The document contains the main program and subprograms for a CNC milling machine. It describes:
1. The main program calls several subprograms to perform operations like contouring, pocketing, circular pocketing, slot milling, and tapping holes.
2. The subprograms contain G-code instructions for specific milling operations like contouring an area, milling a pocket, or drilling holes in a pattern.
3. The main program executes the subprograms in sequence to machine features of a workpiece, using different tools for operations like end milling, drilling, and tapping. It provides information on tools, feedrates, and coordinates for each operation.
The document contains the main program and subprograms for a CNC milling machine. It describes:
1. The main program calls several subprograms to perform operations like contouring, pocketing, circular pocketing, slot milling, and tapping holes.
2. The subprograms contain G-code instructions for specific milling operations like contouring an area, milling a pocket, or drilling holes in a pattern.
3. The main program executes the subprograms in sequence to machine features of a workpiece, using different tools for operations like end milling, drilling, and tapping. It provides information on tools, feedrates, and coordinates for each operation.
CNC programming basics include:
1) Programs consist of a start, blocks of NC code, and an end. Blocks contain line numbers and commands like G01 for linear interpolation.
2) Absolute and incremental coordinate systems are used. Absolute defines positions from a fixed zero point, while incremental uses changes from the prior position.
3) G and M commands like G01 for linear moves or M03 to turn the spindle on are self-holding and remain active until deactivated explicitly. Reference points define the machine, tool, and workpiece coordinates.
This document provides a schematic for the electrical system of a CNC machine. It shows the wiring diagram connecting the various components including motor drivers for the X, Y, and Z motors. It also shows the connections for inputs like limit switches and emergency stop buttons, as well as the power supply, inverter, and contactors that control power to the motors and pump.
This document discusses techniques for improving the efficiency of CNC nesting and programming. It shows how nesting parts in pairs or staggered patterns can significantly reduce waste between parts compared to a standard nested pair. Examples demonstrate waste reductions from 9.9% to as much as 13.9% through staggered and rotated nesting approaches. Overall, the document emphasizes that CNC programmers should always consider nested pairs, offsets, rotations and other techniques to maximize material yield and reduce waste in CNC programs.
The document provides information on profile milling and contains 6 examples of CNC part programs for milling various components. The programs use G-code commands like G00, G01, G02, G03 as well as M-codes to perform operations like tool changes, spindle control and returning to reference points. Subprograms are used to repeat machining operations through the use of M98 calls and parameters.
The document discusses CNC programming and machining. It defines CNC and describes how a typical CNC system consists of six main elements: the part program, program input device, machine control unit, drive system, machine tool, and feedback system. It then explains key aspects of CNC programming including common G and M codes, tool paths, absolute and incremental positioning, and provides an example program.
This document provides information about CNC milling. It discusses learning outcomes, introduces milling processes and classifications. It describes the theory of CNC milling machines, including their characteristics, geometry, coordinate systems, zero and reference points, and programming structure. It also covers cutting values, clamping devices, and lists G-codes and M-functions.
Milling is a machining process that uses rotary cutters to remove material from a workpiece by feeding the workpiece into a spinning tool. There are two main types of milling machines: horizontal and vertical. Horizontal milling machines have a horizontally mounted spindle and cutter above the worktable, while vertical milling machines have a vertically oriented spindle and cutter that can plunge to cut the workpiece. The type of milling machine used depends on factors like the shape, size, and number of sides needing machining of the workpiece.
The document discusses different types of milling processes and machines. It describes peripheral milling and face milling operations. Peripheral milling involves rotating the cutter parallel to the workpiece surface, and can be slab milling, slotting, side milling or straddle milling. Face milling produces a surface perpendicular to the cutter axis using cutter face and periphery. The document also covers different milling cutters, machines, and basic cutting conditions for milling operations.
Fundamentals of Metal cutting and Machining Processes
MACHINING OPERATIONS AND MACHINING TOOLS
Turning and Related Operations
Drilling and Related Operations
Milling
Machining Centers and Turning Centers
Other Machining Operations
High Speed Machining
This document provides an overview of basic CNC milling machine programming for FANUC controls. It covers topics such as general and machine coordinate systems, work coordinate systems, work datum setting, basic G and M codes, tool length compensation, cutter radius compensation, and programming examples for simple shapes. The examples demonstrate absolute and incremental programming, work offsets, tool calls, and the use of subprograms.
CNC Programming for Begainer.
1.Easy Mehtod.
2.Complete Theoritical Knowledge.
3.Motion and coordinate system for NC machine.
4.Axes convention of VMC & HMC.
5.How to make Part Programming.
6.Coordinates System.
7.Programming Format.
8.List of G Codes And M Codes.
9.How to Use of Above Codes In Programme.
10.Reference Point and Return of Machine.
The document provides an overview of a study conducted on conventional and CNC lathe and milling machines. It describes the key operations and components of conventional lathe and milling machines. It then explains the concepts of computer numerically controlled machines in more detail, covering important terms related to CNC machining like machine zero, work zero, absolute and incremental measuring systems, axis designations, spindle speed, feed rate, cutting speed, and tool and tool offset.
1. Osnove programiranja NC i CNC glodalicaOsnove programiranja NC i CNC glodalica
IV godinaIV godina Tehniar za kompjutersko upravljanje Tehniar za kompjutersko upravljanje
Programiranje CNC ma邸ina Programiranje CNC ma邸ina
Vuka邸in BratiVuka邸in Brati dipl.ma邸.in転.dipl.ma邸.in転.
Aleksandar JovanoviAleksandar Jovanovi dipl.ma邸.in転dipl.ma邸.in転..
