際際滷

際際滷Share a Scribd company logo

Prijedlog Ustavnih Promjena

Download as DOC, PDF
S
sdphrvatske
1 of 4
Download to read offline
Potreban je ozbiljan i transparentan pristup promjenama Ustava Govor predsjednika Milanovia o promjeni Ustava i prijedlogu nacrta promjene Ustava donosimo u cijelosti: Ne mogu na poetku, a ne prokomentirati istup Milorada Pupovca potpredsjednika SDSS-a i zastupnika srpske nacionalne manjine, rijeima: "to sijemo to i 転anjemo". Na neki nain javnost postaje pomalo ve i tupa na te stvari. Dobro je da si uzeo rije, da si tra転io stanku u ime Kluba, da ponovi邸 neke stvari koje su u hrvatskom dru邸tvu notorne. To je mogue. Mogue je da gradonaelnici izjave da Srbi i Crnogorci nisu nikad donijeli ni邸ta dobro, a da njihove glasove rauna, ali opasnije od tog vikanja "Ubi Srbina!", u Vara転dinu, opasnije je kad politiari kalkulirano, trgovaki 邸alju takve poruke, a sami mo転da ne vjeruju u to i nisu takvi. Jer izmeu zabludjele, izmanipulirane mladosti koju e mo転da ako budemo dobro radili i dobro odgajali mlade ljude za 5 ili 10 godina shvatiti stvari, puno su opasniji oni koji su u svojim 30-im, 40-im, 50-im godinama 転ivota koji takve stvari govore u eter iz kalkulacije. To su stvari koje nas trebaju vi邸e brinuti. Jer izmeu takve poruke i repetiranja je kratak korak. Hvala ti na reakciji jer ne vjerujem da bi se toga itko drugi sjetio. to se tie ustavnih promjena koje su uvijek va転an i velik i znaajan postupak na ijoj javnosti i otvorenosti inzistiramo mo転da je najbolji primjer upravo ono 邸to se dogodilo ve u preambuli sa statusom nacionalnih manjina. Primjer netransparentnosti i ak za mene dokaz da taj dokument prije nego 邸to je poslan saborskim zastupnicima nitko od onih kojih se tie nije ni proitao jer da je primijetio bi da u preambuli za poetak nema Roma kao jedne znaajne nacionalne manjine u Hrvatskoj. Odrastao sam u Zagrebu i mogu rei da je i u centru grada i na Trnju, na Pe邸enici da su Romi nacionalna manjina. I nevjerojatno je da ih dosada nije bilo u Saboru, da ih nije bilo u Ustavu. To govori da to nije niti proitano jer vladajua koalicija je imala sastanak sa svojim koalicijskim partnerima. to se radilo na tom sastanku? O emu se razgovaralo? Pa jel se razgovaralo o tekstu koji je poslan zastupnicima? Bilo je potrebno tek u subotu da na sastanku SDP-a, HNS-a i IDS-a skrenemo pozornost javnosti da je to propu邸teno. Zato nije dobro da se postupak vodi na ovakav ishitren nain. A 邸to se tie dogovora, koji smo naelno i gentlemanski postigli pa emo ga se i dr転ati, o proceduri izmjena Ustava do邸li smo na ono 邸to je SDP predlagao u veljai ove godine. to smo predlagali kad je formirana Vladina radna skupina jo邸 za mandata prethodnog premijera? Da sjednemo i da zaponemo u okviru Sabora politiki dogovor. Pa to se sad upravo dogaa. Za邸to smo izgubili osam mjeseci? Je li bilo potrebe za time? Je li gorila kua? Nije. Je li nam sada ugro転en ulazak u Europsku uniju, ako ovom poslu posvetimo nekoliko mjeseci? Mo転da nee trebati vi邸e, ali nekoliko mjeseci u kojima emo javno govoriti, u kojima e mediji i zainteresirani novinari i urednici imati interesa to pratiti i shvatiti o emu se radi i naravno 邸ira javnost, otvoren proces. Mo転da ne mora biti kao u Francuskoj gdje postupak uvijek traje godinu dana, gdje predsjednik formira radne skupine, mo転da ne mora biti tako jer ne mijenjamo cijeli Ustav. No, da krenemo redom. S obzirom da imamo vlastiti Prijedlog izmjena i dopuna Ustava u kojem unaprijed, na邸om voljom, nismo planirali ii previ邸e u 邸irinu, ali u dubinu da, ja u se sada zadr転ati uglavnom na komentaru prijedloga koji su sadr転ani u ovom prijedlogu Vlade koja je po Ustavu ovla邸teni predlagatelj i probati naznaiti neke magistralne pravce na邸ih prijedloga. Krenuli smo dakle od preambule i od nacionalnih manjina. Konano dobro je da se sve nacionalne manjine u Hrvatskoj spomenu u tom uvodnom dijelu Ustava i preambule. Ja sam Rome naveo kao paradigmu jer je
