際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
PAUKOLIKI ZGLAVKARI
(CHELICERATA)
JOVANA STANTI
SARA JOVANOVI II2
 Paukoliki zglavkari (Chelicerata) su zglavkari koji su prvi naselili
kopno. Po broju vrsta to je veoma brojna grupa 転ivotinja. U
paukolike zglavkare spadaju paukovi, kosci, 邸korpije, krpelji i
grinje. Osnovna odlika paukolikih zglavkara je telo izdeljeno na
dva telesna regiona, glavenogrudni i trbu邸ni. Nemaju antene. Na
glavenogrudnom regionu nalaze se telesni nastavci, prvi par -
helicere, koje slu転e za ubadanje plena. Drugi par su pedipalpi i
slu転e za ishranu. Ostala etiri para su noge za hodanje.
Mnoge paukolike 転ivotinje su grabljivice i imaju razvijene otrovne
転lezde i otrovne bodlje kojima ubijaju plen, dok se kod paukova
javljaju pauinaste 転lezde koje lue pauinu.
PAUKOVI KOSCI KORPIJE
KRPELJI GRINJE
PAUKOVI-ARANEA
 Najbrojnija grupa meu paukolikim 転ivotinjama. 貼ive na
skrivenim mestima, u peinama, ispod kamenja, mogu se sresti
i u kuama i stanovima. Telo paukova je graeno od
glavenogrudnog i trbu邸nog regiona, koji su spojeni su転enjem u
vidu tanke dr邸ke. Prvi par nastavaka - helicere, za邸iljene su na
vrhu i u vezi su sa otrovnim 転lezdama koje izbacuju otrov u
telo 転rtve. Drugi par nastavaka je du転i, prekriven ulnim
dlaicama i kod mu転jaka slu転e za uno邸enje spermatozoida u
telo 転enke. Paukovi imaju 4 para nogu za hodanje. Pauk na
zadnjem kraju tela ima pauinaste bradavice koje iz
pauinastih 転lezda lue lepljivu tenost koja na vazduhu
ovrsne - pauina. Ona je vr邸a i od elika iste debljine i
pomou nje pletu razliite vrste mre転a.
 Paukovi su grabljivice, uglavnom se hrane insektima, plen obino jure,
napadaju iz zasede ili ga love pomou mre転e. Posle uboda u telo 転rtve
ubrizgavaju otrov sa sokovima za varenje hrane koji poinju da vare plen
van tela, a kasnije pauk usisa plen u 転eludac gde se nastavlja varenje.
Paukovi di邸u pomou traheja ili listolikih plua. Izluivanje se vr邸i
pomou cevica koje se izlivaju direktno u zadnje crevo ili pomou 転lezda
za izluivanje.
Paukovi obino imaju osam prostih oiju koje koriste kako bi osetili
pokretanje plena. Pauci lovci i skakai mogu da vide i sliku, po邸to veina
paukova slabo vidi. Telo paukova i noge su prekrivene ulnim dlaicama.
Razmno転avanje je polnim putem. Mu転jaci prenose spermatozoide u telo
転enke. 貼enke pola転u na hiljade jaja u ispredenu auru i iz nje se za dve
nedelje raaju mladi paukovi koji prilikom rasta presvlae kutikulu
nekoliko puta.
Otrov koji pauci koriste je vrlo esto 邸tetan i za ljude.
Paukoliki zglavkari
 Pauci mogu biti vrlo krupni, takve su tarantule. Nisu otrovni,
retko ubadaju, a ubod im je slian ubodu pele. Crna udovica
mo転e svojim otrovom da usmrti oveka, prepoznatljiv je po
crvenoj 邸ari u obliku pe邸anika koja se nalazi na trbuhu. 貼ivi
na Jadranu i u Makedoniji. U prirodi se esto mo転e sresti
pauk krsta邸, koji ima 邸aru u vidu krsta na leima. Osoliki
pauk je prepoznatljiv po horizontalnim 邸arama na telu poput
ose. Vodeni pauk 転ivi u stajaim i sporotekuim vodama,
pravi gnezdo od pauine u vodi i lepi ga za podvodne biljke.