Vladan BugarinoviVladan Bugarinovi dipl.ma邸.in転dipl.ma邸.in転..
2. Nivoi upravljanjaNivoi upravljanja
NCNC numeriko upravljanje (upravljanje sa UJ u vidu bu邸aa/itaa trake numeriko upravljanje (upravljanje sa UJ u vidu bu邸aa/itaa trake
(sa potrebnom elektronikom) i informacijama u vidu redova izbu邸enih(sa potrebnom elektronikom) i informacijama u vidu redova izbu邸enih
nizova otvora na pokretnoj traci nosau informacija),nizova otvora na pokretnoj traci nosau informacija),
CNCCNC raunarsko numeriko upravljanje (upravljanje sa UJ u vidu raunarsko numeriko upravljanje (upravljanje sa UJ u vidu
raunara i upravljakim informacijama u vidu digitalnih (analognih)raunara i upravljakim informacijama u vidu digitalnih (analognih)
vrednosti napona (logike nule 0V i jedinice naje邸e 3V ili 5V) ivrednosti napona (logike nule 0V i jedinice naje邸e 3V ili 5V) i
nosioca informacija u vidu magnetnog diska ili drugog oblika trajnenosioca informacija u vidu magnetnog diska ili drugog oblika trajne
memorije),memorije),
DNCDNC direktno numeriko upravljanje (upravljanje sa UJ koja kontroli邸e i direktno numeriko upravljanje (upravljanje sa UJ koja kontroli邸e i
reguli邸e rad vi邸e NC/CNC ma邸ina, kod koje zadatak UJ nije samoreguli邸e rad vi邸e NC/CNC ma邸ina, kod koje zadatak UJ nije samo
sprovoenje upravljakih informacija ve i njihova sinhronizacija na vi邸esprovoenje upravljakih informacija ve i njihova sinhronizacija na vi邸e
pojedinanih obradnih sistema),pojedinanih obradnih sistema),
ACAC adaptivno upravljanje (upravljanje sa korekcijom registrovanih adaptivno upravljanje (upravljanje sa korekcijom registrovanih
vrednosti poremeaja npr. prekoraenjem temperature rezanja u zonivrednosti poremeaja npr. prekoraenjem temperature rezanja u zoni
rezanja UJ koriguje re転ime obrade, ili pu邸ta drugi oblik SHP-a u zonurezanja UJ koriguje re転ime obrade, ili pu邸ta drugi oblik SHP-a u zonu
rezanja sve dok se temperatura ne zadr転i u zadatim granicamarezanja sve dok se temperatura ne zadr転i u zadatim granicama
optimalnosti i sl.).optimalnosti i sl.).
6. Nulta taka ma邸ineNulta taka ma邸ine fiksna taka definisana konstrukcijom ma邸ine, fiksna taka definisana konstrukcijom ma邸ine,
Referentna takaReferentna taka Ishodi邸te uspostavljanja relacije tipa Ishodi邸te uspostavljanja relacije tipa predmet obradepredmet obrade alatalat ma邸inskama邸inska
nulanula. Referentna taka je naje邸e definisana krajnjim polo転ajem klizaa po upravljanim osama. Referentna taka je naje邸e definisana krajnjim polo転ajem klizaa po upravljanim osama
(u tom polo転aju ma邸ina nam na(u tom polo転aju ma邸ina nam na DRODRO-u daje koordinate-u daje koordinate RR take u svom koordinatnom prostoru).take u svom koordinatnom prostoru).
Ukoliko ma邸ina ne poseduje mikroprekidae (senzore dodira) programer mora predvidetiUkoliko ma邸ina ne poseduje mikroprekidae (senzore dodira) programer mora predvideti
proizvoljnu taku u koordinatnom prostoru ma邸ine kao osnovnu ishodi邸nu taku za dalju obraduproizvoljnu taku u koordinatnom prostoru ma邸ine kao osnovnu ishodi邸nu taku za dalju obradu
HOMEHOME poziciju. Ona u tom sluaju predstavlja zamenu za takupoziciju. Ona u tom sluaju predstavlja zamenu za taku MM (taka(taka MM ii RR se takose tako
poklapaju),poklapaju),
Nulta taka predmeta obradeNulta taka predmeta obrade Taka na predmetu obrade iji polo転aj defini邸e programer- Taka na predmetu obrade iji polo転aj defini邸e programer-
tehnolog. Ova taka je najbitnija za matematiko opisivanje kretanja alata u odnosu na predmettehnolog. Ova taka je najbitnija za matematiko opisivanje kretanja alata u odnosu na predmet
obrade. Njen polo転aj se UJ zadaje merenjem pripremka i njegovim lociranjem u odnosu naobrade. Njen polo転aj se UJ zadaje merenjem pripremka i njegovim lociranjem u odnosu na
odabranu taku steznog pribora i naknadnim preme邸tanjem koordinatnog sistema iz referentneodabranu taku steznog pribora i naknadnim preme邸tanjem koordinatnog sistema iz referentne
taketake RR u taku na steznom priboru, pa zatim u takuu taku na steznom priboru, pa zatim u taku WW. Jednostavniji nain je da se direktnim. Jednostavniji nain je da se direktnim
tangiranjem predmeta obrade sa alatom uspostavi lokacija ove take i va転na relacijska vezatangiranjem predmeta obrade sa alatom uspostavi lokacija ove take i va転na relacijska veza
neophodna za tanu obradu (polo転aj alata u odnosu naneophodna za tanu obradu (polo転aj alata u odnosu na WW se obavezno mora uneti u UJ),se obavezno mora uneti u UJ),
Kontrolna taka alataKontrolna taka alata Taka u podno転ju steznog pribora alata. Predstavlja osnovu za Taka u podno転ju steznog pribora alata. Predstavlja osnovu za
definisanje startne take alata (teorijskog vrha alata) unosom izmerenih dimenzija du転ina (visina)definisanje startne take alata (teorijskog vrha alata) unosom izmerenih dimenzija du転ina (visina)
i prenika (邸irina) alata. U praktinim primerima u kojima se tangiranjem PO sa prvim alatomi prenika (邸irina) alata. U praktinim primerima u kojima se tangiranjem PO sa prvim alatom
uspostavi relacijska veza, vrh prvog alata se uzima za kontrolnu taku (poklapa se sa startnomuspostavi relacijska veza, vrh prvog alata se uzima za kontrolnu taku (poklapa se sa startnom
takom alata), a korekcije drugih alata su samo razlike du転ina u odnosu na prvi alat (korekcije 2,takom alata), a korekcije drugih alata su samo razlike du転ina u odnosu na prvi alat (korekcije 2,
3 i ostalih alata se unose u tablicu alata UJ, a utvruju se neposrednim tangiranjem radnog3 i ostalih alata se unose u tablicu alata UJ, a utvruju se neposrednim tangiranjem radnog
predmeta).predmeta).