toliko oito da su jedna prisutna i duboko ukorijenjena nacionalna manjina u Hrvatskoj. Dosada ih nije bilo, neka se navedu svi. Reeno je da se Ustav mijenja u tri pravca, odnosno dva potpravca i jednom pravcu. Prvo je govoreno da e se mijenjati samo ono 邸to je potrebno za prilagodbu i nu転no za ulazak Hrvatske u Europsku uniju za zatvaranje odreenih poglavlja ili privremeno zatvaranje. To je prva kategorija promjena. Njih je ukupno etiri i njih manje vi邸e u potpunosti ili uz neke izmjene podr転avamo i u njihovom sastavljanju, najvi邸e vidim ulogu struke, odnosno strunjaka za europsko pravo sa sveuili邸ta kojih u Hrvatskoj nema mnogo. Nekoliko ljudi je tu, ije mi邸ljenje bih uvijek poslu邸ao i doslovno ga napisao u Ustav. Drugi dio su horizontalne izmjene kojih se tie onoga 邸to moramo izmijeniti u vlastitom Ustavu, jer ulazimo u jedan novi pravni i politiki poredak, a Europska unija to ne tra転i od nas istog trena. Dakle, mogli bi ekati, nije nu転no za zatvaranje poglavlja. I konano, tree i to je ono gdje je Vlada oti邸la korak dalje od onoga 邸to je najavljivala, jesu izmjene Ustava koje se naprosto tiu nekih temeljnih vrijednosti i pravila igre i dru邸tva u hrvatskom dru邸tvu u politici, politikoj zajednici, 邸to je politiki proces. to je politiki proces i mora biti rezultat dogovora i mora proi neko vrijeme za dono邸enje tog dogovora. Kao 邸to mora proi i neko vrijeme kada birate ustavne suce. Nije dobro da ih se bira na nain na koji se biralo do sada. lanak 7. Ustava takoer ne spada u ovaj europski korpus pitanja koje treba urediti i promijeniti i uskladiti s europskom praksom i zakonodavstvom, ali se tie posredno Hrvatske ulaska u NATO. Dakle, u prijedlogu Vlade, u prijedlogu izmjene lanka 7. se 転eljelo oito bitno olak邸ati i na novi nain definirati proceduru slanja i dono邸enja odluka o slanju Oru転anih snaga Hrvatske u inozemstvo, kao i odluka o ulasku strane oru転ane sile u Hrvatsku. Napomenut u samo da za ulazak Hrvatske u NATO nikakve izmjene hrvatskih zakona i Ustava u ovom smislu nisu bile potrebne, pa u tom smislu ne predstavljaju kategorini uvjet, nego jednu na邸u vlastitu odluku kojom sebi 転elimo stvarati ili olak邸ati ako za time ima potrebe ili je jasnije definirati ili je mo転da postro転iti ili je iskoristiti priliku pa i nakon devet godina uskladiti sa tekstom Ustava u nekim drugim lancima, a to je sada prilika da se napravi. Dakle, u obrazlo転enju lanka 7. i lanka 82. Ustava, odnosno izmjena i dopuna tih lanaka stoji jedna nevjerojatna stvar. Stoji na stranici 4 teksta koji je Vlada uputila u proceduru, da se ustavnom definicijom uloge Oru転anih snaga RH, treba obuhvatiti etiri temeljne misije i zadae Oru転anih snaga definirane dugoronim planom razvoja Oru転anih snaga RH i onda se nabrajaju te funkcije. Skoro eksplicitno stoji da je hrvatski Ustav potrebno usuglasiti sa neim 邸to nije niti zakon. To je kao da napi邸ete da je zakon o gradnji potrebno uskladiti sa generalnim urbanistikim planom Zagreba ili Karlovca. Tako ne ide. Pa ipak je Ustav vi邸i akt vrijednosti, ipak je Ustav ne邸to 邸to postavlja najdugoronja pravila igre. Dakle, gospodo, tko god je ovo pisao, ovo je takva zamjena teze, da vas molim da ovo izae iz obrazlo転enja. I onda 邸to slijedi? Slijedi da je zbog toga, ali ne obja邸njava se zbog ega, potrebno je smanjiti potrebnu veinu za dono邸enje odluke za izlazak Hrvatske vojske izvan RH. Za邸to je potrebno? Hrvatska ima svoju tradiciju, ima svoju ustavnu praksu. U 10 godina se nijednom kod dono邸enja va転nih odluka nije dogodilo da netko opstruira, da radi nered, da tjera mak na konac. Dvotreinska veina za izlazak Hrvatske vojske u oru転ane misije i u mirovne misije sa borbenim elementima je nu転nost i dobra stvar za svaku Vladu i za svaku oporbu, i to treba ostati. I u tom smislu emo redefinirati ovaj cijeli tekst pitanja i ponuditi na na邸e rje邸enje uz jo邸 jedan dodatak. Predsjednik Republike je definiran u hrvatskom Ustavu kao vrhovni zapovjednik. U dosada邸njim odredbama Ustava to se nije ni na koji nain vidjelo nije. Vojska ulazi i izlazi iz dr転ave bez da je to ureeno Ustavom, da je uloga predsjednika dr転ave ureena Ustavom, dok u nekim drugim dijelovima je, diplomatskokonzularna predstavni邸tva, imenovanja ambasadora, imenovanje 邸efova obavje邸tajnih i sigurnosnih slu転bi, ovdje nema niega. Znate kako izgleda u proceduri kada se 邸alje Hrvatska vojska u Afganistan? Onda od predsjednika dobijete papir, na kojem pi邸e,