Pauk kraba spolja邸njim izgledom podsea na rakove - krabe.
Mo転e biti razliitih boja. Vuji pauk, pauk skaka, pauk trka
lovi iz zasede ili juri plen. Po telu ima gusto rasporeene
dlaice.
KOSCI-OPILIONES
 Kosci su paukoliki zglavkari nalik paucima. Prepoznaju se po dugim i
tankim nogama koje u sluaju opasnosti mogu da odbace. Kosci imaju
sitno i jajasto telo koje je graeno od glavenogrudnog i trbu邸nog
regiona koji su 邸iroko srasli za razliku od paukova. Kosci nisu otrovni i
ne nanose 邸tetu ljudima.
KORPIJE-SCORPIONES
 korpije su najkrupnije meu paukolikim zglavkarima. One su
najstariji kopneni zglavkari. 貼ive u tropskim i suptropskim krajevima. U
na邸im predelima ima samo nekoliko vrsta koje su bezopasne za
oveka. korpije se preko dana kriju, a nou izlaze kako bi se hranile.
Telo im je graeno od kratkog glavenogrudnog regiona i trbu邸nog
dela koji se su転ava i zavr邸ava otrovnom bodljom na poslednjem
lanku, kojom 邸korpije ubadaju plen. Na telu im se razlikuju
pojedinani lanci i po tome se razlikuju od ostalih paukolikih
zglavkara. Hrane se insektima ili paucima koje hvataju kle邸tima
pedipalpa i komadaju helicerama. korpije imaju 4 para nogu za
hodanje. Vrste koje su opasne za oveka 転ive u Meksiku i
Africi. korpije su odvojenih polova. 貼enke raaju od 1-100 mladih
koje nose na leima do prvog presvlaenja. Nada je 邸korpija.
Paukoliki zglavkari
KRPELJI I GRINJE-ACARINA
 Danas je poznato oko 40 000 vrsta mada se smatra da je taj broj
mnogo vei. 貼ive u svim delovima sveta, a mnoge vrste su paraziti
biljaka, 転ivotinja i gljiva. Grinje su veliine oko 1mm i sitnije dok su
krpelji veliine od nekoliko mm do 1 cm. Imaju potpuno spojene
telesne regione. Imaju 4 para nogu za hodanje. Veina vrsta su
slobodno転ivee. Grinje se mogu nai u kunoj pra邸ini, a izmet ovih
転ivotinjica mo転e izazvati alergiju na ko転i i disajnim putevima kod
oveka. Vodene grinje 転ivi u slatkoj vodi, paukolike grinje nanose 邸tetu
mnogim biljnim vrstama, a jedna od najpoznatijih je 邸ugarac koji
izaziva ko転no oboljenje 邸ugu. ugarac parazitira u ko転i oveka i drugih
sisara. 貼enka pravi dugake kanale u ko転i u kojima pola転e veliki broj
jaja iz kojih se razvijaju larve 邸to izaziva crvenilo i svrab ko転e, obino na
mestima gde je ko転a tanka (izmeu prstiju, ispod pazuha, na
preponama. uga se prenosi kontaktom sa zara転enom osobom.
 Krpelji 転ive u travi, 転bunju i drugim mestima gde vrebaju oveka i
druge 転ivotinje, zakae se za njihovo telo i si邸u im krv. Krpelji su
poznati kao prenosioci Lajmske bolesti, vrlo opasne upale zglobova,
koju izaziva bakterija Borrelia burdorferi koja 転ivi u crevima krpelja.
Na taj nain se ovek ijom se krvlju krpelj hrani mo転e zaraziti. Krpelji
su posebno aktivni u prolee i jesen.
Zbog toga je vrlo va転no da nakon boravka u prirodi dobro
pregledamo sve delove tela i kosu, budui da je ujed krpelja
neprimetan. Ako uoi邸 krpelja, treba se odmah obratiti lekaru i nikako
krpelja polivati uljem, benzinom i alkoholom.
