Gmizavci-spolja邸nja i unutra邸nja graa tela, prilagoenost na kopneni nain 転ivota, raznovrsnost i opis grupa dana邸njih gmizavaca.
Napomena: prezentacija nije u potpunosti moje autorsko delo, nego predstavlja kominaciju tri prezentacije koje su preuzete sa interneta i mog autorskog dela.
2. Paukoliki zglavkari (Chelicerata) su zglavkari koji su prvi naselili
kopno. Po broju vrsta to je veoma brojna grupa 転ivotinja. U
paukolike zglavkare spadaju paukovi, kosci, 邸korpije, krpelji i
grinje. Osnovna odlika paukolikih zglavkara je telo izdeljeno na
dva telesna regiona, glavenogrudni i trbu邸ni. Nemaju antene. Na
glavenogrudnom regionu nalaze se telesni nastavci, prvi par -
helicere, koje slu転e za ubadanje plena. Drugi par su pedipalpi i
slu転e za ishranu. Ostala etiri para su noge za hodanje.
Mnoge paukolike 転ivotinje su grabljivice i imaju razvijene otrovne
転lezde i otrovne bodlje kojima ubijaju plen, dok se kod paukova
javljaju pauinaste 転lezde koje lue pauinu.
4. PAUKOVI-ARANEA
Najbrojnija grupa meu paukolikim 転ivotinjama. 貼ive na
skrivenim mestima, u peinama, ispod kamenja, mogu se sresti
i u kuama i stanovima. Telo paukova je graeno od
glavenogrudnog i trbu邸nog regiona, koji su spojeni su転enjem u
vidu tanke dr邸ke. Prvi par nastavaka - helicere, za邸iljene su na
vrhu i u vezi su sa otrovnim 転lezdama koje izbacuju otrov u
telo 転rtve. Drugi par nastavaka je du転i, prekriven ulnim
dlaicama i kod mu転jaka slu転e za uno邸enje spermatozoida u
telo 転enke. Paukovi imaju 4 para nogu za hodanje. Pauk na
zadnjem kraju tela ima pauinaste bradavice koje iz
pauinastih 転lezda lue lepljivu tenost koja na vazduhu
ovrsne - pauina. Ona je vr邸a i od elika iste debljine i
pomou nje pletu razliite vrste mre転a.
5. Paukovi su grabljivice, uglavnom se hrane insektima, plen obino jure,
napadaju iz zasede ili ga love pomou mre転e. Posle uboda u telo 転rtve
ubrizgavaju otrov sa sokovima za varenje hrane koji poinju da vare plen
van tela, a kasnije pauk usisa plen u 転eludac gde se nastavlja varenje.
Paukovi di邸u pomou traheja ili listolikih plua. Izluivanje se vr邸i
pomou cevica koje se izlivaju direktno u zadnje crevo ili pomou 転lezda
za izluivanje.
Paukovi obino imaju osam prostih oiju koje koriste kako bi osetili
pokretanje plena. Pauci lovci i skakai mogu da vide i sliku, po邸to veina
paukova slabo vidi. Telo paukova i noge su prekrivene ulnim dlaicama.
Razmno転avanje je polnim putem. Mu転jaci prenose spermatozoide u telo
転enke. 貼enke pola転u na hiljade jaja u ispredenu auru i iz nje se za dve
nedelje raaju mladi paukovi koji prilikom rasta presvlae kutikulu
nekoliko puta.
Otrov koji pauci koriste je vrlo esto 邸tetan i za ljude.
7. Pauci mogu biti vrlo krupni, takve su tarantule. Nisu otrovni,
retko ubadaju, a ubod im je slian ubodu pele. Crna udovica
mo転e svojim otrovom da usmrti oveka, prepoznatljiv je po
crvenoj 邸ari u obliku pe邸anika koja se nalazi na trbuhu. 貼ivi
na Jadranu i u Makedoniji. U prirodi se esto mo転e sresti
pauk krsta邸, koji ima 邸aru u vidu krsta na leima. Osoliki
pauk je prepoznatljiv po horizontalnim 邸arama na telu poput
ose. Vodeni pauk 転ivi u stajaim i sporotekuim vodama,
pravi gnezdo od pauine u vodi i lepi ga za podvodne biljke.
Pauk kraba spolja邸njim izgledom podsea na rakove - krabe.