Karakteristine take NC/CNC glodalica - obja邸njenjeKarakteristine take NC/CNC glodalica - obja邸njenje
8. 5-osni obradni centar5-osni obradni centar - CNC ma邸ine sa osnovom kinematske- CNC ma邸ine sa osnovom kinematske
strukture konvencionalnih ma邸ina i kinematskom nadgradnjom strukture konvencionalnih ma邸ina i kinematskom nadgradnjom
dodatnim upravljanim osama rotacije i translacijedodatnim upravljanim osama rotacije i translacije
9. CNC glodalica izraena u radionicama Tehnike 邸kole izCNC glodalica izraena u radionicama Tehnike 邸kole iz
SmederevaSmedereva
10. Tehnolo邸ka dokumentacijaTehnolo邸ka dokumentacija
Plan operacija i zahvataPlan operacija i zahvata
Plan stezanja predmeta obradePlan stezanja predmeta obrade
Plan alataPlan alata
Plan rezanjaPlan rezanja
Programska listaProgramska lista
18. Znaci i va転nije adreseZnaci i va転nije adrese
%%-POETAK I KRAJ PROGRAMA-POETAK I KRAJ PROGRAMA
()()-OZNAAVANJE KOMENTARA-OZNAAVANJE KOMENTARA
NN-REDNI BROJ REENICE (BLOKA)-REDNI BROJ REENICE (BLOKA)
FF-BRZINA POMONOG KRETANJA (KORAK)-BRZINA POMONOG KRETANJA (KORAK)
SS-BROJ OBRTAJA-BROJ OBRTAJA
HH-POZIV KOREKCIJE VISINE ALATA-POZIV KOREKCIJE VISINE ALATA
DD-POZIV KOREKCIJE PRENIKA ALATA-POZIV KOREKCIJE PRENIKA ALATA
TT-POZIV ALATA-POZIV ALATA
GG-GLAVNE FUNCIJE (USLOVI PUTA)-GLAVNE FUNCIJE (USLOVI PUTA)
MM-POMONE FUNKCIJE (TEHNOLOKE NAREDBE)-POMONE FUNKCIJE (TEHNOLOKE NAREDBE)
20. G i M funkcijeG i M funkcije
GG funkcije glavne funkcije koje opredeljuju kinematikufunkcije glavne funkcije koje opredeljuju kinematiku
i geometriju obradei geometriju obrade
(linearna i kru転na kretanja, Offset-i, izbor sistema(linearna i kru転na kretanja, Offset-i, izbor sistema
mera, apsolutni ili relativni unos koordinata...)mera, apsolutni ili relativni unos koordinata...)
MM funkcije pomone funkcije koje opredeljujufunkcije pomone funkcije koje opredeljuju
tehnolo邸ku i upravljako-izvr邸nu stranu programiranjatehnolo邸ku i upravljako-izvr邸nu stranu programiranja
CNC obradeCNC obrade
(ukljuivanje obrtanja glavnog vretena, programska(ukljuivanje obrtanja glavnog vretena, programska
pauza, stop, premotavanje programa, ukljuivanjepauza, stop, premotavanje programa, ukljuivanje
SHP-a, poziv izmene alata...).SHP-a, poziv izmene alata...).
23. Hijerarhija G i M funkcijaHijerarhija G i M funkcija
%%
Komentar () - npr. (Program uradio ... Vrednosti Offset-a UJ su x-5,Z5,z10 ...)Komentar () - npr. (Program uradio ... Vrednosti Offset-a UJ su x-5,Z5,z10 ...)
Brojevi blokova (redova programa NC koda) N1, N2, N3...Brojevi blokova (redova programa NC koda) N1, N2, N3...
