Nacionalni park Risnjak prostire se na 6350 hektara u Gorskom kotaru, progla邸en je nacionalnim parkom 1953. godine. Poznat je po bogatoj flori sa 1148 vrsta, kao i stani邸tu za velike europske zvijeri poput smeeg medvjede i risa. Park ukljuuje izvor rijeke Kupe te znaajne prirodne lokalitete poput Vra転jeg prolaza i Zelenog vira.
Projekt Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske je edukativne prirode, namijenjen mladima, s ciljem informiranja o vrstama i posljedicama konzumacije opojnih droga. Nagla邸ava ozbiljnost ovisnosti, finu premo droge te uzroke sve veeg broja mladih ovisnika, a istovremeno potie zajednicu na aktivno sudjelovanje u borbi protiv ove po邸asti. Informiranje kroz razliite medije i edukacije je kljuno za smanjenje problema zloupotrebe droga i za邸titu mladih.
Svjeica se sastoji od glavne elektrode, keramikog izolatora i vanjske elektrode, a pravilna udaljenost izmeu elektroda je kljuna za uinkovitost paljenja. Problemi kao 邸to su tro邸enje elektroda, neistoe, i nepravilno pode邸enje mogu dovesti do slabog paljenja, dok je boja i stanje elektrode indikatori ispravnosti. Razliite toplinske vrijednosti svjeica i duljine navoja takoer su va転ni za rad motora.
Rokoko je umjetniki stil sredinom 18. stoljea u Francuskoj, poznat po lakoi, vedrini i ukrasnom izriaju, suprotan strogoj baroknoj umjetnosti. Klasicizam, koji se razvija kasnije, nagla邸ava jednostavnost, racionalnost i inspiraciju iz antike umjetnosti, suprotstavljajui se dekorativnosti rokokoa. Utjecaj ovih stilova vidljiv je u slikarstvu, kiparstvu i modi tog doba, gdje su detalji, linije i teme sna転no povezani s dru邸tvenim i politikim promjenama u Francuskoj.
Rimski gradovi i graevine u Hrvatskoj, poput Splita i Pule, razvili su se na temelju starih ilirskih i grkih naselja, s brojnim ouvanim rimskim strukturama. Pula se ponosi pulskom arenom, najsauvanijim amfiteatrom u zemlji, koji je u svjetskom kontekstu jedan od najznaajnijih rimskih spomenika. Unato njegovom znaaju, pulska arena jo邸 uvijek nije na UNESCO-ovom popisu svjetske ba邸tine.
The document features an interview with popular DJ Brad Andrews, discussing the evolution and complexity of club DJing, emphasizing that the skill required to mix tracks and create a unique sound has increased significantly since the seventies. It highlights how a DJ prepares for performances like composing a three-hour musical journey, and touches on the dedication of fans who often travel long distances to see their favorite DJs. Additionally, there are segments related to the preferences and frustrations surrounding mobile phones based on the perspectives of different individuals.
Nacionalni park Risnjak prostire se na 6350 hektara u Gorskom kotaru, progla邸en je nacionalnim parkom 1953. godine. Poznat je po bogatoj flori sa 1148 vrsta, kao i stani邸tu za velike europske zvijeri poput smeeg medvjede i risa. Park ukljuuje izvor rijeke Kupe te znaajne prirodne lokalitete poput Vra転jeg prolaza i Zelenog vira.
Projekt Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske je edukativne prirode, namijenjen mladima, s ciljem informiranja o vrstama i posljedicama konzumacije opojnih droga. Nagla邸ava ozbiljnost ovisnosti, finu premo droge te uzroke sve veeg broja mladih ovisnika, a istovremeno potie zajednicu na aktivno sudjelovanje u borbi protiv ove po邸asti. Informiranje kroz razliite medije i edukacije je kljuno za smanjenje problema zloupotrebe droga i za邸titu mladih.