"dajem mi邸ljenje", toka, potpis. Ne pi邸e pozitivno ili negativno. Ustavom treba definirati da je prethodna suglasnost predsjednika u ovom procesu uz inicijativu Vlade, bitan sastojak. To do sada nije bilo u Ustavu. Treba biti u Ustavu, smatramo to vrsto. Hrvatska narodna banka se usklauje za zahtjevima, odnosno uvjetima koje moramo ispuniti za Europsku uniju. Ali ovdje samo navodim jedan primjer nekonzistentnosti. Dakle, u prijedlogu dopuna Ustava oko Dr転avnog ureda za reviziju, se navodi njegova funkcija i navodi se funkcija glavnog revizora. Istovremeno, Ustav ne spominje funkciju guvernera Narodne banke koja priznat ete u praksi i u stvarnosti puno va転nija, ako je ustavna kategorija va転nija od glavnog revizora. Nema guvernera Narodne banke. To je lanak ispod lanka. Glavnog revizora ste stavili u Ustav, guvernera i dalje nema. Razmislite o tome. Mi emo razmisliti, nudimo rje邸enja. Guverner se ne spominje u hrvatskom Ustavu. Zabrana zastarijevanja. Ukidanje zastarijevanja kaznenih dijela iz vremena pretvorbe i privatizacije. Dakle, ako treba ponovit u. To je prijedlog koje je SDP detaljno i minuciozno rekao bih, razradio. Ivo Josipovi i grupa strunjaka, razradio i dao u proceduru prije dosta vremena. Drago mi je da je Vlada konano prihvatila takvo stajali邸te. Meutim predlo転eno rje邸enje je nedovoljno. To je neozbiljno obrazlo転enje. Njegovo obrazlo転enje je neozbiljno. Iz njega se tono vidi da se tome nije pristupilo studiozno, detaljno. Nudimo puno bolje rje邸enje koje je vama poznato i koje je bilo u proceduri i moram rei da sam iznenaen da je cijela pria svedena na jednu 邸turu reenicu. "Nema zastare za kaznena djela propisana zakonom, poinjena u procesu pretvorbe i privatizacije. Imovinska korist oduzet e se". Gledajte, neke od najbriljantnijih pravnih normi, recimo u Sjedinjenim Amerikim Dr転avama, stare 230 godina, su 邸ture i kratke. Iza njih je slijedila vi邸e desetljetna i stoljetna sudska praksa. S tim se ne mo転emo usporeivati. Ove stvari moramo puno preciznije, ako hoete profesorski definirati, da bi imale smisla. Ovo nema smisla, ovo je lijepa 転elja "wishful thinking". To mo転e puno bolje, dat emo prijedlog. Vjerujem da ete se suglasiti s tim prijedlogom i da neete tvrditi kao prethodne dvije godine da je to lo邸e rje邸enje koje nije provedivo. Provedivo je. Predlo転it emo i jo邸 ne邸to drugo i to e kolege detaljnije obrazlo転iti, jer kod obveznog obrazovanja ne spominje se prvo zvanje. Ova pria bez spominjanja prvog zvanja nema smisla. Takoer je samo lijepa 転elja. Konano, zadnje ali ne najmanje referendum, odredbe o referendumu. Tu smo poeli stvarati ja neu rei Frankensteina, ali jednu malu alkemiju. Hrvatski Ustav u lanku 141., a taj lanak je iz Bo転ia 90. godine propisuje vrlo rigorozne uvjete za referendum kada je u pitanju udru転ivanje i razdru転ivanje i u strahu, u realnom strahu da taj prag ne bude previsok odluilo se kriterije ubla転iti. Moje mi邸ljenje, rei u vam ga otvoreno i u raspravama sa ljudima koji se razumiju u Ustav i koji su ga pisali kao recimo gospodin eks 90. godine i sudjelovali u njegovoj izradi sam tvrdio i tvrdim da taj lanak hrvatskog Ustava nije nu転no prepreka za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, odnosno da se referendum ne mora nu転no provoditi po tom lanku nego po onom lanku o obinom referendumu jer ulazak u Europsku uniju ne moramo nu転no protumaiti u smislu lanka 141. kao udru転ivanje i razdru転ivanje sa savezima drugih dr転ava jer je lanak, izvorni lanak Ustava pisan za Bo転i 90. Podsjetit u vas da u tom trenutku Europska unija bila jo邸 dvije godine u budunosti. Dakle, ne vjerujem da ste znali za Europsku uniju u to vrijeme ali ste znali za Jugoslaviju i Jugoslaviju ste imali pred oima kada ste pisali lanak 141. u kojem je kljuna odredba ne udru転ivanje nego onaj zadnji stavak razdru転ivanje. Zna se koja je bila intencija zakonodavca i taj lanak sam po sebi nije prepreka za referendum. U Europsku uniju su razliku od Jugoslavije i to je bit stvari mo転e mirno ui i mirno izai. Dakle, nije odluka koja je nepovratna ali pristupamo izmjenama. U redu. I sada se ve u startu zapliemo poku邸avajui
