際際滷

際際滷Share a Scribd company logo

Prijedlog Ustavnih Promjena Zoranov Govor

Download as DOC, PDF
S
sdphrvatske
1 of 3
Download to read offline
Govor predsjednika Milanovia donosimo u cijelosti: Po邸tovani predsjednie, po邸tovani zastupnici. Pred vama je Prijedlog skupine zastupnika za pokretanje postupka za izmjene hrvatskoga Ustava. Sukladno dogovoru izmeu premijerke i predstavnika triju stranaka mi smo podnijeli ovaj prijedlog i prije nekoliko dana i na Odboru za Ustav, Poslovnik i politiki sustav razmotrili i raspravili o tom prijedlogu. Usvojena je odluka da se krene na temelju ovoga prijedloga takoer u jedan paralelni proces izmjena Ustava, da bi se na kraju ta dva procesa objedinila i i邸la sa zajednikim prijedlogom. Rukovodili smo se prije svega logikom da je pored ovih opih izmjena, odnosno pored posebnih izmjena koje su potrebne za ulazak Hrvatske u Europsku uniju potrebno pristupiti i nekim drugim izmjenama, koje nisu u izravnoj vezi sa ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i koje naprosto smatramo da predstavljaju vrijednost same po sebi i da je dobro da budu unesene u hrvatski Ustav. U podruju Europske unije i prilagodbe Hrvatske na lanstvo u Europskoj uniji dr転ali smo se u velikoj mjeri prijedloga koji je podnijela Vlada i Vladina radna skupina. U ovom drugom dijelu imamo nekoliko vlastitih prijedloga koji su drukiji od prijedloga Vlade, zadiremo u neka posve druga podruja i isto tako neke od tema predla転emo da se urede na drukiji nain. Ovo nije obian zakonodavni proces. Izmjene Ustava nisu stvar koja se radi svaki dan i bez obzira na to 邸to vjerojatno ne bismo niti pristupili izmjenama Ustava da nema pregovora sa Europskom unijom, dr転imo da je to prilika koju svakako treba iskoristiti i to iskoristiti na dobar nain. Razgovaralo se i sa strukom, pa tako i na Odboru i uvijek smo ne spremni, nego da tako ka転em postoji volja da se razgovara sa strukom i da se prihvate mi邸ljenja struke, naroito u podrujima koje su vezane uz Europsku uniju i odabir odreenih pravnih i politikih termina koji naprosto moraju biti precizno definirani, i koji na neki nain predstavljaju i uvjet Europske unije za pregovore. Krenimo redom, od preambule, odnosno od odredbe o nacionalnim manjinama o kojoj je ve bilo govora i Vlada je iskazala, odnosno premijerka osobno spremnost da se ova odredba pro邸iri, odnosno dopuni na nain da se u toj odredbi lanka 1., odnosno u toj odredbi preambule, a lanka 1. Prijedloga Nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske koji je pred vama spomenu, odnosno navedu izrijekom sve manjine, jer dr転imo naprosto da je to u danoj situaciji najpametnije i najpo邸tenije rje邸enje. Izostavljanjem bilo koje manjine, raenjem razlike izmeu autohtone i neautohtone manjine, ulazimo na sklizak teren po kojem smo se ve dosta dugo sklizali, a malo tko je vje邸t u tome. Raditi razliku izmeu jedne manjine, druge manjine, obja邸njavati 邸to to znai autohton, anticipirati 邸to e se dogoditi za godinu ili 10 godina kad Hrvatska ue u Europsku uniju i kada bude otvorenija za migracije, radne snage, stanovni邸tva, naprosto na ovaj nain otklanjamo sve dileme. I isto tako, radi se o tri nacionalne manjine koje su dosta zastupljene u Hrvatskoj. Ispravljamo jednu neloginost, pa mo転da i malu nepravdu koja je postojala u hrvatskom Ustavu do danas. lanak 7. Ustava, a tie se oru転anih snaga, i dono邸enje odluka o slanju oru転anih snaga u inozemstvo i dono邸enje odluka o ulasku stranih oru転anih snaga u Republiku Hrvatsku, predla転emo urediti na drukiji nain od onoga koji je predlo転ila Vlada i to stoga jer dr転imo da lanak Ustava