Svjeica se sastoji od glavne elektrode, keramikog izolatora i vanjske elektrode, a pravilna udaljenost izmeu elektroda je kljuna za uinkovitost paljenja. Problemi kao 邸to su tro邸enje elektroda, neistoe, i nepravilno pode邸enje mogu dovesti do slabog paljenja, dok je boja i stanje elektrode indikatori ispravnosti. Razliite toplinske vrijednosti svjeica i duljine navoja takoer su va転ni za rad motora.
Rokoko je umjetniki stil sredinom 18. stoljea u Francuskoj, poznat po lakoi, vedrini i ukrasnom izriaju, suprotan strogoj baroknoj umjetnosti. Klasicizam, koji se razvija kasnije, nagla邸ava jednostavnost, racionalnost i inspiraciju iz antike umjetnosti, suprotstavljajui se dekorativnosti rokokoa. Utjecaj ovih stilova vidljiv je u slikarstvu, kiparstvu i modi tog doba, gdje su detalji, linije i teme sna転no povezani s dru邸tvenim i politikim promjenama u Francuskoj.
Rimski gradovi i graevine u Hrvatskoj, poput Splita i Pule, razvili su se na temelju starih ilirskih i grkih naselja, s brojnim ouvanim rimskim strukturama. Pula se ponosi pulskom arenom, najsauvanijim amfiteatrom u zemlji, koji je u svjetskom kontekstu jedan od najznaajnijih rimskih spomenika. Unato njegovom znaaju, pulska arena jo邸 uvijek nije na UNESCO-ovom popisu svjetske ba邸tine.
The document features an interview with popular DJ Brad Andrews, discussing the evolution and complexity of club DJing, emphasizing that the skill required to mix tracks and create a unique sound has increased significantly since the seventies. It highlights how a DJ prepares for performances like composing a three-hour musical journey, and touches on the dedication of fans who often travel long distances to see their favorite DJs. Additionally, there are segments related to the preferences and frustrations surrounding mobile phones based on the perspectives of different individuals.
The document recounts the story of Luis Morales, an 18-year-old from a small Colombian village who transitioned from hunting birds to protecting wildlife with an organization called Wildlife World. He has become a leader in his group, aiming to pursue a scientific career to further assist in conservation efforts while engaging local children in educational activities. The text also highlights the work of the Texas Marine Mammal Stranding Network, emphasizing the rescue of a dolphin named Cupid and the efforts of volunteers in animal care.
Das Dokument enth辰lt verschiedene Aufgaben zum H旦rverstehen, Leseverstehen und Sprachbausteinen f端r Deutschlerner. Es werden Informationen zu einer 辰rztlichen Praxis, einer Zugreise und pers旦nlichen Erlebnissen einer Person in Frankreich gegeben. Zudem werden bungsfragen erstellt, um grammatikalische Strukturen und H旦rverst辰ndnis zu trainieren.
Dokument opisuje razredne aktivnosti usmjerene na upoznavanje uenika i razvoj meusobnog povjerenja. Aktivnosti ukljuuju igre poput 'igra imena', 'bacanje zami邸ljene loptice' i razne vje転be u parovima, koje potiu meusobne odnose, samopouzdanje i komunikaciju. Takoer se bave izradom razrednih pravila i poticanjem pozitivne svijesti o sebi kroz kreativne projekte.
The document discusses the role and significance of butlers in England, emphasizing their historical importance and the decline in their numbers over the years. It features a story about a wealthy couple, the Finches, and their butler, James, showcasing his exceptional skills in retrieving a lost necklace during a dinner party. Additionally, the document includes information about a butler training school and various exercises related to grammar and vocabulary.
The ASSIST program offers competitive scholarships for Serbian students aged 15-18 currently in grade 10 to study at American private high schools for one year. Selection criteria include academic achievement, special talents, strong English skills, and personal qualities, with applications due before the end of 2015 and interviews in January 2016. The program, established in 1968, is a nonprofit educational and cultural exchange initiative recognized by the U.S. government, aiming to enhance international understanding through academic experiences.