Inni (colovni) ili metriki sistem G20 (inch ), G21 (mm)Inni (colovni) ili metriki sistem G20 (inch ), G21 (mm)
Apsolutni ili relativni unos koordinata G90 (apsolutni), G91 (relativni)Apsolutni ili relativni unos koordinata G90 (apsolutni), G91 (relativni)
Iskljuivanje korekcija po polupreniku i ga邸enje svih cikllusa - G40, G80Iskljuivanje korekcija po polupreniku i ga邸enje svih cikllusa - G40, G80
Izbor radne ravni (za glodanje startna ravan G17 XY ravan, za struganje G18 XZ ravan)Izbor radne ravni (za glodanje startna ravan G17 XY ravan, za struganje G18 XZ ravan)
Selekcija alata i definisanje korekcije M06 T01 (za struganje T0101 01 broj alata i 01Selekcija alata i definisanje korekcije M06 T01 (za struganje T0101 01 broj alata i 01
adresa korekcije)adresa korekcije)
Ukljuivanje obrtanja vretena (M3, M4, S) i SHP-a (M7, M8)Ukljuivanje obrtanja vretena (M3, M4, S) i SHP-a (M7, M8)
Offset-i (G54... Ili G92) preme邸tanje koordinatnog sistema iz take B ili R u WOffset-i (G54... Ili G92) preme邸tanje koordinatnog sistema iz take B ili R u W
Radni deo programa G00, G01, G02, G03, F...Radni deo programa G00, G01, G02, G03, F...
(Napomena: ukoliko su vorne take hodografa na obratku prethodno predvideti unos radijusa vrha alata u(Napomena: ukoliko su vorne take hodografa na obratku prethodno predvideti unos radijusa vrha alata u
tablicu alata, funkcije G41 ili G42 )tablicu alata, funkcije G41 ili G42 )
G28 Funkcija vraanja alata (startne take alata) u HOME pozicijuG28 Funkcija vraanja alata (startne take alata) u HOME poziciju
Izmena alata i definisanje korekcije - M06 T02 (za struganje T0202 02 broj alata i 02 adresaIzmena alata i definisanje korekcije - M06 T02 (za struganje T0202 02 broj alata i 02 adresa
korekcije ili T02 03 02 broj alata i 03 broj korekcije)korekcije ili T02 03 02 broj alata i 03 broj korekcije)
(Napomena: Ukoliko nismo odabrali opciju(Napomena: Ukoliko nismo odabrali opciju Stop Spindle Wait For Cycle StartStop Spindle Wait For Cycle Start moramo uneti blok samoramo uneti blok sa
programskom pauzom M1 da bi smo mogli da izmenimo alat)programskom pauzom M1 da bi smo mogli da izmenimo alat)
Ga邸enje korekcija po visini G49 i po polupreniku (radijusu) G40Ga邸enje korekcija po visini G49 i po polupreniku (radijusu) G40
Ga邸enje obrtanja vretena i SHP-a (M5 i M9)Ga邸enje obrtanja vretena i SHP-a (M5 i M9)
G28 - Vraanje u HOME poziciju nakon zavr邸ene obrade (R taku)G28 - Vraanje u HOME poziciju nakon zavr邸ene obrade (R taku)
(Napomena: ukoliko je u prvim redovima Offset W take zadat sa G92 programira se vraanje brzim hodom u(Napomena: ukoliko je u prvim redovima Offset W take zadat sa G92 programira se vraanje brzim hodom u
R taku direktnim unosom dva bloka G00 Xr i G00 Zr prvo po X, a zatim po Z osi. Isti postupak se mo転eR taku direktnim unosom dva bloka G00 Xr i G00 Zr prvo po X, a zatim po Z osi. Isti postupak se mo転e
uraditi poni邸tavanjem trenutnog offseta G92.1 i unosom funkcije G28)uraditi poni邸tavanjem trenutnog offseta G92.1 i unosom funkcije G28)
Premotavanje ili kraj programa M30, M2 (M3)Premotavanje ili kraj programa M30, M2 (M3)
%%
24. G90 (G91) - Izbor naina unosa koordinata vornih taakaG90 (G91) - Izbor naina unosa koordinata vornih taaka
hodografa alatahodografa alata
G90 unos apsolutnih vrednosti koordinata vornih taaka uG90 unos apsolutnih vrednosti koordinata vornih taaka u
obradnom prostoruobradnom prostoru
G91 unos relativnih (inkrementalnih) koordinata vornih taakaG91 unos relativnih (inkrementalnih) koordinata vornih taaka
u obradnom prostoruu obradnom prostoru
25. G17, G18, G19 - Izbor radne ravniG17, G18, G19 - Izbor radne ravni
G17 izbor XY radne ravniG17 izbor XY radne ravni
G18 izbor XZ radne ravni (radna ravan za struganje)G18 izbor XZ radne ravni (radna ravan za struganje)
G19 izbor YZ radne ravniG19 izbor YZ radne ravni
26. G20, G21 (G70, G71) - Izbor sistema mera (metriki ili inni-colovni)G20, G21 (G70, G71) - Izbor sistema mera (metriki ili inni-colovni)
G20 izbor innog (colovnog) sistema mera (1 = 25,4mm)G20 izbor innog (colovnog) sistema mera (1 = 25,4mm)
G21 izbor metrikog (milimetarskog) sistema meraG21 izbor metrikog (milimetarskog) sistema mera
Kod nekih upravljakih jedinicaKod nekih upravljakih jedinica (ne va転i za UJ i upravljaki(ne va転i za UJ i upravljaki
program Mach3)program Mach3) izbor sistema mera se vr邸i funkcijama:izbor sistema mera se vr邸i funkcijama:
G70 izbor innog (colovnog) sistema mera (1 = 25,4mm)G70 izbor innog (colovnog) sistema mera (1 = 25,4mm)
G71 izbor metrikog (milimetarskog) sistema meraG71 izbor metrikog (milimetarskog) sistema mera
27. G54, G55... G59 (G53) Offset-i zadati u NC kodu i Fixtures tablici UJG54, G55... G59 (G53) Offset-i zadati u NC kodu i Fixtures tablici UJ
U blok programa se upisuje G54 (odnosno G55, G56... do G59), a uU blok programa se upisuje G54 (odnosno G55, G56... do G59), a u
tablicu Fixtures vrednost Offset-a (pomeranje rastojanje take W utablicu Fixtures vrednost Offset-a (pomeranje rastojanje take W u
odnosu na startnu taku prvog alata B (odnosno referentnu taku R).odnosu na startnu taku prvog alata B (odnosno referentnu taku R).