mora jasno konstatirati i provesti injenicu da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik. Toga u dosada邸njem tekstu Ustava nije bilo, nekom oma邸kom, propustom ili ime ve. Dakle radi se o tome da predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik ne samo ima pravo sudjelovati kao supotpisnik ili kao sudonositelj odluke u tim va転nim procesima, nego ima i tu obavezu, to i odgovornost. Do sada je to naprosto bilo preskoeno. A u niz drugih odredaba Ustava izrijekom se spominje proceduralno predsjednikov supotpis dakle tamo gdje predsjednik ima ovlasti, ovdje toga nije bilo. Isto vrijedi i za prijedlog, moram priznat ne znam ime motiviran da Hrvatska vojska izlazi iz Hrvatske odlukom samo veine zastupnika umjesto dosada邸nje dvotreinske veine koja se afirmirala u praksi i za koju duboko vjerujemo da koristi svakoj buduoj Vladi. To je te邸ka odluka i treba je donijeti zajedniki. Tu bih rekao da ta 2/3 veina za koju dr転imo treba ostati u Hrvatskom ustavu neke vrste mlai brat konsenzusa. Konsenzus bi bio idealan. Sigurni smo da nitko ne 転eli slati Hrvatsku vojsku u bilo koju riskantnu ili borbenu misiju bez da ima 邸iroku podr邸ku koja granii s konsenzusom, ali naravno te邸ko je postii konsenzus, dakle potpuno jednoglasje.
Pripadnici nacionalnih manjina su do sada sukladno lanku 15. u Hrvatskoj svih ovih nacionalnih manjina dosada navedenih, pa i onih koji su navedeni dopunski u zakonu a sada ulaze svi u Ustav, postojala je mogunost da pored opeg prava glasa imaju tzv. dopunsko pravo glasa. Ta Ustavna odredba je potpuno jasna i ne treba biti Nikola Tesla da bi se shvatilo da je ustavotvorac kada je donosio tu normu smatrao pokazao politiku volju da se tako ne邸to ostvari i rekao da se pored opeg prava glasa mo転e dati i dopunsko pravo glasa. Ta dva prava glasa, prema slovu Ustava, nisu konkurirajua i jedno ne iskljuuje drugo, nego su komplementarna, ukoliko se tako odlui. Neobino je da je Ustav tako ne邸to predviao benevolentno, otvoreno, a onda istog trenutka nai邸ao na veliku barijeru zakonodavca koji se pravio gluh ili nevje邸t da takva Ustavna odredba ne postoji. Postoji i predla転emo da se ustavom odredi da predstavnici odnosno da pripadnici manjina u Republici Hrvatskoj imaju to dopunsko pravo pred opega prava glasa, a da se detaljnim, da se modaliteti toga prava urede zakonom, a ne Ustavom. Javno bilje転ni邸tvo dr転imo da pored odvjetni邸tva koje je Ustavna kategorija mora biti navedeno u Hrvatskom ustavu. I inae bi Ustavu openito kao jednome aktu dobro do邸lo jedno nomotehniko pospremanje jer u njemu u normativnom smislu vlada poprilian nered, ali s obzirom da smo se ve nauili u njemu snalaziti da ipak nije toliko golem onda mo転da ipak za time nema potrebe. U idealnom svijetu bilo bi potrebe kada bi ga se pisalo ispoetka. Dakle, ako se odvjetni邸tvo navodi kao Ustavna kategorija koja proizlazi iz tradicije i iz prava na obranu onda to treba uinjeno i sa javnim bilje転ni邸tvo. Isto nekom vrstom analogije vrijedi i za uno邸enje odredbe, na邸 je prijedlog da se u Ustavu spomene i guverner Narodne banke, jer ako se u Ustavu ve spominje na niz mjesta drugih inokosnih organa, dr転avnih odvjetnika, ak i glavnih dr転avnih revizora, pravobranitelja onda priznat ete du転nost i funkcija guvernera Narodne banke, centralne banke, federalnih rezervi kako god se to gdje i u kojem kontekst spominjalo je jedno od jako va転nih du転nosti. A neovisnost te du転nosti je jedan od temelja financijskog poretka Europe u koju ulazimo. Prijedlog guvernera u Ustav, jer je u Ustavu i dr転avni revizor, ali ak i da nije dr転avni revizor, du転nost guvernera smatramo