1. PRAVILNIK
O OCENJIVANJU UENIKA U SREDNJOJ
KOLI
("Sl. glasnik RS", br. 33/99 i 108/2003)
lan 1
Ovim pravilnikom utvruje se: nain, postupak i kriterijumi ocenjivanja uspeha uenika u
srednjoj 邸koli iz nastavnih predmeta i vladanja.
1. Ocenjivanje uspeha uenika iz nastavnog predmeta
lan 2
Ocenjivanje uspeha uenika iz nastavnog predmeta je stalan obrazovno-vaspitni
postupak koji ima vi邸e funkcija. Ocena naroito treba:
- da bude objektivna i pouzdana mera napredovanja uenika u savladavanju nastavnog
plana i programa;
- da uenika obave邸tava redovno o postignuu;
- da podstie na aktivan odnos prema nastavi, drugim oblicima obrazovno-vaspitnog
rada i uenja;
- da uenika osposobljava za objektivnu procenu sopstvenih i postignua drugih
uenika;
- da je pokazatelj efikasnosti rada nastavnika i 邸kole.
lan 3
Kriterijumi ocenjivanja uspeha uenika iz nastavnog predmeta su: vrsta, obim i nivo
usvojenih znanja, umenja i ve邸tina u odnosu na propisane nastavnim planom i
programom za predmet, razred, obrazovni profil, odnosno vrstu 邸kole.
Vrsta znanja, umenja i ve邸tina, u smislu ovog pravilnika, odreuju se kao osnovna,
pro邸irena i produbljena u odnosu na njihov znaaj za ostvarivanje cilja i zadataka
predmeta. Za dovoljnu ocenu neophodna su osnovna znanja. Za veu ocenu od
dovoljne neophodna su pro邸irena, odnosno produbljena znanja, umenja i ve邸tine
uenika.
Obim znanja, umenja i ve邸tina utvruje se zavisno od koliine usvojenih sadr転aja
propisanih za odreeni predmet.
2. Nivo znanja, umenja i ve邸tina utvruje se zavisno od kvaliteta usvojenog sadr転aja:
slo転enosti usvojenih znanja, umenja i ve邸tina; stepena shvatanja i razumevanja
usvojenih sadr転aja i osposobljenosti za njihovu primenu.
lan 4
Uspeh uenika u uenju izra転ava se ocenom: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3),
dovoljan (2) i nedovoljan (1).
lan 5
Ocenu odlian (5) dobija uenik:
1) koji je u celini usvojio osnovna, pro邸irena i produbljena znanja, umenja i ve邸tine, a
prema programu predmeta;
2) ija su znanja, umenja i ve邸tine na nivou razumevanja i samostalne primene u
srodnim i novim okolnostima, odnosno koji:
- uoava bitno,
- lako odvaja pojedinano, op邸te i posebno radi uop邸tavanja,
- logiki povezuje injenice i pojmove,
- samostalno zakljuuje na osnovu datih podataka,
- kritiki rasuuje,
- re邸ava probleme na nivou stvaralakog mi邸ljenja,
- poseduje bogat renik i lako se sadr転ajno usmeno i pismeno izra転ava,
- lako i brzo primenjuje steena znanja,
- ispoljava kreativnu aktivnost na veini asova tog predmeta,
- pokazuje interesovanje i samoinicijativnost za pro邸irenje steenih znanja i dodatno
samoobrazovanje;
3) koji je ovladao predvienim psihomotornim umenjima i ve邸tinama u rukovanju
sredstvima i tehnikama rada na nivou samostalne i stvaralake primene u razliitim
okolnostima.