obrazlo転iti 邸ta je to veina, koja veina treba, gdje je prebivali邸te. Pa vidimo juer na Odboru za Ustav, Poslovnik i politiki sustav, da se predla転e novo rje邸enje koje po prvi puta kada je birako pravo po srijedi u hrvatski Ustav uvodi pojam prebivali邸ta. Vidite, bez imalo zlobe prema na邸im sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini koji se u ovom trenutku nalaze u dosta te邸koj situaciji i moramo im pomoi, tamo se dogaaju stvari koje se i nas tiu. Kao dobri susjedi u tome emo morati sudjelovati ali to je krunski dokaz, manipulacije i zlouporabe tog naroda, hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Konano smo do邸li na kriterij prebivali邸ta i netko ga predla転e u Ustav, i to vi gospodine eks, a to ne vrijedi za parlamentarne i predsjednike izbore. Dakle, ne mo転emo biti tako neprincipijelni. Mi se mo転emo dogovoriti da kriteriji za dono邸enje referenduma i za uspjeh referenduma i za ulazak Hrvatske u Europsku uniju budu kako se dogovorimo, da mogu biti kao u Njemakoj, kao u Irskoj, da prag za izlazak bude kako se dogovorimo a da stvar bude legitimna. Ali sami ste predla転ui jedno pa drugo rje邸enje dokazali koliko je postojei sustav neodr転iv i u biti nemoralan i neprincipijelan. Te treba prebivali邸te, te ne treba, te je potrebno da izae veina upisanih u Hrvatskoj te ne treba, te se glas ljudi koji glasaju u inozemstvu rauna u kvorum, ali se ne rauna ukupan rezultat. Imamo kaos. Tu nemamo u ovom trenutku definitivan prijedlog, to je tema o kojoj moramo razgovarati. A tie se i la転nih birakih popisa i Zakona o prebivali邸tu jer to 邸to se u Hrvatskoj od prebivali邸ta mo転e raditi vjerojatno ne mo転e nigdje. Ili moramo to jasno definirati kao Italija. Furio Radin ima domicil u nekom gradu koji je daleko od Pule, tamo ima pravo glasati. Svi znaju da tamo ne 転ivi i da nikada nije 転ivio ali to je tako talijanskim zakonom ureeno. I kad glasa za talijanski parlament mora ii u Italiju ili glasati po邸tom. Ali nema 130 birali邸ta u Istri za izbore za talijanski Parlament, je li tako da nema? Imamo sljedeu situaciju. Moramo prema na邸im sunarodnjacima u BiH se malo ozbiljnije i odgovornije postaviti. Ovo je samo jedan primjer da to radimo lo邸e, a trenutno su tamo ustavne promjene u tijeku. Neemo pisati bosanski Ustav, neemo nikome zavrtati ruku, neemo se petljati ali razgovarati moramo. To je prilika da se pomogne. Na ovakav nain pokazujemo da smo sami kreirali kaos koji nismo u stanju odr転avati. Dogovor je da za tjedan dana prijedlog SDP-a, HNS-a i IDS-a doe na Odbor za Ustav, Poslovnik i politiki sustav, da doe ovdje na raspravu i da se o njemu raspravlja ali da se o njemu ne glasa kao 邸to se ni danas nee glasati ili glasovati o ovom prijedlogu nego da nakon toga ili paralelno s time sjednemo, dogovorimo, ali ne iza zavjese. Juer su ovdje bili prosvjedi GONG-a. Pozdravljam ih. 貼elim uti i sadr転aj, a ne samo 転elju da se o tome raspravlja. Tu smo, javno razgovaramo. Vjerujem da su predlo転ene izmjene duboke i na邸e intervencije prije duboke nego 邸iroke. Pre邸iroko nismo i邸li, ovo nije pisanje novog Ustava, ali kad razgovaramo o ozbiljnim stvarima idemo razgovarati 邸to je mogue ozbiljnije. Za kraj 邸teta je 邸to ovo nije poelo u veljai kako smo predlagali. Vidite i sami da u ovoj situaciji mimo parlamenta i mimo Hrvatskog sabora raspravu voditi ne mo転emo. Pa ako ne邸to iz ovoga izae dobro, onda je to upravo to zakljuio je predsjednik Milanovi.