Paukoliki zglavkari
ZANIMLJIVOSTI
 Pauci svoja jaja邸ca dr転e u ustima i tako ih 邸tite od grabljivica
 Crna udovica nakon parenja ubija mu転jaka
 Krpelji imaju pljuvaku poput cementa koja im poma転e da se
privrste za ko転u
 Postoji mikroskopsko grinje koje stalno 転ive na na邸oj ko転i,a ima ih i
u kosi ali su potpuno bezopasne
 Svakodnevno pojedemo nekoliko stotina grinja,ali zbog uslova u
na邸em telu koji im ne odgovaraju one uginu

More Related Content

What's hot (20)

皆顎稼季艶姻庄
皆顎稼季艶姻庄皆顎稼季艶姻庄
皆顎稼季艶姻庄
Ivana Damnjanovi
Op邸te odlike zglavkara
Op邸te odlike zglavkaraOp邸te odlike zglavkara
Op邸te odlike zglavkara
Jelena Simic
Valjkasti crvi
Valjkasti crviValjkasti crvi
Valjkasti crvi
Ivana Damnjanovi
悪庄馨艶稼温逮界庄
悪庄馨艶稼温逮界庄悪庄馨艶稼温逮界庄
悪庄馨艶稼温逮界庄
Ivana Damnjanovi
Hordati amfioksus i pla邸ta邸i
Hordati amfioksus i pla邸ta邸iHordati amfioksus i pla邸ta邸i
Hordati amfioksus i pla邸ta邸i
Ivana Damnjanovi
Hordati amfioksus i pla邸ta邸i
Hordati amfioksus i pla邸ta邸iHordati amfioksus i pla邸ta邸i
Hordati amfioksus i pla邸ta邸i
Ivana Damnjanovi
Pljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarijePljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarije
Ivana Damnjanovi
korpije, krpelji, kosci, stonoge
korpije, krpelji, kosci, stonogekorpije, krpelji, kosci, stonoge
korpije, krpelji, kosci, stonoge
Ivana Damnjanovi
lankoviti crvi
lankoviti crvilankoviti crvi
lankoviti crvi
Ivana Damnjanovi
3. Simetrija, segmentacija, telesne duplje
3. Simetrija, segmentacija, telesne duplje3. Simetrija, segmentacija, telesne duplje
3. Simetrija, segmentacija, telesne duplje
ltixomir
赫鉛温厩看稼看邸界庄
赫鉛温厩看稼看邸界庄赫鉛温厩看稼看邸界庄
赫鉛温厩看稼看邸界庄
Ivana Damnjanovi
艶鉛庄逮温
艶鉛庄逮温艶鉛庄逮温
艶鉛庄逮温
Ivana Damnjanovi
Paukoliki zglavkari
Paukoliki zglavkariPaukoliki zglavkari
Paukoliki zglavkari
Stefan Maksimovic
Raznovrsnost sisara
Raznovrsnost sisaraRaznovrsnost sisara
Raznovrsnost sisara
Ivana Damnjanovi
Gmizavci, op邸te odlike i raznovrsnost
Gmizavci, op邸te odlike i raznovrsnostGmizavci, op邸te odlike i raznovrsnost
Gmizavci, op邸te odlike i raznovrsnost
Ivana Damnjanovi
Skeletni sistem oveka
Skeletni sistem oveka Skeletni sistem oveka
Skeletni sistem oveka
Ena Horvat

Similar to Paukoliki zglavkari (20)

Pauci- Aleksa Peji- Marja Cvetkovi
Pauci- Aleksa Peji- Marja CvetkoviPauci- Aleksa Peji- Marja Cvetkovi
Pauci- Aleksa Peji- Marja Cvetkovi
nasaskolatakmicenja
Zglavkari- Jelena Milojevi- Marija Cvetkovi
Zglavkari- Jelena Milojevi- Marija CvetkoviZglavkari- Jelena Milojevi- Marija Cvetkovi
Zglavkari- Jelena Milojevi- Marija Cvetkovi
nasaskolatakmicenja
弍舒仄舒舒 舒 亞舒仆仂于亳
弍舒仄舒舒 舒 亞舒仆仂于亳弍舒仄舒舒 舒 亞舒仆仂于亳
弍舒仄舒舒 舒 亞舒仆仂于亳
Violeta Djuric
Insekti
InsektiInsekti
Insekti
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Insekti
InsektiInsekti
Insekti
Elementary School "Bora Lazi"
仗舒从仂仍亳从亳 亰亞仍舒于从舒亳 (Chelicerata)
仗舒从仂仍亳从亳 亰亞仍舒于从舒亳 (Chelicerata)仗舒从仂仍亳从亳 亰亞仍舒于从舒亳 (Chelicerata)
仗舒从仂仍亳从亳 亰亞仍舒于从舒亳 (Chelicerata)
Sanja Kovacevic
Vodozemci
VodozemciVodozemci
Vodozemci
Ena Horvat
B亳仍亳仆 从仂亳 - Odonata
B亳仍亳仆 从仂亳 - OdonataB亳仍亳仆 从仂亳 - Odonata
B亳仍亳仆 从仂亳 - Odonata
Violeta Djuric
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dai - Danijela Veljkovi
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dai - Danijela VeljkoviL158 - Biologija - Sisari - Selena Dai - Danijela Veljkovi
