivati ve otkrivenoZnanje omoguuje zauzimanje stava neslaganja, udaljavanje od trenutanog stava i uvoenje novostiZnanje omoguuje proizvesti visoko kvalitetan produkt 邸to je va転no za uinkovito prodavanje idejeZnanje omoguuje iskoristiti sluajne pojave kao izvore idejaZnanje poma転e usmjeriti svoje kognitivne resurse na procesiranje novih ideja jer su osnove ve poznate (Lubart, 1994).Konano, poznati psiholog Torrance E. P. koji je cijeli 転ivot posvetio prouavanju kreativnosti smatra da kako bismo adekvatno poticali kreativnost mo転emo na sebe u odnosu na kreativnog pojedinca preuzeti 6 uloga:Osiguravati skloni邸te (biti uz dijete, razumjeti i za邸tititi ga od neumjesne kritike)Biti sponzor ili mentorPomoi mu/joj razumjeti svoju divergentnostDopustiti mu/joj komuniciranje idejaPobrinuti se da se prepozna njegov/njezin kreativni talentPomoi roditeljima i drugima kako bi ga/ju razumjeli U Osijeku, 24.08.2009.
O kreativnosti
O kreativnosti
O kreativnosti
O kreativnosti
O kreativnosti
O kreativnosti

More Related Content

O kreativnosti

  • 1. Predavanje za Agenciju za odgoj i obrazovanje24. - 26.08.2009.Po転egaVukovarPitomaaTO JE KREATIVNOST? Kreativnost je: osobina linosti (kombinacija misli, motivacije i karakteristika linosti)+ proces (poseban nain procesiranja informacija divergentno mi邸ljenje)+ produkt ( ono 邸to stvara kreativna osoba koja misli na kreativni nain)+ persuazija ( kreativna osoba mora uvjeriti u vrijednost vlastitog kreativnog produkta)= Kreativnost se mo転e definirati kao osobina osobe koja kontinuirano stvara ideje ili produkte koji su originalni, vrijedni ili primjenjivi, a koje sam pojedinac i dru邸tvo smatraju kreativnima.KAKO PREPOZNATI DA SE U RAZREDU ZBIVA KREATIVNOST?Psiholog E. P. Torrance navodi nekoliko znakova koji upuuju da se u razredu zbiva kreativnost: visoka motivacijapozornostznati転eljakoncentracijauspje邸nostUitelji vrlo dobro primjeuju koje teme i kakav nain poduavanja izazivaju ovakve reakcije uenika. Naje邸e se radi o podruju za koje sam uitelj iskazuje interes ili je spreman ulo転iti dodatni trud. Uvijek trebamo imati na umu da kreativno poduavanje olak邸ava zapamivanje i osigurava bolji 邸kolski uspjeh djece.KAKO STVORITI UVJETE ZA KREATIVNO UENJE?podr転avajte i nagraujte neobine ideje i odgovore uenika;iskoristite neuspjeh kao poduku razmotriv邸i gdje su i kakve gre邸ke (za邸to smo ovdje ba邸 tako pogrije邸ili?),prilagodite se interesima i idejama uenika kada je to mogue;dopustite ueniku vrijeme za razmi邸ljanje i razvoj ideje ne pojavljuje se sva kreativnost trenutno ili spontano;stvorite klimu uzajamnog po邸tovanja izmeu uenika te izmeu uenika i vas,budite svjesni mnogih faceta kreativnosti: verbalni odgovori, pisani odgovori u prozi i poeziji, crte転i, dijagrami...slu邸ajte i smijte se s uenicima sigurna i topla klima osigurava slobodu u istra転ivakom mi邸ljenju;dopustite svakome ukljuivanje podr転avanjem razliitih ideja i rje邸enja jednog problema koliko djece toliko ideja!sjetite se da kreativnost ukljuuje i analizu i procjenu analizirajte rje邸enja, tra転ite dobre i lo邸e strane svakogosmislite vlastite razredne kreativne projekte (panoe, diskusije, posjete, interpretacije, izlo転be, demonstracije...)KAKO POTICATI KREATIVNOST U RAZREDU?osigurajte uvodno iskustvo (primjer iz 転ivota) kao nain za zainteresirati uenike o problemu, konceptu, situaciji ili ideji;koristite humor (Znate li kakav zgodni vic o temi na kojoj radite?);osigurajte uenicima materijale kojima mogu manipulirati ili koje mogu istra転ivati (zanimljive asopise, knjige, predmete, i sl.);osigurajte izvore informacija (Je li na邸a 邸kolska knji転nica jedino mjesto na svijetu na kojem mo転e邸 dobiti info?);priskrbite materijale i pribor koji e pobuditi interes uenika;osigurajte vrijeme za raspravu, eksperimentiranje, neuspjehe i uspjehe;osigurajte vodstvo, ohrabrenje i podr邸ku za uenike ideje, hipoteze i projekte;nagradite i ohrabrite prihvatljive strategije rje邸avanja problema. KOLA I KREATIVNOST MEUSOBNA SURADNJA ILI PODMETANJE NOGU?Jedan od izuzetno va転nih ciljeva 邸kolovanja jest razvoj dru邸tvenom kontekstu prilagoenih osoba spremnih tim istim kontekstom upravljati te ga mijenjati ukoliko ga procijene neprimjerenim, zastarjelim ili neuinkovitim. Naravno, svaka promjena, na osobnom ili 邸irem planu, jest produkt. Kreativna produktivnost je stvarati promjene koje su originalne, vrijedne i primjenjive. Meutim, promjene openito stvaraju uznemirenja. Iskazuje li ustaljena struktura 邸kole toleranciju za kreativnu produktivnost (uznemirenja) najmlaih? Fasko (2000-2001) u uvodnom dijelu svog lanka Education and creativity navodi zabrinutost poznatog psihologa Guilforda za邸to 邸kole ne stvaraju vi邸e kreativnh osoba. Ovo je va転no pitanje za sve uposlene u 邸kolskom sustavu. Problemi kreativnosti u obrazovnom kontekstu su beskrajni a raspon istra転ivanja svakim se danom poveava. Poetkom 1900-ih psiholozi su konstruirav邸i testove inteligencije napravili veliki korak u prilagoavanju odgojno-obrazovnih postupaka djetetovim potrebama. Tradicionalni testovi inteligencije su zasieni zadacima koji zahtijevaju kogniciju, pamenje i konvergentno mi邸ljenje (davanje jednog tonog odgovora). Takvi testovi su vrlo uspje邸ni u predvianju 邸kolskog uspjeha, odnosno, kad se djecu pouava autoritetom, ovo su tra転ene sposobnosti (Torrance, 1962). No, 邸kole se mijenjaju, i konvergentna inteligencija ustupa vladajue mjesto u korist razvijenosti drugih sposobnosti, primarno socijalne i kreativne domene. kolski sustav i zahtjevi s poetka dvadesetog stoljea i njima prilagoeni testovi, zahtijevaju prilagodbu. Je li ueniku uspje邸nost prikladno shvaati kroz okvir (konvergentne) 邸kolske ocjene? O podmetanju nogu kola na potezu. S obzirom da su 邸kolske ocjene naklonjenije uenicima razvijenih konvergentnih intelektualnih sposobnosti i socijalnih interesa, mogli bismo se uhvatiti u klopku iskorijenjivanja izuzetno po転eljnih divergentnih sposobnosti iz uenike populacije, uz to veu 邸ansu 邸to je dijete dulje izlo転eno takvoj vrsti pristrane selekcije (prelazak u srednju 邸kolu ili fakultet na osnovi prosjeka ocjena). Zanimljivo je da shvaanja uitelja 邸to tono predstavlja kreativnost nisu uvijek u skladu s definicijama koje se openito koriste pri njenom istra転ivanju. Westby i Dawson (1995; prema Hoff i Carlsson, 2002) navode da najmanje polovica uitelja u njihovom ispitivanju ne smatra kreativnom osobinu kao 邸to je divergentno mi邸ljenje. Divergentno mi邸ljenje je element u osnovi kreativnog pona邸anja, odnosno sposobnost davati brojne razliite odgovore, a ne jedan prethodno dogovoreni, na postavljeno pitanje. Ako uitelji ne prepoznaju kreativnost, sigurno je da je ne mogu ohrabrivati. Mogue je da ne znajui gase kreativno pona邸anje uzrokujui da se kreativni uenici osjeaju manje samopouzdano. Osobina kreativne djece 転iva ma邸ta lako se mo転e interpretirati kao pote邸koe koncentracije. Postoje i sluajevi kreativne djece koja su pogre邸no dijagnosticirana kao Poremeaj pa転nje s hiperaktivno邸u. Niska tolerancija na dosadu i