Ga邸enje ove grupe Offset-a se vr邸i sa upotrebom funkcije G53.Ga邸enje ove grupe Offset-a se vr邸i sa upotrebom funkcije G53.
28. G92 (G92.1, G92.2, G92.3) Offseti zadati u NC kodu (G50)G92 (G92.1, G92.2, G92.3) Offseti zadati u NC kodu (G50)
U blok programa se upisuje G92 Xr Yr Zr (pomeranje rastojanje startne takeU blok programa se upisuje G92 Xr Yr Zr (pomeranje rastojanje startne take
prvog alata B u odnosu na nulu predmeta obrade, taku W).prvog alata B u odnosu na nulu predmeta obrade, taku W).
Ova funkcija se u blokovima poni邸tava sa funkcijama G92.1 (UJ poni邸tava Offset-eOva funkcija se u blokovima poni邸tava sa funkcijama G92.1 (UJ poni邸tava Offset-e
u potpunosti bez mogunosti ponovnog poziva u istom programu) ili sa G92.2 (UJu potpunosti bez mogunosti ponovnog poziva u istom programu) ili sa G92.2 (UJ
trenutno poni邸tava Offset-e zadate sa G92 i mo転e ih ponovo vratiti sa upotrebomtrenutno poni邸tava Offset-e zadate sa G92 i mo転e ih ponovo vratiti sa upotrebom
funkcije G92.3 bez novog navoenja Xr Yr Zr ).funkcije G92.3 bez novog navoenja Xr Yr Zr ).
%%
G40G40 (iskljuivanje korekcije po polupreniku - radijusu zaobljenja strugarskog no転a)(iskljuivanje korekcije po polupreniku - radijusu zaobljenja strugarskog no転a)
G90G90 (Apsolutni unos koordinata)(Apsolutni unos koordinata)
G21G21 (izbor metrikog sistema mera - koordinate su u mm)(izbor metrikog sistema mera - koordinate su u mm)
G80G80 (ga邸enje svih ciklusa obrade)(ga邸enje svih ciklusa obrade)
G18G18 (ukljuivanje X-Z radne ravni)(ukljuivanje X-Z radne ravni)
G92 x30 z4G92 x30 z4 (zadavanje polo転aja startne take prvog alata u odnosu na taku "W")(zadavanje polo転aja startne take prvog alata u odnosu na taku "W")
M06 T01M06 T01 (poziv alata 1 sa korekcijom u redu 2 tablice alata UJ Tool Table)(poziv alata 1 sa korekcijom u redu 2 tablice alata UJ Tool Table)
......
G92.2G92.2 (trenutno iskljuivanje Offset-a sa zadr転avanjem rastojanja taaka "B" i "W" u memoriji UJ)(trenutno iskljuivanje Offset-a sa zadr転avanjem rastojanja taaka "B" i "W" u memoriji UJ)
G92.3G92.3 (ponovni poziv Offset-a take "B" u odnosu na taku "W" x30 z4 bez potrebe unosa istih koordinata)(ponovni poziv Offset-a take "B" u odnosu na taku "W" x30 z4 bez potrebe unosa istih koordinata)
......
G92.1G92.1 (brisanje Offset-a bez mogunosti njihovog ponovnog poziva u istom programu sa funkcijom G92.3)(brisanje Offset-a bez mogunosti njihovog ponovnog poziva u istom programu sa funkcijom G92.3)
......
G28G28 (povratak u HOME poziciju - referentnu taku)(povratak u HOME poziciju - referentnu taku)
M30M30 (premotavanje programa)(premotavanje programa)
%%
29. G00 Linearna interpolacija brzim hodomG00 Linearna interpolacija brzim hodom
G0 Xkr Ykr Zkr -(Xkr Ykr Zkr koordinate ciljne tae u odnosu naG0 Xkr Ykr Zkr -(Xkr Ykr Zkr koordinate ciljne tae u odnosu na
prethodnu taku) iliprethodnu taku) ili
G0 Xaps Yaps Zaps (Xaps Yaps Zaps- koordinate ciljne tae uG0 Xaps Yaps Zaps (Xaps Yaps Zaps- koordinate ciljne tae u
odnosu na taku W)odnosu na taku W)
Bez navoenja rei F i numerikog podatka o brziniBez navoenja rei F i numerikog podatka o brzini
pomonog kretanja, jer UJ podrazumeva da se kretanje izvodi popomonog kretanja, jer UJ podrazumeva da se kretanje izvodi po
liniji sa maksimalnom brzinom.liniji sa maksimalnom brzinom.
N40 G90 (uno邸enje apsolutnih vrednosti koordinata)
N50 G92 X-8 Y0 Z10 (postavljanje pozicije startne take alata)
N60 G00 X-8 Y0 Z-2 (pozicioniranje u brzom hodu iz take B u taku 1),
gde su: X, Y i Z koordinate take 1 u koordinatnom sistemu obratka
N70 G91 ( uno邸enje vrednosti relativnih koordinata)
N80 G92 X-8 Y0 Z10 (postavljanje pozicije startne take alata)
N90 G00 X-8 Y0 Z-12 (pozicioniranje u brzom hodu iz take B u taku 1)
gde su: X, Y i Z koordinate take 1 u odnosu na taku B.