jo邸 va転nijom. lanak 31. Ustava postojeeg Ustava predla転e se da se dodaju stavci koji na puno detaljniji i ozbiljniji nain reguliraju pitanje ukidanja zastare i ne samo za to pitanje, za kaznena djela poinjena tijekom procesa pretvorbe i privatizacije kao i za ratno profiterstvo i bogaenje na nezakonitim osnovama u vrijeme oru転ane agresije na Republiku Hrvatsku. Prijedlog Vlade je 邸tur i kratak, u nekakvoj pravnoj tradiciji Sjedinjenih Amerikih Dr転ava prije 250 godina to bi bila itekako mjera vrijednosti, meutim, to je bilo prije 250 godina. Danas stvari moramo definirati jako precizno, i pogledamo li takve odredbe u Europskim ugovorima, u osnivakim ugovorima, u Lisabonskom ugovoru, vidjet ete da se malo toga, osim na naelnoj razini definira s dvije rijei, to su itekako dugake i precizne formulacije. U tom smislu i o tome e govoriti u ime predlagatelja profesor Ivo Josipovi koji je koordinator i autor tog lanka, jer to je jedan pravi posao bio, smatramo da je ovo pravi put i pravo rje邸enje. Predla転emo i da se na tragu Vladinog prijedloga o kriterijima o odr転avanju referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, gdje se Vlada u svom prijedlogu o kojem se raspravljalo pro邸li tjedan odredila da se na referendumu odluuje veinom glasova biraa koji su glasovali u Republici Hrvatskoj da se ista odredba konzekventno unese i u lanak 45. Hrvatskog ustava koji govori o odr転avanju parlamentarnih i predsjednikih izbora u Republici Hrvatskoj i da se doda u Republici Hrvatskoj. Ovdje predla転emo konzekventnost ali isto tako smo naravno otvoreni za dijalog, za razliku od HDZ-ovog prijedloga, mi na zadnjoj sjednici Sabora na kojoj se raspravljali o tom Vladinom prijedlogu nismo kategoriki rekli ni za i邸ta da nam je apsolutno neprihvatljivo i da o tome neemo niti razgovarati. Za razliku od toga na sjednici Odbora, u ime HDZ-a, odnosno predlagatelja Vlade, potpredsjednik Sabora eks unaprijed je otklonio mogunost razgovora o temama iz ovog podruja, ali svejedno morat emo o tome sjesti i razgovarati. Tim vi邸e, jer je prijedlog Vlade o pravilima za odr転avanje i uspjeh referenduma za lanstvo u Europskoj uniji po prvi puta unio kriterij u Republici Hrvatskoj, s obzirom da Republika Hrvatska neprijeporno jest hrvatski teritorij, kao i vjerojatno hrvatska veleposlanstva. Morat emo definirati 邸to to znai i 邸to ste pod time mislili rei i koja je bila poruka jer moramo imati iste kriterije.
U obrazovanju takoer, vrlo kratko, smatramo da je potrebno u Ustav unijeti izmjene kada je u pitanju obvezno obrazovanje i jamstvo dr転ave da e ono biti bez naknade, odnosno besplatno ali nema smisla velikoga ako se ne uvede kriterij prvoga zvanja, prve kvalifikacije. Bez te odredbe prijedlog Vlade je prazan isto kao i odredba u lanku, o zabrani, odnosno ukidanju zastare u privatizaciji, to treba dodatno razraditi i jasnije definirati 邸to se pod time mislilo. Smatramo i da Hrvatski sabor mora donijeti proraun veinom glasova svih zastupnika. Na godi邸njoj razini nema va転nijeg trenutka u kojem se glasa o povjerenju o jednom cijelom projektu Vlade. Dakle, odreuje se dono邸enje prorauna kako e se javni novac tro邸iti u javnoj sferi. S obzirom da se 50% novca, da se tako puki izrazim, tro邸i u re転iji i aran転manu dr転ave, nema va転nije stvari. Za taj projekt, za tu politiku svaka Vlada krajem kalendarske godine mora dobiti jasan mandat svoje veine u predstavnikom tijelu za sljedeu godinu. Bio je jedan prigovor da to znai ako proraun ne proe Vlada pada. Da, meutim s obzirom da u Ustavu stoji da je rok za to 120 dana i da se u roku od 120 dana od dana predlaganja, a taj