visoka razina energije se esto koriste za opisati kreativno dijete ali su takoer simptomi gore navedenog poremeaja. Kakvo dijete zapravo odgovara trenutnoj prosjenoj 邸koli? Postoji visoko slaganje da uitelji visoko preferiraju djecu koja su poslu邸na, tiha i pa転ljiva na satu (Westby i Dawson, 1995) i djecu koja su visoko inteligentna (Getzels i Jackson, 1962). Ovo su karakteristike idealnog djeteta, u odnosu na visoko kreativnu djecu koja su esto nemirna, zaokupljena svojim idejama, koja prekidaju tijek nastave kako bi izlo転ila svoja gledi邸ta, postavila pitanja i zabavljala kolege. Pratei ovaj nalaz, kreativna djeca su obino percipirana popularnijom od strane vr邸njaka nego od strane uitelja, premda se najkreativnoj djeci obino ne priznaje najvei doprinos u situaciji produkcije ideja iako objektivno daju najvei doprinos ukupnoj koliini produciranih ideja. Za邸to je to tako najlak邸e je odgovoriti opa転anjem ve navedenih pona邸anja najkreativnije djece koja esto ne surauju dobro s drugom djecom, iznose svoje ideje bez ekanja na svoj red, ne vole nametnuti red, dominantna su i okupirana samostalnom aktivno邸u, 邸to ih ne stavlja na popularna mjesta u sociometrijskim mjerenjima (Torrance, 1967). Lako je prepoznati iz ovih pona邸anja rano postojanje distinktivnih crta koje karakteriziraju visoko kreativne osobe samodostatnost i preferenciju samostalnog rada. Naravno, grije邸ili bi kada bi na miru ostavili ovako oslikanu, s obzirom na po転eljnost dru邸tvenosti i konformizma, prilino negativnu sliku kreativnog djeteta. Kreativnost zapravo pru転a dobru osnovu za ostvarivanje kvalitetnih socijalnih odnosa jer ukljuuje sposobnost sagledavanja i rje邸avanja problema te dobrog no邸enja sa stresom. O podmetanju nogu Kreativnost na potezu. Rezultati istra転ivanja Carson i sur. (1994) o kreativnom mi邸ljenju kao prediktoru odgovora na stres i sposobnosti suoavanja kod 邸kolske djece od 9 12 godina potvruju korisnost kreativnosti. Sposobnosti kreativnog mi邸ljenja ne samo da olak邸avaju uinkovite vje邸tine suoavanja, ve nesposobnost misliti fluentnije, fleksibilnije i originalnije i otvorenog uma, mo転e poveati vjerojatnost pojave problematinih odgovora na stres kod djece. Jedna od figuralnih mjera kreativnog mi邸ljenja otpornost preuranjenim zakljucima/zatvaranju se pokazala najsna転nijim prediktorom uinkovitog suoavanja (dobrog no邸enja sa stresom u 邸koli). Sposobnost biti otvorenog uma, ne suditi i ne donositi preuranjene zakljuke o ljudima, situacijama i problemima mo転e biti znaajan faktor uspje邸nog no邸enja sa stresom svakodnevnog 転ivota. Znate li za strip Calvin i Hobbes? Imaginarni tigar-prijatelj vrlo kreativnog djeaka? Rezultati istra転ivanja Seiffge-Krenke (1997) na djeci od 12 17 godina o imaginarnim prijateljima potvruju da takav prijatelj kod djece nije znak egocentrine orijentacije i ni u kojem sluaju znak lo邸ije socijalne prilagodbe ili zamjena za druge pouzdane partnere kao 邸to su obiteljski lanovi ili prijatelji. Socijalno kompetentni i kreativni adolescenti s dobrim sposobnostima suoavanja su bili posebice skloni stvoriti takvog posebnog prijatelja. Sklonost ma邸tanju i sanjarenju, kao 邸to je ve bilo rijei, mo転e imati i drugo ime nepa転nja. Necka (1999) navodi rezultate dva eksperimenta u kojem su studenti ispitani baterijom testova kreativnosti i kompjuteriziranim zadatkom selektivne pa転nje. Rezultati pokazuju da je kreativnost, shvaena kao sposobnost divergentnog mi邸ljenja i intrinzina motivacija a ne izuzetno postignue, povezana s lo邸ijim