lan 6
Ocenu vrlo dobar (4) dobija uenik:
3. 1) koji je u celini usvojio osnovna znanja, umenja i ve邸tine i usvojio vi邸e od polovine
pro邸irenih, odnosno produbljenih znanja, umenja i ve邸tina, a prema programu predmeta;
2) ija su znanja, umenja i ve邸tine na nivou samostalne reprodukcije, razumevanja i
primene, odnosno koji:
- uoava bitno,
- lako razume, zakljuuje i reprodukuje injenice, date definicije i zakonitosti,
- kritiki analizuje postojee injenice i formuli邸e pravila,
- lako se usmeno i pismeno izra転ava,
- ispoljava aktivnosti na veini asova u idejama, re邸enjima na nov nain,
- samostalno i uz pomo nastavnika praktino primenjuje znanja, umenja i ve邸tine u
istim i slinim situacijama,
- ispoljava interesovanja i upornost u savlaivanju predvienih sadr転aja programa;
3) koji je ovladao predvienim psihomotornim umenjima i ve邸tinama u rukovanju
sredstvima i tehnikama rada na nivou samostalne primene.
lan 7
Ocenu dobar (3) dobija uenik:
1) koji je u celini usvojio osnovna znanja, umenja i ve邸tine i polovinu pro邸irenih znanja,
umenja i ve邸tina, a prema programu predmeta;
2) ija su znanja, umenja i ve邸tine na nivou samostalne reprodukcije i razumevanja uz
pomo nastavnika, odnosno na nivou mogunosti uenika da:
- shvati znaenje nauenih sadr転aja, obja邸njenja i da ih povezuje,
- uoava bitno, a u situacijama analiza, apstrahovanja i zakljuivanja zahteva posebno
zalaganje nastavnika i dodatnu pomo,
- ima te邸koa u brzom i tenom usmenom i pismenom izra転avanju;
3) koji je ovladao predvienim psihomotornim umenjima i ve邸tinama u rukovanju
sredstvima i tehnikama rada na nivou primene.
lan 8
Ocenu dovoljan (2) dobija uenik:
4. 1) koji je usvojio osnovna znanja, umenja i ve邸tine, a prema programu predmeta;
2) ija su znanja, umenja i ve邸tine na nivou reprodukcije uz nastavnikovu pomo,
odnosno koji:
- ispoljava te邸koe u analizi injenica, podataka, njihovom uop邸tavanju i zakljuivanju,
- ima sklonost ka pasivnom zapamivanju i mehanikom reprodukovanju,
- ima te邸koa u usmenom i pismenom izra転avanju,
- ispoljava nesnala転enje u novim situacijama;
3) koji je ovladao predvienim psihomotornim ve邸tinama i umenjima u rukovanju
sredstvima i tehnikama rada uz pomo nastavnika.
lan 9
Ocenu nedovoljan (1) dobija uenik koji nije usvojio osnovna znanja, umenja i ve邸tine iz
programa predmeta.
1a Ocenjivanje uspeha uenika iz predmeta Verska nastava i Graansko
vaspitanje
lan 9a
Uspeh uenika u uenju iz predmeta Verska nastava izra転ava se opisnom ocenom:
istie se, dobar i zadovoljava.
Kriterijumi za ocenjivanje uspeha uenika iz predmeta iz stava 1 ovog lana jesu:
redovnost u pohaanju nastave, zainteresovanost i aktivno ukljuivanje u proces
nastave.
lan 9b
Uspeh uenika u uenju iz predmeta Graansko vaspitanje ocenjuje se opisno:
a) procena ostvarenih postignua,
b) preporuke za dalje napredovanje,
v) zapa転anja o nainu anga転ovanja uenika u toku nastave.
Na kraju prvog i drugog polugodi邸ta za uspeh uenika u uenju iz predmeta Graansko
vaspitanje izvodi se zakljuna ocena: veoma uspe邸an i uspe邸an.
5. Kriterijumi za ocenjivanje uspeha uenika iz predmeta Graansko vaspitanje jesu:
redovnost u pohaanju nastave, zainteresovanost, postignue, aktivno ukljuivanje u
proces nastave, saradnja sa drugim i po邸tovanje i razumevanje drugih.