L158 - Biologija - Sisari - Selena Dai - Danijela Veljkovi
鰻温邸温一看鉛温.鰻艶岳
亰亞仍舒于从舒亳 Arthropoda
亰亞仍舒于从舒亳  Arthropoda亰亞仍舒于从舒亳  Arthropoda
亰亞仍舒于从舒亳 Arthropoda
1kreativac
Filogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bicaFilogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bica
Anita Kliment
Insekti raznovrsnost 6. razred
Insekti raznovrsnost 6. razredInsekti raznovrsnost 6. razred
Insekti raznovrsnost 6. razred
plavaplaneta
仆亠从亳
仆亠从亳仆亠从亳
仆亠从亳
舒亞亟舒仍亠仆舒 舒仄舒仆仂于亳
Raznovrsnost insekata
Raznovrsnost insekataRaznovrsnost insekata
Raznovrsnost insekata
Vesna Milenovic
Bro邸ura "umska kornjaa u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Bro邸ura "umska kornjaa u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...Bro邸ura "umska kornjaa u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Bro邸ura "umska kornjaa u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
PSK Avala
Bubamare
BubamareBubamare
Bubamare
Ivana Damnjanovi
Sisari biologija 2
Sisari biologija 2Sisari biologija 2
Sisari biologija 2
Andjelija05
Pauci- Aleksa Peji- Marja Cvetkovi
Pauci- Aleksa Peji- Marja CvetkoviPauci- Aleksa Peji- Marja Cvetkovi
Pauci- Aleksa Peji- Marja Cvetkovi
nasaskolatakmicenja
Zglavkari- Jelena Milojevi- Marija Cvetkovi
Zglavkari- Jelena Milojevi- Marija CvetkoviZglavkari- Jelena Milojevi- Marija Cvetkovi
Zglavkari- Jelena Milojevi- Marija Cvetkovi
nasaskolatakmicenja
弍舒仄舒舒 舒 亞舒仆仂于亳
弍舒仄舒舒 舒 亞舒仆仂于亳弍舒仄舒舒 舒 亞舒仆仂于亳
弍舒仄舒舒 舒 亞舒仆仂于亳
Violeta Djuric
仗舒从仂仍亳从亳 亰亞仍舒于从舒亳 (Chelicerata)
仗舒从仂仍亳从亳 亰亞仍舒于从舒亳 (Chelicerata)仗舒从仂仍亳从亳 亰亞仍舒于从舒亳 (Chelicerata)
仗舒从仂仍亳从亳 亰亞仍舒于从舒亳 (Chelicerata)
Sanja Kovacevic
B亳仍亳仆 从仂亳 - Odonata
B亳仍亳仆 从仂亳 - OdonataB亳仍亳仆 从仂亳 - Odonata
B亳仍亳仆 从仂亳 - Odonata
Violeta Djuric
亰亞仍舒于从舒亳 Arthropoda
亰亞仍舒于从舒亳  Arthropoda亰亞仍舒于从舒亳  Arthropoda
亰亞仍舒于从舒亳 Arthropoda
1kreativac
Filogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bicaFilogenetski razvoj-zivih-bica
Filogenetski razvoj-zivih-bica
Anita Kliment
Insekti raznovrsnost 6. razred
Insekti raznovrsnost 6. razredInsekti raznovrsnost 6. razred
Insekti raznovrsnost 6. razred
plavaplaneta
Raznovrsnost insekata
Raznovrsnost insekataRaznovrsnost insekata
Raznovrsnost insekata
Vesna Milenovic
Bro邸ura "umska kornjaa u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Bro邸ura "umska kornjaa u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...Bro邸ura "umska kornjaa u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Bro邸ura "umska kornjaa u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
PSK Avala
Sisari biologija 2
Sisari biologija 2Sisari biologija 2
Sisari biologija 2
Andjelija05

More from Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci (20)

Vodozemci
VodozemciVodozemci
Vodozemci
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Zebre
ZebreZebre
Zebre
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Lav
LavLav
Lav
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Gmizavci
GmizavciGmizavci
Gmizavci
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Pljosnati crvi
Pljosnati crviPljosnati crvi
Pljosnati crvi
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Nacionalni parkovi Srbije - kviz pitanja
Nacionalni parkovi Srbije - kviz pitanjaNacionalni parkovi Srbije - kviz pitanja
Nacionalni parkovi Srbije - kviz pitanja
