際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
Mentor : Prof.dr.Kosta Josifidis
Predmet: Evropske Integracije
Kandidat : Hazbije Destani
Bujanovac , 2014
 Za funkcionisanje trzista prema spolja od
vitaljnog su znacaja dve stvari :
 Carine I vancarinske barijere .
Carinska unija iziskuje ukidanje samo Carina, ali
ne I vancarinskih barijera.
Carine se ponekad nazivaju i Tarife .
Prvo bitno je bilo predvidjeno da carinska unija
pocne da deluje 1.januara 1970. ali je citav posao
okoncan godinu I po dana ranije .Pored klasicnih
carinski I vancarinski prepreka bilo je onih koje
imaju ekvivalentan efekat ,ali tako ne zovu .
 Prepreke mogu biti razlicite ali su najcesce :
 Fizicke (policijsko-carinska kontrola na
granici)
 Tehnicke (razne vrste koji poticu od razlicitih
standarda I regulacije)
 Administrativne (zabrana uvoza izvoza ili
kolicinska ogranicenja)
 Jezicko-obicajne (razliciti jezik I obicaja
poslovanja)
 Poreske (razne visina pozera ili postojanja
rzlicitih oblika poreza .
 Kada su kasnije druge zemlje ulazile EU
dobijale su prezalni I period najcesce od pet
,a izuzetno od sedam godina da u potpunosti
da uklone carine I paracarinske barijere.
 Utom periodu Francuska je imala ulogu koju
ce kasnije preuzeti Britanija a to je
protivljenje centrolizovanim politikama iz
Brisela .
 Francuski motiv je bio nesto drugacije od
britanskog bio je Protekcionisticki.
 Visine carine prema trecim zemalja uzet
neponderisan prosek carina u cetri teritorije
(Beneluks ,Francuska ,Italija ,Nemacka )na
dan 1.januara 1957.Tokom 1958
neponderisana carinska stopa prema trecim
zemalja iznosila je 7.6% a ponderisana 9.1%
 Ali postojale su znatne varijacije carinske
kategorije uvoznih proizvod ,tako da je
prosecna carina na sirovine bila 0.1% na
kapitalna dobra 12.5% a na ostale industrijske
proizvode 17.3%
 Zemlje koje ce kasnije ulaziti u Uniju imace
znatno manje vremena da obave carinske
uskljadjivanja.
 Britanija ,Danska ,Irska morale da usklade svoje
carinske stope sa ostalim clanicama Unije na
unatrasnjem trzistu za po 20 pp.u pet koraka :
 Do 1.aprila 1973.
 Januara 1974.
 Januara 1975
 Januara 1976 i
 Jula 1977.
 Opsti efekat carinske unije na zemlje clanice
povoljan je ,ali ne onolika koliko bio da je
nastupila opsta sloboda tregovine .
 Za razliku od slobodne trgovine koja za
posledicu ima povecanjem trgovine ,carinska
unija ima dva efekta:
 Povecanje trgovine
 Unutar carinske unije I odvracanje trgovine u
odnosu na ostatak sveta .
 Hvala na paznju!

More Related Content

Prezentacije u ei hazbije destani

  • 1. Mentor : Prof.dr.Kosta Josifidis Predmet: Evropske Integracije Kandidat : Hazbije Destani Bujanovac , 2014
  • 2. Za funkcionisanje trzista prema spolja od vitaljnog su znacaja dve stvari : Carine I vancarinske barijere . Carinska unija iziskuje ukidanje samo Carina, ali ne I vancarinskih barijera. Carine se ponekad nazivaju i Tarife . Prvo bitno je bilo predvidjeno da carinska unija pocne da deluje 1.januara 1970. ali je citav posao okoncan godinu I po dana ranije .Pored klasicnih carinski I vancarinski prepreka bilo je onih koje imaju ekvivalentan efekat ,ali tako ne zovu .
  • 3. Prepreke mogu biti razlicite ali su najcesce : Fizicke (policijsko-carinska kontrola na granici) Tehnicke (razne vrste koji poticu od razlicitih standarda I regulacije) Administrativne (zabrana uvoza izvoza ili kolicinska ogranicenja) Jezicko-obicajne (razliciti jezik I obicaja poslovanja) Poreske (razne visina pozera ili postojanja rzlicitih oblika poreza .
  • 4. Kada su kasnije druge zemlje ulazile EU dobijale su prezalni I period najcesce od pet ,a izuzetno od sedam godina da u potpunosti da uklone carine I paracarinske barijere. Utom periodu Francuska je imala ulogu koju ce kasnije preuzeti Britanija a to je protivljenje centrolizovanim politikama iz Brisela . Francuski motiv je bio nesto drugacije od britanskog bio je Protekcionisticki.
  • 5. Visine carine prema trecim zemalja uzet neponderisan prosek carina u cetri teritorije (Beneluks ,Francuska ,Italija ,Nemacka )na dan 1.januara 1957.Tokom 1958 neponderisana carinska stopa prema trecim zemalja iznosila je 7.6% a ponderisana 9.1% Ali postojale su znatne varijacije carinske kategorije uvoznih proizvod ,tako da je prosecna carina na sirovine bila 0.1% na kapitalna dobra 12.5% a na ostale industrijske proizvode 17.3%
  • 6. Zemlje koje ce kasnije ulaziti u Uniju imace znatno manje vremena da obave carinske uskljadjivanja. Britanija ,Danska ,Irska morale da usklade svoje carinske stope sa ostalim clanicama Unije na unatrasnjem trzistu za po 20 pp.u pet koraka : Do 1.aprila 1973. Januara 1974. Januara 1975 Januara 1976 i Jula 1977.
  • 7. Opsti efekat carinske unije na zemlje clanice povoljan je ,ali ne onolika koliko bio da je nastupila opsta sloboda tregovine . Za razliku od slobodne trgovine koja za posledicu ima povecanjem trgovine ,carinska unija ima dva efekta: Povecanje trgovine Unutar carinske unije I odvracanje trgovine u odnosu na ostatak sveta .
  • 8. Hvala na paznju!