30. G01 Linearna interpolacija radnim hodomG01 Linearna interpolacija radnim hodom
G01 Xkr Ykr Zkr F -(Xkr Ykr Zkr koordinate ciljne tae u odnosu naG01 Xkr Ykr Zkr F -(Xkr Ykr Zkr koordinate ciljne tae u odnosu na
prethodnu taku) iliprethodnu taku) ili
G01 Xaps Yaps Zaps F (Xaps Yaps Zaps- koordinate ciljne tae uG01 Xaps Yaps Zaps F (Xaps Yaps Zaps- koordinate ciljne tae u
odnosu na taku W)odnosu na taku W)
Ako se u uvodnom delu programa iskoristi naredbaAko se u uvodnom delu programa iskoristi naredba G94G94, brzina, brzina
pomonog kretanja definisana je u mm/min.pomonog kretanja definisana je u mm/min.
Ako se u uvodnom delu programa iskoristi naredbaAko se u uvodnom delu programa iskoristi naredba G95G95, brzina, brzina
pomonog kretanja definisana je u mm/obrtaju.pomonog kretanja definisana je u mm/obrtaju.
31. G01 Linearna interpolacija radnim hodomG01 Linearna interpolacija radnim hodom
Apsolutne koordinate hodografa teorijske take
alata za obradu dela sa slike (glodalo 陸 10)
Relativne koordinate hodografa teorijske take alata
za obradu dela sa slike (glodalo 陸 10)
32. G2 Xkr Ykr I (numeriki podatak) J (numeriki podatak) FG2 Xkr Ykr I (numeriki podatak) J (numeriki podatak) F
Odreivanje I i J (I - relativno udaljenje centra u odnosu na poetnu taku kru転nogOdreivanje I i J (I - relativno udaljenje centra u odnosu na poetnu taku kru転nog
kretanja po X osi, a J - relativno udaljenje centra u odnosu na poetnu takukretanja po X osi, a J - relativno udaljenje centra u odnosu na poetnu taku
kru転nog kretanja po Y osi)kru転nog kretanja po Y osi)
I (numeriki podatak) = Xcentra XpoetneI (numeriki podatak) = Xcentra Xpoetne
J (numeriki podatak) = Ycentra YpoetneJ (numeriki podatak) = Ycentra Ypoetne
N G01 X10 Y40 Z5 F100
N G02 X30 Y20 Z5 I20 K0
F100
G02 Kru転na interpolacija u smeru kretanja kazaljke na satuG02 Kru転na interpolacija u smeru kretanja kazaljke na satu
- gledana iz vrha 3. ose (za glodanje iz vrha Z ose) I, J- gledana iz vrha 3. ose (za glodanje iz vrha Z ose) I, J
G03 Kru転na interpolacija u suprotnom smeru od kretanjaG03 Kru転na interpolacija u suprotnom smeru od kretanja
kazaljke na satu - gledana iz vrha 3. osekazaljke na satu - gledana iz vrha 3. ose
33. G02 Kru転na interpolacija u smeru kretanja kazaljke na satuG02 Kru転na interpolacija u smeru kretanja kazaljke na satu
gledana iz vrha 3. ose (za glodanje iz vrha Z ose) I, Jgledana iz vrha 3. ose (za glodanje iz vrha Z ose) I, J
G03 Kru転na interpolacija u suprotnom smeru od kretanjaG03 Kru転na interpolacija u suprotnom smeru od kretanja
kazaljke na satu - gledana iz vrha 3. osekazaljke na satu - gledana iz vrha 3. ose
G2 Xkr Ykr R (+ ako je kretanje po kru転nom luku manjem od 180属) FG2 Xkr Ykr R (+ ako je kretanje po kru転nom luku manjem od 180属) F
G2 Xkr Ykr R (- ako je kretanje po kru転nom luku veem od 180属) FG2 Xkr Ykr R (- ako je kretanje po kru転nom luku veem od 180属) F
N G01 X10 Y40 Z5 F100
N G02 X30 Y20 Z5 R-20
F100
34. G02G02 (G03) Zavojna interpolacija zadata preko(G03) Zavojna interpolacija zadata preko
parametara kru転ninterpolacije I, J i Kparametara kru転ninterpolacije I, J i K
N G01 X10 Y40 Z5 F100
N G02 X30 Y20 Z-10 I20 K0 F100
35. G04 - Programiranje zastoja u sekundama ili milisekundamaG04 - Programiranje zastoja u sekundama ili milisekundama
G04 P (vrednost zastoja u sekundama ili milisekundama)G04 P (vrednost zastoja u sekundama ili milisekundama)
36. Definisanje vornih taaka konture kretanja alataDefinisanje vornih taaka konture kretanja alata
Definisanje vornih taaka konture kretanja alata u planu rezanja i NC koduDefinisanje vornih taaka konture kretanja alata u planu rezanja i NC kodu
se mo転e vr邸iti na 2 naina:se mo転e vr邸iti na 2 naina:
1.1. Odreivanjem vornih taaka ekvidistante konture koja predstavljaOdreivanjem vornih taaka ekvidistante konture koja predstavlja
geometrijski pomerenu (Offset-ovanu) konturu predmeta obrade zageometrijski pomerenu (Offset-ovanu) konturu predmeta obrade za
vrednost poluprenika glodala. Direktnim raunanjem korekcijavrednost poluprenika glodala. Direktnim raunanjem korekcija
hodografa kretanja alata i predvianjem iskljuivanja Offsetahodografa kretanja alata i predvianjem iskljuivanja Offseta
poluprenika glodala u NC kodu koji se zadaje sa funkcijom G41 ili G42poluprenika glodala u NC kodu koji se zadaje sa funkcijom G41 ili G42
2.2. Unosom vornih taaka konture obratka u hodograf alata u NC kodu uzUnosom vornih taaka konture obratka u hodograf alata u NC kodu uz
definisanje poluprenika glodala u tablici alatadefinisanje poluprenika glodala u tablici alata
(D adresa) i odreivanje pravca kretanja alata u odnosu na konturu(D adresa) i odreivanje pravca kretanja alata u odnosu na konturu
obratka.obratka.