dan je definiran zakonom, mora donijeti proraun to je vrlo dugo razdoblje. Na ovakav nain na koji smo dosada donosili proraun mi ga bagateliziramo. Jo邸 jedna tema veine, odnosno kojom veinom se donosi nekakva odluka. Ustavni suci, s time se ustvari Vlada ve slo転ila. Predla転emo da se Ustavne suce bira dvotreinskom veinom u Hrvatskom parlamentu. To predla転emo pro futuro, od toga nikakve konkretne koristi SDP i partneri HNS i IDS ne mogu imati jer kao 邸to znate sastav Ustavnog suda je popunjen i to na jedno du転e razdoblje. Dakle, nema nikakvog pro domo garda, nema nikakve zle ili sebine intencije, jedino intencija da Ustavni sud za razliku od ljudi i kandidata iz zadnjeg ciklusa ulaze vrhunski strunjaci. Moram rei da je moj dojam da je jedan krug ljudi koji je postao ustavnim sucem iz kategorije onih za koje je trebalo dokazivati da ispunjavaju minimalne kriterije. Takve ne 転elimo u Ustavnom sudu i zato emo se morati dogovarati ubudue oko najboljih kandidata pa onda e onaj tko je protiv njih morati objasniti za邸to je. To je dobro za Hrvatsku, a to je poduprla ini mi se i struka. Europska unija, bez ula転enja u europski uhidbeni nalog i potrebe koje su tu nu転ne kao i odredbu da se hrvatski dr転avljani mogu izruivati temeljem meunarodnog sporazuma sa drugim dr転avama, a ne ovim putem europskog uhidbenog naloga treba samo navesti razliku. Dakle, u europskom uhidbenom procesu sudjeluju samo sudovi. Tu politike nema. Dakle, sudac sucu izruenje, ugovor o izruenju bilateralni ugovor sa drugom dr転avom jednako politika u pravilu odluuje ministar pravosua. Dakle mo転da su se te dvije kategorije mogle odvojiti u dva odvojena lanka, ali i postojei prijedlog je onima koji to razumiju jasan. Konano sutra emo ui u Europsku uniju, proi e do tog dana jo邸 neko vrijeme, bit e jo邸 neka afera, bit e jo邸 neko hap邸enje, bit e jo邸 nekog bje転anja od odgovornosti, ali emo ui u EU. Kad uemo u Europsku uniju onda emo se pona邸ati malo kulturnije u Parlamentu, bit e i novi saziv Sabora, bit e ljudi koji znaju 邸to je to, pa e onda znati jednako tako i da je Vlada u sustavu Europskog prava Vlada de facto zakonodavac i da hrvatska Vlada sutra s ovim glasovima u Vijeu Europske unije donosi direktive i druga vi邸a pravila Europske unije. I zato je po uzoru na dobru europsku praksu potrebno da Sabor bude ukljuen u taj postupak u svakoj etapi. Naravno to ne opstruira niti jednu buduu Vladu jer e Vlada uvijek svojom veinom koju osigurava u Saboru moi osigurati da odreeni projekt, odnosno prijedlog zakonodavnog propisa proe u Saboru, ali prije nego 邸to netko u ime hrvatske Vlade obve転e Republiku Hrvatsku u Vijeu Europske unije i glasa u korist odreene direktive ili regulative o tome se treba raspravljati u Hrvatskom saboru i barem nadle転ni odbor o tome mora donijeti odluku. Tako je to u niz europskih zemalja, a to podnesenim prijedlogom Vlade nije regulirano i ostavlja prostor zakonodavnog reguliranja. 貼elimo da se to unese u hrvatski Ustav, tim vi邸e 邸to Lisabonski sporazum predvia jaanje uloga parlamenata u europskom zakonodavnom procesu. Prije svega po pitanju supsidijarnosti, dakle da se parlamenti u svakom pojedinanom sluaju odrede ne u sadr転aju nego je li neki propis uope potrebno donositi na europskoj razini. To je Lisabonski sporazum. Na邸 prijedlog je da se u svakom, a sve su to va転ni propisi koji e utjecati na 転ivot i gospodarstvo, prije toga raspravi barem na odboru Hrvatskog sabora gdje vladajua veina uvijek ima veinu, ali bez Sabora to ne bi smjelo prolaziti. To je prijedlog koji je, ponavljam, na tragu dobre i napredne europske prakse zakljuio je Milanovi.