More Related Content

Prijedlog Ustavnih Promjena

  • 1. Potreban je ozbiljan i transparentan pristup promjenama Ustava Govor predsjednika Milanovia o promjeni Ustava i prijedlogu nacrta promjene Ustava donosimo u cijelosti: Ne mogu na poetku, a ne prokomentirati istup Milorada Pupovca potpredsjednika SDSS-a i zastupnika srpske nacionalne manjine, rijeima: "to sijemo to i 転anjemo". Na neki nain javnost postaje pomalo ve i tupa na te stvari. Dobro je da si uzeo rije, da si tra転io stanku u ime Kluba, da ponovi邸 neke stvari koje su u hrvatskom dru邸tvu notorne. To je mogue. Mogue je da gradonaelnici izjave da Srbi i Crnogorci nisu nikad donijeli ni邸ta dobro, a da njihove glasove rauna, ali opasnije od tog vikanja "Ubi Srbina!", u Vara転dinu, opasnije je kad politiari kalkulirano, trgovaki 邸alju takve poruke, a sami mo転da ne vjeruju u to i nisu takvi. Jer izmeu zabludjele, izmanipulirane mladosti koju e mo転da ako budemo dobro radili i dobro odgajali mlade ljude za 5 ili 10 godina shvatiti stvari, puno su opasniji oni koji su u svojim 30-im, 40-im, 50-im godinama 転ivota koji takve stvari govore u eter iz kalkulacije. To su stvari koje nas trebaju vi邸e brinuti. Jer izmeu takve poruke i repetiranja je kratak korak. Hvala ti na reakciji jer ne vjerujem da bi se toga itko drugi sjetio. to se tie ustavnih promjena koje su uvijek va転an i velik i znaajan postupak na ijoj javnosti i otvorenosti inzistiramo mo転da je najbolji primjer upravo ono 邸to se dogodilo ve u preambuli sa statusom nacionalnih manjina. Primjer netransparentnosti i ak za mene dokaz da taj dokument prije nego 邸to je poslan saborskim zastupnicima nitko od onih kojih se tie nije ni proitao jer da je primijetio bi da u preambuli za poetak nema Roma kao jedne znaajne nacionalne manjine u Hrvatskoj. Odrastao sam u Zagrebu i mogu rei da je i u centru grada i na Trnju, na Pe邸enici da su Romi nacionalna manjina. I nevjerojatno je da ih dosada nije bilo u Saboru, da ih nije bilo u Ustavu. To govori da to nije niti proitano jer vladajua koalicija je imala sastanak sa svojim koalicijskim partnerima. to se radilo na tom sastanku? O emu se razgovaralo? Pa jel se razgovaralo o tekstu koji je poslan zastupnicima? Bilo je potrebno tek u subotu da na sastanku SDP-a, HNS-a i IDS-a skrenemo pozornost javnosti da je to propu邸teno. Zato nije dobro da se postupak vodi na ovakav ishitren nain. A 邸to se tie dogovora, koji smo naelno i gentlemanski postigli pa emo ga se i dr転ati, o proceduri izmjena Ustava do邸li smo na ono 邸to je SDP predlagao u veljai ove godine. to smo predlagali kad je formirana Vladina radna skupina jo邸 za mandata prethodnog premijera? Da sjednemo i da zaponemo u okviru Sabora politiki dogovor. Pa to se sad upravo dogaa. Za邸to smo izgubili osam mjeseci? Je li bilo potrebe za time? Je li gorila kua? Nije. Je li nam sada ugro転en ulazak u Europsku uniju, ako ovom poslu posvetimo nekoliko mjeseci? Mo転da nee trebati vi邸e, ali nekoliko mjeseci u kojima emo javno govoriti, u kojima e mediji i zainteresirani novinari i urednici imati interesa to pratiti i shvatiti o emu se radi i naravno 邸ira javnost, otvoren proces. Mo転da ne mora biti kao u Francuskoj gdje postupak uvijek traje godinu dana, gdje predsjednik formira radne skupine, mo転da ne mora biti tako jer ne mijenjamo cijeli Ustav. No, da krenemo redom. S obzirom da imamo vlastiti Prijedlog izmjena i dopuna Ustava u kojem unaprijed, na邸om voljom, nismo planirali ii previ邸e u 邸irinu, ali u dubinu da, ja u se sada zadr転ati uglavnom na komentaru prijedloga koji su sadr転ani u ovom prijedlogu Vlade koja je po Ustavu ovla邸teni predlagatelj i probati naznaiti neke magistralne pravce na邸ih prijedloga. Krenuli smo dakle od preambule i od nacionalnih manjina. Konano dobro je da se sve nacionalne manjine u Hrvatskoj spomenu u tom uvodnom dijelu Ustava i preambule. Ja sam Rome naveo kao paradigmu jer je