Programiranjem funkcija G41 alat se odmie u levo za veliinuProgramiranjem funkcija G41 alat se odmie u levo za veliinu
poluprenika od programirane putanje gledano u pravcu kretanjapoluprenika od programirane putanje gledano u pravcu kretanja
Programiranjem funkcija G42 alat se odmie u desno zaProgramiranjem funkcija G42 alat se odmie u desno za
veliinu poluprenika od programirane putanje gledano u pravcuveliinu poluprenika od programirane putanje gledano u pravcu
kretanjakretanja
Ovde treba voditi rauna da alat tangencijalno ulazi u zahvat saOvde treba voditi rauna da alat tangencijalno ulazi u zahvat sa
obraivanom povr邸inom, tj. o koordinatama startne take alata preobraivanom povr邸inom, tj. o koordinatama startne take alata pre
programiranja funkcija G41 i G42programiranja funkcija G41 i G42
37. Programiranje putanje kretanja alata po ekvidistantiProgramiranje putanje kretanja alata po ekvidistanti
konture radnog predmeta primenom funkcija zakonture radnog predmeta primenom funkcija za
linearnu i kru転nu interpolacijulinearnu i kru転nu interpolaciju
N20 G00 X-6 Y-10 (pozicioniranje centra alata brzim hodom u taku ST)
N21 G01 X-3 Y-3 F100 (pozicioniranje radnim hodom iz take ST u P)
N22 G01 X-3 Y33 F100 (kretanje od P ka Q obrada konture AB)
N23 G01 X58 Y33 F100 (kretanje od Q ka R obrada konture BC)
N24 G01 X58 Y17 F100 (kretanje iz take R u taku S obrada konture CD)
N25 G03 X38 Y-3 I-3 K-17 F80 (kretanje iz take S u taku T obrada konture DE)
N26 G01 X-3 Y-3 F100 (kretanje iz take T u taku P obrada konture EA).
Taka P Q R S T
X -3 -3 58 58 38
Y -3 33 33 17 -3
Koordinate vornih taaka
ekvidistante (offset-a) konture
38. Primer programiranja putanje alata unosom i pozivomPrimer programiranja putanje alata unosom i pozivom
korekcije prenika alata (programiranjem funkcija G41 ilikorekcije prenika alata (programiranjem funkcija G41 ili
G42)G42)
N17 M06 T01 (pozivanje alata)
N18 G00 X-6 Y-10 (pozicioniranje brzim hodom u taku ST)
N19 G41 D1 (pozivanje korekcije poluprenika alata levo od pravca kretanja)
N20 G01 X0 Y0 F100 (kretanje iz take ST u kontakt sa konturom u taki A)
N21 G01 X0 Y30 F100 (kretanje iz take A u taku B)
N22 G01 X55 Y30 F100 (kretanje iz take B u taku C)
N23 G01 X55 Y20 F100 (kratanje iz take C u taku D)
N24 G03 X35 Y0 I0 K-20 F80 (kretanje iz take D u taku E)
N25 G01 X0 Y0 F100 (kretanje iz take E u taku A)
N26 G01 X-6 Y-10 F100 (kretanje iz take A u taku ST)
N27 G40 (ga邸enje korekcije poluprenika alata).
Taka A B C D E
X 0 0 55 55 35
Y 0 30 30 20 0
Koordinate vornih taaka konture
39. Korekcija du転ine alata G43, G44 i G49Korekcija du転ine alata G43, G44 i G49
Programiranjem funkcija G43 i G44 elimini邸e se razlika izmeu tra転ene i
stvarne du転ine alata
Pozitivna korekcija se poziva programiranjem funkcije G43, adresom H i
brojem datoteke korekcije alata iz tablice alata
Negativna korekcija se poziva programiranjem funkcije G44, adresom H i
brojem datoteke korekcije alata iz tablice alata
Programiranjem funkcije G49 gasi se pozvana korekcija alata
Format naredbe: NG43 H ili NG44 H
Pod adresom H se unosi broj datoteke korekcije alata
Izgled tabele alata sa popunjenom
datotekom br. 1
40. Deo programa sa naredbama za preme邸tanje koordinatnog sistema
i naredbama za kretanje alata po zadanim konturama glasi:
N6 G55 (preme邸tanje koordinatnog sistema iz take R u taku W2)
N7 G00 X0 Y0 (dovoenje alata u poetnu taku obrade)
N8 G01 X0 Y19 F100 (kretanje alata po konturi)
N9 G01 X-13 Y19 F100 (kretanje alata po konturi)
N10 G56 (preme邸tanje koordinatnog sistema iz take R u taku W3)
N11 G00 X0 Y0 (dovoenje alata u poetnu taku obrade)
N12 G01 X0 Y19 F100 (kretanje alata po konturi)
N13 G01 X-13 Y19 F100 (kretanje alata po konturi)
N14 G57 (preme邸tanje koordinatnog sistema iz take R u taku W4)
N15 G00 X0 Y0 (dovoenje alata u poetnu taku obrade)
N16 G01 X0 Y19 F100 (kretanje alata po konturi)
N17 G01 X-13 Y19 F100 (kretanje alata po konturi)
N18 G00 X-87 Y-54 (povratak u taku R)
N19 G54 (definisanje polo転aja nule predmeta obrade W1 u odnosu
na taku R)
Postavljanje vi邸e nultih taaka na predmetu obradePostavljanje vi邸e nultih taaka na predmetu obrade
41. CiklusCiklus bu邸enja -G81bu邸enja -G81
X, Y, Z koordinate krajnje take bu邸enja - dubine bu邸enja,
R koordinate referentne ravni, i
L broj ponavljanja ciklusa.