More Related Content

Prijedlog Ustavnih Promjena Zoranov Govor

  • 1. Govor predsjednika Milanovia donosimo u cijelosti: Po邸tovani predsjednie, po邸tovani zastupnici. Pred vama je Prijedlog skupine zastupnika za pokretanje postupka za izmjene hrvatskoga Ustava. Sukladno dogovoru izmeu premijerke i predstavnika triju stranaka mi smo podnijeli ovaj prijedlog i prije nekoliko dana i na Odboru za Ustav, Poslovnik i politiki sustav razmotrili i raspravili o tom prijedlogu. Usvojena je odluka da se krene na temelju ovoga prijedloga takoer u jedan paralelni proces izmjena Ustava, da bi se na kraju ta dva procesa objedinila i i邸la sa zajednikim prijedlogom. Rukovodili smo se prije svega logikom da je pored ovih opih izmjena, odnosno pored posebnih izmjena koje su potrebne za ulazak Hrvatske u Europsku uniju potrebno pristupiti i nekim drugim izmjenama, koje nisu u izravnoj vezi sa ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i koje naprosto smatramo da predstavljaju vrijednost same po sebi i da je dobro da budu unesene u hrvatski Ustav. U podruju Europske unije i prilagodbe Hrvatske na lanstvo u Europskoj uniji dr転ali smo se u velikoj mjeri prijedloga koji je podnijela Vlada i Vladina radna skupina. U ovom drugom dijelu imamo nekoliko vlastitih prijedloga koji su drukiji od prijedloga Vlade, zadiremo u neka posve druga podruja i isto tako neke od tema predla転emo da se urede na drukiji nain. Ovo nije obian zakonodavni proces. Izmjene Ustava nisu stvar koja se radi svaki dan i bez obzira na to 邸to vjerojatno ne bismo niti pristupili izmjenama Ustava da nema pregovora sa Europskom unijom, dr転imo da je to prilika koju svakako treba iskoristiti i to iskoristiti na dobar nain. Razgovaralo se i sa strukom, pa tako i na Odboru i uvijek smo ne spremni, nego da tako ka転em postoji volja da se razgovara sa strukom i da se prihvate mi邸ljenja struke, naroito u podrujima koje su vezane uz Europsku uniju i odabir odreenih pravnih i politikih termina koji naprosto moraju biti precizno definirani, i koji na neki nain predstavljaju i uvjet Europske unije za pregovore. Krenimo redom, od preambule, odnosno od odredbe o nacionalnim manjinama o kojoj je ve bilo govora i Vlada je iskazala, odnosno premijerka osobno spremnost da se ova odredba pro邸iri, odnosno dopuni na nain da se u toj odredbi lanka 1., odnosno u toj odredbi preambule, a lanka 1. Prijedloga Nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske koji je pred vama spomenu, odnosno navedu izrijekom sve manjine, jer dr転imo naprosto da je to u danoj situaciji najpametnije i najpo邸tenije rje邸enje. Izostavljanjem bilo koje manjine, raenjem razlike izmeu autohtone i neautohtone manjine, ulazimo na sklizak teren po kojem smo se ve dosta dugo sklizali, a malo tko je vje邸t u tome. Raditi razliku izmeu jedne manjine, druge manjine, obja邸njavati 邸to to znai autohton, anticipirati 邸to e se dogoditi za godinu ili 10 godina kad Hrvatska ue u Europsku uniju i kada bude otvorenija za migracije, radne snage, stanovni邸tva, naprosto na ovaj nain otklanjamo sve dileme. I isto tako, radi se o tri nacionalne manjine koje su dosta zastupljene u Hrvatskoj. Ispravljamo jednu neloginost, pa mo転da i malu nepravdu koja je postojala u hrvatskom Ustavu do danas. lanak 7. Ustava, a tie se oru転anih snaga, i dono邸enje odluka o slanju oru転anih snaga u inozemstvo i dono邸enje odluka o ulasku stranih oru転anih snaga u Republiku Hrvatsku, predla転emo urediti na drukiji nain od onoga koji je predlo転ila Vlada i to stoga jer dr転imo da lanak Ustava mora jasno konstatirati i provesti injenicu