funkcioniranjem filtera pa転nje. Kreativni pojedinci pokazuju sni転enu uinkovitost u zadatku selektivne pa転nje, pogotovo ako se radi o te邸kom zadatku. S druge strane, lo邸ije funkcioniranje filtera pa転nje poma転e takvim pojedincima pri rje邸avanju slo転enih 転ivotnih problema uzeti u obzir neke naizgled neva転ne, udaljene ili originalne dijelove informacija u procesu rje邸avanja problema. Na ovaj nain, nesposobnost iskljuiti neva転ne podatke mo転e pokazivati jasne povoljne uinke na kreativne pothvate u stvarnom 転ivotu. Kreativni su zadaci prilino slo転eni te stoga ovise o paralelnom procesiranju informacija koje izgleda nemogue bez 邸irokog raspona pa転nje. Kreativnost djeluje povezana s ekstenzivnom pa転njom (difuznom i 邸irokog raspona), a ne s intenzivnom pa転njom (uskom i fokusiranom) kakvoj se obilato daje prednost u 邸koli. O pru転anju noge pomirbe kola i tehnike kreativnog mi邸ljenja. Torrance (1961; prema Parnes, 1963, u Vernon, 1970) navodi: Podruje koje je mo転da najvi邸e obeavajue, ako nas zanima 邸to je mogue uiniti kako bi se ohrabrilo razvijanje kreativnog talenta, je eksperimentiranje s postupcima poduavanja koji e potaknuti uenike samostalno misliti, testirati svoje ideje i komunicirati ih drugima. Kako se 邸kole mijenjaju, vjerojatno je za oekivati smanjenje prediktivne moi testova konvergentne inteligencije, u korist razvijenosti drugih sposobnosti, primarno socijalne i kreativne domene. Srdano pozdravljam recentna izdanja ud転benika/vje転benica/radionica za uitelje u kojima se u osnovi, dodu邸e stidljivo, naziru tehnike kreativnog mi邸ljenja. Tehnike kreativnog mi邸ljenja je mogue podijeliti u dvije grupe. Prva se grupa odnosi na tehnike koje ciljaju rje邸avati konkretni zadatak prikladnom manipulacijom, metodama, trikovima itd. Druga se grupa odnosi na razvijanje kreativnih sposobnosti pojedinaca i timova. Prva se grupa naziva kreativno rje邸avanje problema a druga trening kreativnosti. Naravno, treba upozoriti da svaka na rje邸avanje problema usmjerena tehnika ima svoj aspekt treninga jer osoba istovremeno usvaja odreenu koliinu znanja o kreativnosti i vje邸tinu primjene tehnike. Ova je logika u pozadini poduavanja djece i odraslih tehnikama kreativnog mi邸ljenja odnosno poticanja kreativnosti. Naravno, ni najlucidniji postupci namijenjeni poticanju kreativnog mi邸ljenja nee stvoriti zapa転eni produkt ako djeca prije svega ne usvoje znanje. Ovo je jedna, ali ne jedina ili najva転nija od zadaa 邸kole. Kako je znanje va転no za kreativnost? Naprimjer: Bez znanja te邸ko je prepoznati probleme ili razumjeti prirodu tih problemaZnanje spreava otkrivati ve otkrivenoZnanje omoguuje zauzimanje stava neslaganja, udaljavanje od trenutanog stava i uvoenje novostiZnanje omoguuje proizvesti visoko kvalitetan produkt 邸to je va転no za uinkovito prodavanje idejeZnanje omoguuje iskoristiti sluajne pojave kao izvore idejaZnanje poma転e usmjeriti svoje kognitivne resurse na procesiranje novih ideja jer su osnove ve poznate (Lubart, 1994).Konano, poznati psiholog Torrance E. P. koji je cijeli 転ivot posvetio prouavanju kreativnosti smatra da kako bismo adekvatno poticali kreativnost mo転emo na sebe u odnosu na kreativnog pojedinca preuzeti 6 uloga:Osiguravati skloni邸te (biti uz dijete, razumjeti i za邸tititi ga od neumjesne kritike)Biti sponzor ili mentorPomoi mu/joj razumjeti svoju divergentnostDopustiti mu/joj komuniciranje idejaPobrinuti se da se prepozna njegov/njezin kreativni talentPomoi roditeljima i drugima kako bi ga/ju razumjeli U Osijeku, 24.08.2009.