2. Ocenjivanje vladanja uenika
lan 10
Vladanje uenika izra転ava se ocenom: primerno (5), vrlo dobro (4), dobro (3), dovoljno
(2) i nezadovoljavajue (1).
lan 11
Ocena iz vladanja utvruje se na osnovu: redovnosti pohaanja nastave i izvr邸avanja
ostalih 邸kolskih obaveza; pona邸anja uenika u skladu sa Zakonom o srednjoj 邸koli i
propisima donetim na osnovu njega; pona邸anja uenika u odnosu na druge uenike,
zaposlene u 邸koli, 邸kolsku imovinu, radnike i imovinu drugih organizacija u kojima se
ostvaruje nastavni plan i program.
Prilikom ocenjivanja vladanja uenika sagledava se linost i pona邸anje uenika u celini.
lan 12
Ocenu primerno (5) dobija uenik koji redovno pohaa nastavu i pona邸a se u skladu sa
propisanim obavezama i odgovornostima.
Ocena iz vladanja smanjuje se na predlog odeljenjskog stare邸ine u sluaju kada uenik
ne ispunjava uslove iz lana 11 ovog pravilnika, a posebno kada mu je izreena
vaspitno-disciplinska mera, i to za:
- ukor odeljenjskog stare邸ine, vladanje se ocenjuje sa vrlo dobro (4);
- ukor odeljenjskog vea, vladanje se ocenjuje sa dobro (3);
- ukor direktora, vladanje se ocenjuje sa dovoljno (2)
- ukor nastavnikog vea, sa i bez iskljuenja iz 邸kole, vladanje se ocenjuje sa
nezadovoljavajue (1).
Ocena iz vladanja popravlja se na predlog odeljenjskog stare邸ine ili na inicijativu
nastavnika kada se proceni da je do邸lo do pozitivnih promena u pona邸anju uenika, a
najranije po isteku klasifikacionog perioda u kome je doneta.
Na ocenu iz vladanja ne utiu nedovoljne ocene iz predmeta.
3. Postupak ocenjivanja uenika
lan 13
6. U postupku ocenjivanja uspeha uenika nastavnik uva転ava i linost uenika - njegove
op邸te i posebne sposobnosti, razvojne karakteristike i uslove u kojima 転ivi, odnosno
stie obrazovanje.
lan 14
Na poetku 邸kolske godine uenici se obave邸tavaju o nainu, dinamici i elementima
ocenjivanja.
Ocenjivanje se vr邸i na asu i na ispitima.
Ocena je javna i saop邸tava se uesniku sa obrazlo転enjem posle svakog ispitivanja i
uno邸enja u dnevnik rada.
Uenik na asu mo転e da dobije samo jednu ocenu.
lan 15
Ocena uspeha uenika je jednostavna i izvodi se iz podataka dobijenih: usmenim i
pismenim proveravanjem, posmatranjem uenikovog izvr邸avanja praktinih zadataka,
psihomotornih ve邸tina i na osnovu uraenog uenikog praktinog rada.
Usmeno proveravanje znanja obavlja se redovno u toku svakodnevnog rada sa
uesnicima i na ispitu.
Pismeno proveravanje znanja obavlja se iz predmeta za koje je to propisano nastavnim
planom i programom (pismeni zadaci), a u ostalim predmetima primenom kontrolnih i
domaih zadataka, testova znanja, odnosno zadataka objektivnog tipa.
Uenik u toku dana mo転e imati samo jednu pismenu proveru znanja na asu (pismeni
zadatak, pismenu ve転bu, test znanja, kontrolni zadatak).
Izvr邸avanje praktinih zadataka proverava se i ocenjuje u okviru praktine nastave,
ve転bi, grafikih i drugih praktinih radova i na osnovu uraenog uenikog praktinog
rada.