da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik. Toga u dosada邸njem tekstu Ustava nije bilo, nekom oma邸kom, propustom ili ime ve. Dakle radi se o tome da predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik ne samo ima pravo sudjelovati kao supotpisnik ili kao sudonositelj odluke u tim va転nim procesima, nego ima i tu obavezu, to i odgovornost. Do sada je to naprosto bilo preskoeno. A u niz drugih odredaba Ustava izrijekom se spominje proceduralno predsjednikov supotpis dakle tamo gdje predsjednik ima ovlasti, ovdje toga nije bilo. Isto vrijedi i za prijedlog, moram priznat ne znam ime motiviran da Hrvatska vojska izlazi iz Hrvatske odlukom samo veine zastupnika umjesto dosada邸nje dvotreinske veine koja se afirmirala u praksi i za koju duboko vjerujemo da koristi svakoj buduoj Vladi. To je te邸ka odluka i treba je donijeti zajedniki. Tu bih rekao da ta 2/3 veina za koju dr転imo treba ostati u Hrvatskom ustavu neke vrste mlai brat konsenzusa. Konsenzus bi bio idealan. Sigurni smo da nitko ne 転eli slati Hrvatsku vojsku u bilo koju riskantnu ili borbenu misiju bez da ima 邸iroku podr邸ku koja granii s konsenzusom, ali naravno te邸ko je postii konsenzus, dakle potpuno jednoglasje.
  • 2. Pripadnici nacionalnih manjina su do sada sukladno lanku 15. u Hrvatskoj svih ovih nacionalnih manjina dosada navedenih, pa i onih koji su navedeni dopunski u zakonu a sada ulaze svi u Ustav, postojala je mogunost da pored opeg prava glasa imaju tzv. dopunsko pravo glasa. Ta Ustavna odredba je potpuno jasna i ne treba biti Nikola Tesla da bi se shvatilo da je ustavotvorac kada je donosio tu normu smatrao pokazao politiku volju da se tako ne邸to ostvari i rekao da se pored opeg prava glasa mo転e dati i dopunsko pravo glasa. Ta dva prava glasa, prema slovu Ustava, nisu konkurirajua i jedno ne iskljuuje drugo, nego su komplementarna, ukoliko se tako odlui. Neobino je da je Ustav tako ne邸to predviao benevolentno, otvoreno, a onda istog trenutka nai邸ao na veliku barijeru zakonodavca koji se pravio gluh ili nevje邸t da takva Ustavna odredba ne postoji. Postoji i predla転emo da se ustavom odredi da predstavnici odnosno da pripadnici manjina u Republici Hrvatskoj imaju to dopunsko pravo pred opega prava glasa, a da se detaljnim, da se modaliteti toga prava urede zakonom, a ne Ustavom. Javno bilje転ni邸tvo dr転imo da pored odvjetni邸tva koje je Ustavna kategorija mora biti navedeno u Hrvatskom ustavu. I inae bi Ustavu openito kao jednome aktu dobro do邸lo jedno nomotehniko pospremanje jer u njemu u normativnom smislu vlada poprilian nered, ali s obzirom da smo se ve nauili u njemu snalaziti da ipak nije toliko golem onda mo転da ipak za time nema potrebe. U idealnom svijetu bilo bi potrebe kada bi ga se pisalo ispoetka. Dakle, ako se odvjetni邸tvo navodi kao Ustavna kategorija koja proizlazi iz tradicije i iz prava na obranu onda to treba uinjeno i sa javnim bilje転ni邸tvo. Isto nekom vrstom analogije vrijedi i za uno邸enje odredbe, na邸 je prijedlog da se u Ustavu spomene i guverner Narodne banke, jer ako se u Ustavu ve spominje na niz mjesta drugih inokosnih organa, dr転avnih odvjetnika, ak i glavnih dr転avnih revizora, pravobranitelja onda priznat ete du転nost i funkcija guvernera Narodne banke, centralne banke, federalnih rezervi kako god se to gdje i u kojem kontekst spominjalo je jedno od jako va転nih du転nosti. A neovisnost te du転nosti je jedan od temelja financijskog poretka Europe u koju ulazimo. Prijedlog guvernera u Ustav, jer je u Ustavu i dr転avni revizor, ali ak i da nije dr転avni revizor, du転nost guvernera smatramo jo邸 va転nijom. lanak 31. Ustava