  • 2. toliko oito da su jedna prisutna i duboko ukorijenjena nacionalna manjina u Hrvatskoj. Dosada ih nije bilo, neka se navedu svi. Reeno je da se Ustav mijenja u tri pravca, odnosno dva potpravca i jednom pravcu. Prvo je govoreno da e se mijenjati samo ono 邸to je potrebno za prilagodbu i nu転no za ulazak Hrvatske u Europsku uniju za zatvaranje odreenih poglavlja ili privremeno zatvaranje. To je prva kategorija promjena. Njih je ukupno etiri i njih manje vi邸e u potpunosti ili uz neke izmjene podr転avamo i u njihovom sastavljanju, najvi邸e vidim ulogu struke, odnosno strunjaka za europsko pravo sa sveuili邸ta kojih u Hrvatskoj nema mnogo. Nekoliko ljudi je tu, ije mi邸ljenje bih uvijek poslu邸ao i doslovno ga napisao u Ustav. Drugi dio su horizontalne izmjene kojih se tie onoga 邸to moramo izmijeniti u vlastitom Ustavu, jer ulazimo u jedan novi pravni i politiki poredak, a Europska unija to ne tra転i od nas istog trena. Dakle, mogli bi ekati, nije nu転no za zatvaranje poglavlja. I konano, tree i to je ono gdje je Vlada oti邸la korak dalje od onoga 邸to je najavljivala, jesu izmjene Ustava koje se naprosto tiu nekih temeljnih vrijednosti i pravila igre i dru邸tva u hrvatskom dru邸tvu u politici, politikoj zajednici, 邸to je politiki proces. to je politiki proces i mora biti rezultat dogovora i mora proi neko vrijeme za dono邸enje tog dogovora. Kao 邸to mora proi i neko vrijeme kada birate ustavne suce. Nije dobro da ih se bira na nain na koji se biralo do sada. lanak 7. Ustava takoer ne spada u ovaj europski korpus pitanja koje treba urediti i promijeniti i uskladiti s europskom praksom i zakonodavstvom, ali se tie posredno Hrvatske ulaska u NATO. Dakle, u prijedlogu Vlade, u prijedlogu izmjene lanka 7. se 転eljelo oito bitno olak邸ati i na novi nain definirati proceduru slanja i dono邸enja odluka o slanju Oru転anih snaga Hrvatske u inozemstvo, kao i odluka o ulasku strane oru転ane sile u Hrvatsku. Napomenut u samo da za ulazak Hrvatske u NATO nikakve izmjene hrvatskih zakona i Ustava u ovom smislu nisu bile potrebne, pa u tom smislu ne predstavljaju kategorini uvjet, nego jednu na邸u vlastitu odluku kojom sebi 転elimo stvarati ili olak邸ati ako za time ima potrebe ili je jasnije definirati ili je mo転da postro転iti ili je iskoristiti priliku pa i nakon devet godina uskladiti sa tekstom Ustava u nekim drugim lancima, a to je sada prilika da se napravi. Dakle, u obrazlo転enju lanka 7. i lanka 82. Ustava, odnosno izmjena i dopuna tih lanaka stoji jedna nevjerojatna stvar. Stoji na stranici 4 teksta koji je Vlada uputila u proceduru, da se ustavnom definicijom uloge Oru転anih snaga RH, treba obuhvatiti etiri temeljne misije i zadae Oru転anih snaga definirane dugoronim planom razvoja Oru転anih snaga RH i onda se nabrajaju te funkcije. Skoro eksplicitno stoji da je hrvatski Ustav potrebno usuglasiti sa neim 邸to nije niti zakon. To je kao da napi邸ete da je zakon o gradnji potrebno uskladiti sa generalnim urbanistikim planom Zagreba ili Karlovca. Tako ne ide. Pa ipak je Ustav vi邸i akt vrijednosti, ipak je Ustav ne邸to 邸to postavlja najdugoronja pravila igre. Dakle, gospodo, tko god je ovo pisao, ovo je takva zamjena teze, da vas molim da ovo izae iz obrazlo転enja. I onda 邸to slijedi? Slijedi da je zbog toga, ali ne obja邸njava se zbog ega, potrebno je smanjiti potrebnu veinu za dono邸enje odluke za izlazak Hrvatske vojske izvan RH. Za邸to je potrebno? Hrvatska ima svoju tradiciju, ima svoju ustavnu praksu. U 10 godina se nijednom kod dono邸enja va転nih odluka nije dogodilo da netko opstruira, da radi nered, da tjera mak na konac. Dvotreinska veina za izlazak Hrvatske vojske u oru転ane misije i u mirovne misije sa borbenim elementima je nu転nost i dobra stvar za svaku Vladu i za svaku oporbu, i to treba ostati. I u tom smislu emo redefinirati ovaj cijeli tekst pitanja i ponuditi na na邸e rje邸enje uz jo邸 jedan dodatak. Predsjednik Republike je definiran u hrvatskom Ustavu kao vrhovni zapovjednik. U dosada邸njim odredbama Ustava to se nije ni na koji nain vidjelo nije. Vojska ulazi i izlazi iz dr転ave bez da je to ureeno Ustavom, da je uloga predsjednika dr転ave ureena Ustavom, dok u nekim drugim dijelovima je, diplomatskokonzularna predstavni邸tva, imenovanja ambasadora, imenovanje 邸efova obavje邸tajnih i sigurnosnih slu転bi, ovdje nema niega. Znate kako izgleda u proceduri kada se 邸alje Hrvatska vojska u Afganistan? Onda od predsjednika dobijete papir, na kojem pi邸e,