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Promene u broju i strukturi hromozoma
Promene u broju i strukturi hromozomaPromene u broju i strukturi hromozoma
Promene u broju i strukturi hromozoma
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Humana genetika rodoslovno stablo
Humana genetika rodoslovno stabloHumana genetika rodoslovno stablo
Humana genetika rodoslovno stablo
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Promene u strukturi i broju hromozoma
Promene u strukturi i broju hromozomaPromene u strukturi i broju hromozoma
Promene u strukturi i broju hromozoma
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Humana genetika, rodoslovno_stablo
Humana genetika,  rodoslovno_stabloHumana genetika,  rodoslovno_stablo
Humana genetika, rodoslovno_stablo
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Genetiko savetovanje i prenatalna dijagnostika
Genetiko savetovanje i prenatalna dijagnostikaGenetiko savetovanje i prenatalna dijagnostika
Genetiko savetovanje i prenatalna dijagnostika
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Genetiko savetovanje i prenatalna dijagnostika
Genetiko savetovanje i prenatalna dijagnostikaGenetiko savetovanje i prenatalna dijagnostika
Genetiko savetovanje i prenatalna dijagnostika
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Fenotip, fenotipska plastinost
Fenotip, fenotipska plastinostFenotip, fenotipska plastinost
Fenotip, fenotipska plastinost
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Nasledjivanje kvantitativnih osobina
Nasledjivanje kvantitativnih osobinaNasledjivanje kvantitativnih osobina
Nasledjivanje kvantitativnih osobina
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Genetiko in転enjerstvo - kloniranje
Genetiko in転enjerstvo - kloniranjeGenetiko in転enjerstvo - kloniranje
Genetiko in転enjerstvo - kloniranje
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Efekat staklene ba邸te
Efekat staklene ba邸teEfekat staklene ba邸te
Efekat staklene ba邸te
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Biljna tkiva, prilagoenosti biljaka na kopneni nain 転ivota
Biljna tkiva, prilagoenosti biljaka na kopneni nain 転ivotaBiljna tkiva, prilagoenosti biljaka na kopneni nain 転ivota
Biljna tkiva, prilagoenosti biljaka na kopneni nain 転ivota
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci
Trendovi u evoluciji 転ivotnih procesa biljaka
Trendovi u evoluciji 転ivotnih procesa biljakaTrendovi u evoluciji 転ivotnih procesa biljaka
Trendovi u evoluciji 転ivotnih procesa biljaka
Nada Jovanovi, Gimnazija "J.J.Zmaj" Od転aci

Paukoliki zglavkari

  • 2. Paukoliki zglavkari (Chelicerata) su zglavkari koji su prvi naselili kopno. Po broju vrsta to je veoma brojna grupa 転ivotinja. U paukolike zglavkare spadaju paukovi, kosci, 邸korpije, krpelji i grinje. Osnovna odlika paukolikih zglavkara je telo izdeljeno na dva telesna regiona, glavenogrudni i trbu邸ni. Nemaju antene. Na glavenogrudnom regionu nalaze se telesni nastavci, prvi par - helicere, koje slu転e za ubadanje plena. Drugi par su pedipalpi i slu転e za ishranu. Ostala etiri para su noge za hodanje. Mnoge paukolike 転ivotinje su grabljivice i imaju razvijene otrovne 転lezde i otrovne bodlje kojima ubijaju plen, dok se kod paukova javljaju pauinaste 転lezde koje lue pauinu.