postojeeg Ustava predla転e se da se dodaju stavci koji na puno detaljniji i ozbiljniji nain reguliraju pitanje ukidanja zastare i ne samo za to pitanje, za kaznena djela poinjena tijekom procesa pretvorbe i privatizacije kao i za ratno profiterstvo i bogaenje na nezakonitim osnovama u vrijeme oru転ane agresije na Republiku Hrvatsku. Prijedlog Vlade je 邸tur i kratak, u nekakvoj pravnoj tradiciji Sjedinjenih Amerikih Dr転ava prije 250 godina to bi bila itekako mjera vrijednosti, meutim, to je bilo prije 250 godina. Danas stvari moramo definirati jako precizno, i pogledamo li takve odredbe u Europskim ugovorima, u osnivakim ugovorima, u Lisabonskom ugovoru, vidjet ete da se malo toga, osim na naelnoj razini definira s dvije rijei, to su itekako dugake i precizne formulacije. U tom smislu i o tome e govoriti u ime predlagatelja profesor Ivo Josipovi koji je koordinator i autor tog lanka, jer to je jedan pravi posao bio, smatramo da je ovo pravi put i pravo rje邸enje. Predla転emo i da se na tragu Vladinog prijedloga o kriterijima o odr転avanju referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, gdje se Vlada u svom prijedlogu o kojem se raspravljalo pro邸li tjedan odredila da se na referendumu odluuje veinom glasova biraa koji su glasovali u Republici Hrvatskoj da se ista odredba konzekventno unese i u lanak 45. Hrvatskog ustava koji govori o odr転avanju parlamentarnih i predsjednikih izbora u Republici Hrvatskoj i da se doda u Republici Hrvatskoj. Ovdje predla転emo konzekventnost ali isto tako smo naravno otvoreni za dijalog, za razliku od HDZ-ovog prijedloga, mi na zadnjoj sjednici Sabora na kojoj se raspravljali o tom Vladinom prijedlogu nismo kategoriki rekli ni za i邸ta da nam je apsolutno neprihvatljivo i da o tome neemo niti razgovarati. Za razliku od toga na sjednici Odbora, u ime HDZ-a, odnosno predlagatelja Vlade, potpredsjednik Sabora eks unaprijed je otklonio mogunost razgovora o temama iz ovog podruja, ali svejedno morat emo o tome sjesti i razgovarati. Tim vi邸e, jer je prijedlog Vlade o pravilima za odr転avanje i uspjeh referenduma za lanstvo u Europskoj uniji po prvi puta unio kriterij u Republici Hrvatskoj, s obzirom da Republika Hrvatska neprijeporno jest hrvatski teritorij, kao i vjerojatno hrvatska veleposlanstva. Morat emo definirati 邸to to znai i 邸to ste pod time mislili rei i koja je bila poruka jer moramo imati iste kriterije.
  • 3. U obrazovanju takoer, vrlo kratko, smatramo da je potrebno u Ustav unijeti izmjene kada je u pitanju obvezno obrazovanje i jamstvo dr転ave da e ono biti bez naknade, odnosno besplatno ali nema smisla velikoga ako se ne uvede kriterij prvoga zvanja, prve kvalifikacije. Bez te odredbe prijedlog Vlade je prazan isto kao i odredba u lanku, o zabrani, odnosno ukidanju zastare u privatizaciji, to treba dodatno razraditi i jasnije definirati 邸to se pod time mislilo. Smatramo i da Hrvatski sabor mora donijeti proraun veinom glasova svih zastupnika. Na godi邸njoj razini nema va転nijeg trenutka u kojem se glasa o povjerenju o jednom cijelom projektu Vlade. Dakle, odreuje se dono邸enje prorauna kako e se javni novac tro邸iti u javnoj sferi. S obzirom da se 50% novca, da se tako puki izrazim, tro邸i u re転iji i aran転manu dr転ave, nema va転nije stvari. Za taj projekt, za tu politiku svaka Vlada krajem kalendarske godine mora dobiti jasan mandat svoje veine u predstavnikom tijelu za sljedeu godinu. Bio je jedan prigovor da to znai ako proraun ne proe Vlada pada. Da, meutim s obzirom da u Ustavu stoji da je rok za to 120 dana i da se u roku od 120 dana od dana predlaganja, a taj dan je definiran