  • 3. "dajem mi邸ljenje", toka, potpis. Ne pi邸e pozitivno ili negativno. Ustavom treba definirati da je prethodna suglasnost predsjednika u ovom procesu uz inicijativu Vlade, bitan sastojak. To do sada nije bilo u Ustavu. Treba biti u Ustavu, smatramo to vrsto. Hrvatska narodna banka se usklauje za zahtjevima, odnosno uvjetima koje moramo ispuniti za Europsku uniju. Ali ovdje samo navodim jedan primjer nekonzistentnosti. Dakle, u prijedlogu dopuna Ustava oko Dr転avnog ureda za reviziju, se navodi njegova funkcija i navodi se funkcija glavnog revizora. Istovremeno, Ustav ne spominje funkciju guvernera Narodne banke koja priznat ete u praksi i u stvarnosti puno va転nija, ako je ustavna kategorija va転nija od glavnog revizora. Nema guvernera Narodne banke. To je lanak ispod lanka. Glavnog revizora ste stavili u Ustav, guvernera i dalje nema. Razmislite o tome. Mi emo razmisliti, nudimo rje邸enja. Guverner se ne spominje u hrvatskom Ustavu. Zabrana zastarijevanja. Ukidanje zastarijevanja kaznenih dijela iz vremena pretvorbe i privatizacije. Dakle, ako treba ponovit u. To je prijedlog koje je SDP detaljno i minuciozno rekao bih, razradio. Ivo Josipovi i grupa strunjaka, razradio i dao u proceduru prije dosta vremena. Drago mi je da je Vlada konano prihvatila takvo stajali邸te. Meutim predlo転eno rje邸enje je nedovoljno. To je neozbiljno obrazlo転enje. Njegovo obrazlo転enje je neozbiljno. Iz njega se tono vidi da se tome nije pristupilo studiozno, detaljno. Nudimo puno bolje rje邸enje koje je vama poznato i koje je bilo u proceduri i moram rei da sam iznenaen da je cijela pria svedena na jednu 邸turu reenicu. "Nema zastare za kaznena djela propisana zakonom, poinjena u procesu pretvorbe i privatizacije. Imovinska korist oduzet e se". Gledajte, neke od najbriljantnijih pravnih normi, recimo u Sjedinjenim Amerikim Dr転avama, stare 230 godina, su 邸ture i kratke. Iza njih je slijedila vi邸e desetljetna i stoljetna sudska praksa. S tim se ne mo転emo usporeivati. Ove stvari moramo puno preciznije, ako hoete profesorski definirati, da bi imale smisla. Ovo nema smisla, ovo je lijepa 転elja "wishful thinking". To mo転e puno bolje, dat emo prijedlog. Vjerujem da ete se suglasiti s tim prijedlogom i da neete tvrditi kao prethodne dvije godine da je to lo邸e rje邸enje koje nije provedivo. Provedivo je. Predlo転it emo i jo邸 ne邸to drugo i to e kolege detaljnije obrazlo転iti, jer kod obveznog obrazovanja ne spominje se prvo zvanje. Ova pria bez spominjanja prvog zvanja nema smisla. Takoer je samo lijepa 転elja. Konano, zadnje ali ne najmanje referendum, odredbe o referendumu. Tu smo poeli stvarati ja neu rei Frankensteina, ali jednu malu alkemiju. Hrvatski Ustav u lanku 141., a taj lanak je iz Bo転ia 90. godine propisuje vrlo rigorozne uvjete za referendum kada je u pitanju udru転ivanje i razdru転ivanje i u strahu, u realnom strahu da taj prag ne bude previsok odluilo se kriterije ubla転iti. Moje mi邸ljenje, rei u vam ga otvoreno i u raspravama sa ljudima koji se razumiju u Ustav i koji su ga pisali kao recimo gospodin eks 90. godine i sudjelovali u njegovoj izradi sam tvrdio i tvrdim da taj lanak hrvatskog Ustava nije nu転no prepreka za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, odnosno da se referendum ne mora nu転no provoditi po tom lanku nego po onom lanku o obinom referendumu jer ulazak u Europsku uniju ne moramo nu転no protumaiti u smislu lanka 141. kao udru転ivanje i razdru転ivanje sa savezima drugih dr転ava jer je lanak, izvorni lanak Ustava pisan za Bo転i 90. Podsjetit u vas da u tom trenutku Europska unija bila jo邸 dvije godine u budunosti. Dakle, ne vjerujem da ste znali za Europsku uniju u to vrijeme ali ste znali za Jugoslaviju i Jugoslaviju ste imali pred oima kada ste pisali lanak 141. u kojem je kljuna odredba ne udru転ivanje nego onaj zadnji stavak razdru転ivanje. Zna se koja je bila intencija zakonodavca i taj lanak sam po sebi nije prepreka za referendum. U Europsku uniju su razliku od Jugoslavije i to je bit stvari mo転e mirno ui i mirno izai. Dakle, nije odluka koja je nepovratna ali pristupamo izmjenama. U redu. I sada se ve u startu zapliemo poku邸avajui