  • 4. PAUKOVI-ARANEA Najbrojnija grupa meu paukolikim 転ivotinjama. 貼ive na skrivenim mestima, u peinama, ispod kamenja, mogu se sresti i u kuama i stanovima. Telo paukova je graeno od glavenogrudnog i trbu邸nog regiona, koji su spojeni su転enjem u vidu tanke dr邸ke. Prvi par nastavaka - helicere, za邸iljene su na vrhu i u vezi su sa otrovnim 転lezdama koje izbacuju otrov u telo 転rtve. Drugi par nastavaka je du転i, prekriven ulnim dlaicama i kod mu転jaka slu転e za uno邸enje spermatozoida u telo 転enke. Paukovi imaju 4 para nogu za hodanje. Pauk na zadnjem kraju tela ima pauinaste bradavice koje iz pauinastih 転lezda lue lepljivu tenost koja na vazduhu ovrsne - pauina. Ona je vr邸a i od elika iste debljine i pomou nje pletu razliite vrste mre転a.
  • 5. Paukovi su grabljivice, uglavnom se hrane insektima, plen obino jure, napadaju iz zasede ili ga love pomou mre転e. Posle uboda u telo 転rtve ubrizgavaju otrov sa sokovima za varenje hrane koji poinju da vare plen van tela, a kasnije pauk usisa plen u 転eludac gde se nastavlja varenje. Paukovi di邸u pomou traheja ili listolikih plua. Izluivanje se vr邸i pomou cevica koje se izlivaju direktno u zadnje crevo ili pomou 転lezda za izluivanje. Paukovi obino imaju osam prostih oiju koje koriste kako bi osetili pokretanje plena. Pauci lovci i skakai mogu da vide i sliku, po邸to veina paukova slabo vidi. Telo paukova i noge su prekrivene ulnim dlaicama. Razmno転avanje je polnim putem. Mu転jaci prenose spermatozoide u telo 転enke. 貼enke pola転u na hiljade jaja u ispredenu auru i iz nje se za dve nedelje raaju mladi paukovi koji prilikom rasta presvlae kutikulu nekoliko puta. Otrov koji pauci koriste je vrlo esto 邸tetan i za ljude.
  • 7. Pauci mogu biti vrlo krupni, takve su tarantule. Nisu otrovni, retko ubadaju, a ubod im je slian ubodu pele. Crna udovica mo転e svojim otrovom da usmrti oveka, prepoznatljiv je po crvenoj 邸ari u obliku pe邸anika koja se nalazi na trbuhu. 貼ivi na Jadranu i u Makedoniji. U prirodi se esto mo転e sresti pauk krsta邸, koji ima 邸aru u vidu krsta na leima. Osoliki pauk je prepoznatljiv po horizontalnim 邸arama na telu poput ose. Vodeni pauk 転ivi u stajaim i sporotekuim vodama, pravi gnezdo od pauine u vodi i lepi ga za podvodne biljke. Pauk kraba spolja邸njim izgledom podsea na rakove - krabe. Mo転e biti razliitih boja. Vuji pauk, pauk skaka, pauk trka lovi iz zasede ili juri plen. Po telu ima gusto rasporeene dlaice.