Mo転e biti razliitih boja. Vuji pauk, pauk skaka, pauk trka
lovi iz zasede ili juri plen. Po telu ima gusto rasporeene
dlaice.
8. KOSCI-OPILIONES
Kosci su paukoliki zglavkari nalik paucima. Prepoznaju se po dugim i
tankim nogama koje u sluaju opasnosti mogu da odbace. Kosci imaju
sitno i jajasto telo koje je graeno od glavenogrudnog i trbu邸nog
regiona koji su 邸iroko srasli za razliku od paukova. Kosci nisu otrovni i
ne nanose 邸tetu ljudima.
9. KORPIJE-SCORPIONES
korpije su najkrupnije meu paukolikim zglavkarima. One su
najstariji kopneni zglavkari. 貼ive u tropskim i suptropskim krajevima. U
na邸im predelima ima samo nekoliko vrsta koje su bezopasne za
oveka. korpije se preko dana kriju, a nou izlaze kako bi se hranile.
Telo im je graeno od kratkog glavenogrudnog regiona i trbu邸nog
dela koji se su転ava i zavr邸ava otrovnom bodljom na poslednjem
lanku, kojom 邸korpije ubadaju plen. Na telu im se razlikuju
pojedinani lanci i po tome se razlikuju od ostalih paukolikih
zglavkara. Hrane se insektima ili paucima koje hvataju kle邸tima
pedipalpa i komadaju helicerama. korpije imaju 4 para nogu za
hodanje. Vrste koje su opasne za oveka 転ive u Meksiku i
Africi. korpije su odvojenih polova. 貼enke raaju od 1-100 mladih
koje nose na leima do prvog presvlaenja. Nada je 邸korpija.
11. KRPELJI I GRINJE-ACARINA
Danas je poznato oko 40 000 vrsta mada se smatra da je taj broj
mnogo vei. 貼ive u svim delovima sveta, a mnoge vrste su paraziti
biljaka, 転ivotinja i gljiva. Grinje su veliine oko 1mm i sitnije dok su
krpelji veliine od nekoliko mm do 1 cm. Imaju potpuno spojene
telesne regione. Imaju 4 para nogu za hodanje. Veina vrsta su
slobodno転ivee. Grinje se mogu nai u kunoj pra邸ini, a izmet ovih
転ivotinjica mo転e izazvati alergiju na ko転i i disajnim putevima kod
oveka. Vodene grinje 転ivi u slatkoj vodi, paukolike grinje nanose 邸tetu
mnogim biljnim vrstama, a jedna od najpoznatijih je 邸ugarac koji
izaziva ko転no oboljenje 邸ugu. ugarac parazitira u ko転i oveka i drugih
sisara. 貼enka pravi dugake kanale u ko転i u kojima pola転e veliki broj
jaja iz kojih se razvijaju larve 邸to izaziva crvenilo i svrab ko転e, obino na
mestima gde je ko転a tanka (izmeu prstiju, ispod pazuha, na
preponama. uga se prenosi kontaktom sa zara転enom osobom.
12. Krpelji 転ive u travi, 転bunju i drugim mestima gde vrebaju oveka i
druge 転ivotinje, zakae se za njihovo telo i si邸u im krv. Krpelji su
poznati kao prenosioci Lajmske bolesti, vrlo opasne upale zglobova,
koju izaziva bakterija Borrelia burdorferi koja 転ivi u crevima krpelja.
Na taj nain se ovek ijom se krvlju krpelj hrani mo転e zaraziti. Krpelji
su posebno aktivni u prolee i jesen.
Zbog toga je vrlo va転no da nakon boravka u prirodi dobro
pregledamo sve delove tela i kosu, budui da je ujed krpelja
neprimetan. Ako uoi邸 krpelja, treba se odmah obratiti lekaru i nikako
krpelja polivati uljem, benzinom i alkoholom.
14. ZANIMLJIVOSTI
Pauci svoja jaja邸ca dr転e u ustima i tako ih 邸tite od grabljivica
Crna udovica nakon parenja ubija mu転jaka
Krpelji imaju pljuvaku poput cementa koja im poma転e da se
privrste za ko転u
Postoji mikroskopsko grinje koje stalno 転ive na na邸oj ko転i,a ima ih i
u kosi ali su potpuno bezopasne
Svakodnevno pojedemo nekoliko stotina grinja,ali zbog uslova u
na邸em telu koji im ne odgovaraju one uginu