  • 4. obrazlo転iti 邸ta je to veina, koja veina treba, gdje je prebivali邸te. Pa vidimo juer na Odboru za Ustav, Poslovnik i politiki sustav, da se predla転e novo rje邸enje koje po prvi puta kada je birako pravo po srijedi u hrvatski Ustav uvodi pojam prebivali邸ta. Vidite, bez imalo zlobe prema na邸im sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini koji se u ovom trenutku nalaze u dosta te邸koj situaciji i moramo im pomoi, tamo se dogaaju stvari koje se i nas tiu. Kao dobri susjedi u tome emo morati sudjelovati ali to je krunski dokaz, manipulacije i zlouporabe tog naroda, hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Konano smo do邸li na kriterij prebivali邸ta i netko ga predla転e u Ustav, i to vi gospodine eks, a to ne vrijedi za parlamentarne i predsjednike izbore. Dakle, ne mo転emo biti tako neprincipijelni. Mi se mo転emo dogovoriti da kriteriji za dono邸enje referenduma i za uspjeh referenduma i za ulazak Hrvatske u Europsku uniju budu kako se dogovorimo, da mogu biti kao u Njemakoj, kao u Irskoj, da prag za izlazak bude kako se dogovorimo a da stvar bude legitimna. Ali sami ste predla転ui jedno pa drugo rje邸enje dokazali koliko je postojei sustav neodr転iv i u biti nemoralan i neprincipijelan. Te treba prebivali邸te, te ne treba, te je potrebno da izae veina upisanih u Hrvatskoj te ne treba, te se glas ljudi koji glasaju u inozemstvu rauna u kvorum, ali se ne rauna ukupan rezultat. Imamo kaos. Tu nemamo u ovom trenutku definitivan prijedlog, to je tema o kojoj moramo razgovarati. A tie se i la転nih birakih popisa i Zakona o prebivali邸tu jer to 邸to se u Hrvatskoj od prebivali邸ta mo転e raditi vjerojatno ne mo転e nigdje. Ili moramo to jasno definirati kao Italija. Furio Radin ima domicil u nekom gradu koji je daleko od Pule, tamo ima pravo glasati. Svi znaju da tamo ne 転ivi i da nikada nije 転ivio ali to je tako talijanskim zakonom ureeno. I kad glasa za talijanski parlament mora ii u Italiju ili glasati po邸tom. Ali nema 130 birali邸ta u Istri za izbore za talijanski Parlament, je li tako da nema? Imamo sljedeu situaciju. Moramo prema na邸im sunarodnjacima u BiH se malo ozbiljnije i odgovornije postaviti. Ovo je samo jedan primjer da to radimo lo邸e, a trenutno su tamo ustavne promjene u tijeku. Neemo pisati bosanski Ustav, neemo nikome zavrtati ruku, neemo se petljati ali razgovarati moramo. To je prilika da se pomogne. Na ovakav nain pokazujemo da smo sami kreirali kaos koji nismo u stanju odr転avati. Dogovor je da za tjedan dana prijedlog SDP-a, HNS-a i IDS-a doe na Odbor za Ustav, Poslovnik i politiki sustav, da doe ovdje na raspravu i da se o njemu raspravlja ali da se o njemu ne glasa kao 邸to se ni danas nee glasati ili glasovati o ovom prijedlogu nego da nakon toga ili paralelno s time sjednemo, dogovorimo, ali ne iza zavjese. Juer su ovdje bili prosvjedi GONG-a. Pozdravljam ih. 貼elim uti i sadr転aj, a ne samo 転elju da se o tome raspravlja. Tu smo, javno razgovaramo. Vjerujem da su predlo転ene izmjene duboke i na邸e intervencije prije duboke nego 邸iroke. Pre邸iroko nismo i邸li, ovo nije pisanje novog Ustava, ali kad razgovaramo o ozbiljnim stvarima idemo razgovarati 邸to je mogue ozbiljnije. Za kraj 邸teta je 邸to ovo nije poelo u veljai kako smo predlagali. Vidite i sami da u ovoj situaciji mimo parlamenta i mimo Hrvatskog sabora raspravu voditi ne mo転emo. Pa ako ne邸to iz ovoga izae dobro, onda je to upravo to zakljuio je predsjednik Milanovi.