  • 8. KOSCI-OPILIONES Kosci su paukoliki zglavkari nalik paucima. Prepoznaju se po dugim i tankim nogama koje u sluaju opasnosti mogu da odbace. Kosci imaju sitno i jajasto telo koje je graeno od glavenogrudnog i trbu邸nog regiona koji su 邸iroko srasli za razliku od paukova. Kosci nisu otrovni i ne nanose 邸tetu ljudima.
  • 9. KORPIJE-SCORPIONES korpije su najkrupnije meu paukolikim zglavkarima. One su najstariji kopneni zglavkari. 貼ive u tropskim i suptropskim krajevima. U na邸im predelima ima samo nekoliko vrsta koje su bezopasne za oveka. korpije se preko dana kriju, a nou izlaze kako bi se hranile. Telo im je graeno od kratkog glavenogrudnog regiona i trbu邸nog dela koji se su転ava i zavr邸ava otrovnom bodljom na poslednjem lanku, kojom 邸korpije ubadaju plen. Na telu im se razlikuju pojedinani lanci i po tome se razlikuju od ostalih paukolikih zglavkara. Hrane se insektima ili paucima koje hvataju kle邸tima pedipalpa i komadaju helicerama. korpije imaju 4 para nogu za hodanje. Vrste koje su opasne za oveka 転ive u Meksiku i Africi. korpije su odvojenih polova. 貼enke raaju od 1-100 mladih koje nose na leima do prvog presvlaenja. Nada je 邸korpija.
  • 11. KRPELJI I GRINJE-ACARINA Danas je poznato oko 40 000 vrsta mada se smatra da je taj broj mnogo vei. 貼ive u svim delovima sveta, a mnoge vrste su paraziti biljaka, 転ivotinja i gljiva. Grinje su veliine oko 1mm i sitnije dok su krpelji veliine od nekoliko mm do 1 cm. Imaju potpuno spojene telesne regione. Imaju 4 para nogu za hodanje. Veina vrsta su slobodno転ivee. Grinje se mogu nai u kunoj pra邸ini, a izmet ovih 転ivotinjica mo転e izazvati alergiju na ko転i i disajnim putevima kod oveka. Vodene grinje 転ivi u slatkoj vodi, paukolike grinje nanose 邸tetu mnogim biljnim vrstama, a jedna od najpoznatijih je 邸ugarac koji izaziva ko転no oboljenje 邸ugu. ugarac parazitira u ko転i oveka i drugih sisara. 貼enka pravi dugake kanale u ko転i u kojima pola転e veliki broj jaja iz kojih se razvijaju larve 邸to izaziva crvenilo i svrab ko転e, obino na mestima gde je ko転a tanka (izmeu prstiju, ispod pazuha, na preponama. uga se prenosi kontaktom sa zara転enom osobom.
  • 12. Krpelji 転ive u travi, 転bunju i drugim mestima gde vrebaju oveka i druge 転ivotinje, zakae se za njihovo telo i si邸u im krv. Krpelji su poznati kao prenosioci Lajmske bolesti, vrlo opasne upale zglobova, koju izaziva bakterija Borrelia burdorferi koja 転ivi u crevima krpelja. Na taj nain se ovek ijom se krvlju krpelj hrani mo転e zaraziti. Krpelji su posebno aktivni u prolee i jesen. Zbog toga je vrlo va転no da nakon boravka u prirodi dobro pregledamo sve delove tela i kosu, budui da je ujed krpelja neprimetan. Ako uoi邸 krpelja, treba se odmah obratiti lekaru i nikako krpelja polivati uljem, benzinom i alkoholom.
  • 14. ZANIMLJIVOSTI Pauci svoja jaja邸ca dr転e u ustima i tako ih 邸tite od grabljivica Crna udovica nakon parenja ubija mu転jaka Krpelji imaju pljuvaku poput cementa koja im poma転e da se privrste za ko転u Postoji mikroskopsko grinje koje stalno 転ive na na邸oj ko転i,a ima ih i u kosi ali su potpuno bezopasne Svakodnevno pojedemo nekoliko stotina grinja,ali zbog uslova u na邸em telu koji im ne odgovaraju one uginu