Za predmete za koje nije propisana pismena provera znanja, osim primene tehnike iz
stava 3 ovog lana, obavezna je usmena provera.
lan 16
Primena razliitih tehnika prikupljanja podataka za ocenjivanje uenika planira se za
svaki predmet na poetku 邸kolske godine i unosi se u knjigu evidencije obrazovno-
vaspitnog rada (dnevnik rada); pismeni zadaci, testovi znanja, pismene ve転be, grafiki
radovi, domai pismeni i praktini radovi i slino.
lan 17
7. Uspeh redovnog uenika ocenjuje se u toku klasifikacionih perioda (u daljem tekstu:
tromeseje), polugodi邸ta i na ispitu.
Nastavnik ocenjuje uenika usmeno u toku obrazovno-vaspitnog rada najmanje jednom
u toku tromeseja, odnosno najmanje dva puta u toku polugodi邸ta.
Periodine ocene koje uenik dobije tokom 邸kolske godine primenom razliitih tehnika
prikupljanja podataka za ocenjivanje su ravnopravne.
Za veu ocenu uenik mo転e da odgovara usmeno i vi邸e od dva puta u toku polugodi邸ta.
Ueniku se ne mo転e umanjiti ocena iz nastavnog predmeta zbog neprimerenog
pona邸anja u 邸koli ili neispunjavanja obaveza prema fakultativnim i vannastavnim
oblicima rada.
lan 18
Zakljunu ocenu za predmet utvruje odeljensko vee na predlog predmetnog
nastavnika na polugodi邸tu i na zavr邸etku obrazovno-vaspitnog rada, a na osnovu ocene
dobijenih na nain iz l. 5 do 9 ovog pravilnika.
U okolnostima kad dva ili vi邸e nastavnika predla転u jedinstvenu ocenu:
- ne mo転e se predlo転iti pozitivna ocena ukoliko je ocena jednog dela programa predmeta
nedovoljna,
- predlog zakljune ocene iz vi邸e pozitivnih ocena razliitih delova programa odreuje se
na osnovu aritmetike sredine.
Zakljuna ocena za uspeh iz predmeta ne mo転e se utvrditi na osnovu jedne ocene ili
samo na osnovu pismene provere znanja i ne mo転e biti vea od najvee periodine
ocene dobijene bilo kojom tehnikom provere znanja.
Ako odeljensko vee ne prihvati predlog zakljune ocene predmetnog nastavnika ono
utvruje novu ocenu glasanjem.
Utvrena ocena se evidentira u napomeni, a u zapisniku sa odeljenskog vea 邸ire
obrazla転e. Zakljuna ocena utvrena na odeljenskom veu upisuje se u knjigu evidencije
obrazovno-vaspitnog rada u za to predvienu rubriku.
Kada uenik ima negativnu ocenu iz predmeta u toku cele nastavne godine, odeljenjsko
vee mu utvruje negativnu ocenu.
lan 19
Na ispitu lanovi komisije utvruju ocenu veinom glasova.
lan 20
8. Ocena se unosi u knjigu evidencije o obrazovno-vaspitnom radu, i to samo celim
brojevima utvrenim Zakonom o srednjoj 邸koli i ovim pravilnikom.
Periodine ocene dobijene pismenom proverom znanja upisuju se u knjigu evidencije
obrazovno-vaspitnog rada (dnevnik rada) najkasnije 10 dana od izvr邸ene provere.
Kada je utvrena pogre邸no upisana ocena, poni邸tava se precrtavanjem i overava
potpisom odeljenjskog stare邸ine i peatom 邸kole.
lan 21
Odeljenjski stare邸ina je obavezan da:
- stalno prati ocenjivanje uenika;
- podstie nastavnike da uenike redovno ocenjuje;
- na propisan nain evidentiraju ocene, i
- o ocenjivanju obave邸tava uenika, njegovog roditelja, odnosno staratelja.
lan 22
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu転benom glasniku
Republike Srbije", a primenjivae se od 邸kolske 1999/2000. godine.
Samostalni lan Pravilnika o dopuni
Pravilnika o ocenjivanju uenika u srednjoj 邸koli
("Sl. glasnik RS", br. 108/2003)
lan 2
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu転benom glasniku
Republike Srbije".