Format : NG81 XYZRL
42. Ciklus dubokog bu邸enja G83Ciklus dubokog bu邸enja G83
Format:Format: NG83 XYZRLQNG83 XYZRLQ
X, Y, Z koordinate krajnje take bu邸enja - dubine bu邸enja,
R koordinate referentne ravni,
L broj ponavljanja ciklusa, i
Q dubina bu邸enja u jednom radnom hodu.
43. Ciklus razvrtanja sa zastojem G86Ciklus razvrtanja sa zastojem G86
Format: NG86 XYZRLP
X, Y, Z koordinate krajnje dubine razvrtanja,
R koordinate referentne ravni,
L broj ponavljanja ciklusa, i
P vreme zadr邸ke u sekundama[s].
45. Priprema ma邸ine i alata za radPriprema ma邸ine i alata za rad
PRIPREMA ALATAPRIPREMA ALATA: Alate (glodala) potrebne za obradu postaviti u: Alate (glodala) potrebne za obradu postaviti u
brzoizmenjljive navojne aure i dodeliti im brojeve po redosledu obrade.brzoizmenjljive navojne aure i dodeliti im brojeve po redosledu obrade.
POSTAVLJANJE PRIPREMKAPOSTAVLJANJE PRIPREMKA: Pripremak postaviti u stezni pribor tako da u: Pripremak postaviti u stezni pribor tako da u
toku obrade ne mo転e doi do kolizije alata i steznog pribora (ostaviti dovoljnutoku obrade ne mo転e doi do kolizije alata i steznog pribora (ostaviti dovoljnu
slobodnu visinu predmeta koja viri iz stege mora biti vea od dodatka zaslobodnu visinu predmeta koja viri iz stege mora biti vea od dodatka za
obradu te strane).obradu te strane).
ODREIVANJE KOREKCIJA ALATAODREIVANJE KOREKCIJA ALATA::
Prvim alatom T01 tangirati gornju povr邸inu i nulovati vrednost u
DRO sa komandnim tasterom Zero Z.
Tangiranjem iste povr邸ine pripremka sa narednim alatima u DRO
se oitavaju vrednosti korekcije alata po visini (H) za pripadajui
alat.
U tabelu alata (Tool Table) se unose vrednosti za korekciju alata
i prenici alata.
IZGLED POPUNJENE
TABELE ALATA
46. POSTAVLJANJE NULTE TAKE PREDMETA OBRADEPOSTAVLJANJE NULTE TAKE PREDMETA OBRADE::
Vr邸i se prvim alatomVr邸i se prvim alatom T01T01 uu JOGJOG ii MDIMDI modu.modu.
Tangirati prvim alatomTangirati prvim alatom T01T01 bonubonu povr邸inu pripremka u pravcupovr邸inu pripremka u pravcu
XX ose i nulovati pritiskom na komandni tasterose i nulovati pritiskom na komandni taster Zero XZero X..
Priprema ma邸ine i alata za radPriprema ma邸ine i alata za rad
Tangirati prvim alatomTangirati prvim alatom T01T01 bonubonu povr邸inu pripremka u pravcupovr邸inu pripremka u pravcu YY
ose i nulovati pritiskom na komandni tasterose i nulovati pritiskom na komandni taster Zero Y.Zero Y.
Tangirati prvim alatomTangirati prvim alatom T01T01 gornju eonu povr邸inu pripremka ugornju eonu povr邸inu pripremka u
pravcupravcu ZZ ose i nulovati pritiskom na komandni tasterose i nulovati pritiskom na komandni taster Zero Z.Zero Z.
U MDI modu, uno邸enjem programskog bloka (npr. G0 Z10) podii alat na bezbedno rastojanje od
obratka, a zatim u proizvoljnu referentnu taku R unosom naredbe G0 x0 y0 u isto polje
(R x -D/2, y D/2 z 10).
Pritisnuti respektivno komandne taster Tab-a Offsets Ref All Home i sva tri tastera Zero X - Y -
Z te na taj nain sva polja sa koordinatama nulovati.
U polja za prikazivanje polo転aja alata u radnom prostoru, uneti koordinate take R (polo転aj alata u
odnosu na taku W. Ako je prenik alata 10mm uneti za X=-5, Y=5 I Z=10)
Pritiskom na komandni taster REF ALL HOME automatski e se generisati vrednosti za HOME
poziciju i vrednosti G54 Work Offset-a u odgovarajuim poljima tablice i ekrana Tab-a Offset.
47. Priprema ma邸ine i alata za radPriprema ma邸ine i alata za rad
POSTAVLJANJE NULTE TAKE PREMETA OBRADEPOSTAVLJANJE NULTE TAKE PREMETA OBRADE::
IZGLED DIJALOG PROZORA OFFSETS I TABELE WORK OFFSETS SA
UNESENIM VREDNOSTIMA ZA FUNKCIJU G54