zakonom, mora donijeti proraun to je vrlo dugo razdoblje. Na ovakav nain na koji smo dosada donosili proraun mi ga bagateliziramo. Jo邸 jedna tema veine, odnosno kojom veinom se donosi nekakva odluka. Ustavni suci, s time se ustvari Vlada ve slo転ila. Predla転emo da se Ustavne suce bira dvotreinskom veinom u Hrvatskom parlamentu. To predla転emo pro futuro, od toga nikakve konkretne koristi SDP i partneri HNS i IDS ne mogu imati jer kao 邸to znate sastav Ustavnog suda je popunjen i to na jedno du転e razdoblje. Dakle, nema nikakvog pro domo garda, nema nikakve zle ili sebine intencije, jedino intencija da Ustavni sud za razliku od ljudi i kandidata iz zadnjeg ciklusa ulaze vrhunski strunjaci. Moram rei da je moj dojam da je jedan krug ljudi koji je postao ustavnim sucem iz kategorije onih za koje je trebalo dokazivati da ispunjavaju minimalne kriterije. Takve ne 転elimo u Ustavnom sudu i zato emo se morati dogovarati ubudue oko najboljih kandidata pa onda e onaj tko je protiv njih morati objasniti za邸to je. To je dobro za Hrvatsku, a to je poduprla ini mi se i struka. Europska unija, bez ula転enja u europski uhidbeni nalog i potrebe koje su tu nu転ne kao i odredbu da se hrvatski dr転avljani mogu izruivati temeljem meunarodnog sporazuma sa drugim dr転avama, a ne ovim putem europskog uhidbenog naloga treba samo navesti razliku. Dakle, u europskom uhidbenom procesu sudjeluju samo sudovi. Tu politike nema. Dakle, sudac sucu izruenje, ugovor o izruenju bilateralni ugovor sa drugom dr転avom jednako politika u pravilu odluuje ministar pravosua. Dakle mo転da su se te dvije kategorije mogle odvojiti u dva odvojena lanka, ali i postojei prijedlog je onima koji to razumiju jasan. Konano sutra emo ui u Europsku uniju, proi e do tog dana jo邸 neko vrijeme, bit e jo邸 neka afera, bit e jo邸 neko hap邸enje, bit e jo邸 nekog bje転anja od odgovornosti, ali emo ui u EU. Kad uemo u Europsku uniju onda emo se pona邸ati malo kulturnije u Parlamentu, bit e i novi saziv Sabora, bit e ljudi koji znaju 邸to je to, pa e onda znati jednako tako i da je Vlada u sustavu Europskog prava Vlada de facto zakonodavac i da hrvatska Vlada sutra s ovim glasovima u Vijeu Europske unije donosi direktive i druga vi邸a pravila Europske unije. I zato je po uzoru na dobru europsku praksu potrebno da Sabor bude ukljuen u taj postupak u svakoj etapi. Naravno to ne opstruira niti jednu buduu Vladu jer e Vlada uvijek svojom veinom koju osigurava u Saboru moi osigurati da odreeni projekt, odnosno prijedlog zakonodavnog propisa proe u Saboru, ali prije nego 邸to netko u ime hrvatske Vlade obve転e Republiku Hrvatsku u Vijeu Europske unije i glasa u korist odreene direktive ili regulative o tome se treba raspravljati u Hrvatskom saboru i barem nadle転ni odbor o tome mora donijeti odluku. Tako je to u niz europskih zemalja, a to podnesenim prijedlogom Vlade nije regulirano i ostavlja prostor zakonodavnog reguliranja. 貼elimo da se to unese u hrvatski Ustav, tim vi邸e 邸to Lisabonski sporazum predvia jaanje uloga parlamenata u europskom zakonodavnom procesu. Prije svega po pitanju supsidijarnosti, dakle da se parlamenti u svakom pojedinanom sluaju odrede ne u sadr転aju nego je li neki propis uope potrebno donositi na europskoj razini. To je Lisabonski sporazum. Na邸 prijedlog je da se u svakom, a sve su to va転ni propisi koji e utjecati na 転ivot i gospodarstvo, prije toga raspravi barem na odboru Hrvatskog sabora gdje vladajua veina uvijek ima veinu, ali bez Sabora to ne bi smjelo prolaziti. To je prijedlog koji je, ponavljam, na tragu dobre i napredne europske prakse zakljuio je Milanovi.