�ݺ�ߣ

Idejno rješenje o mogućnosti izgradnje „Pansiona“ u istarskoj županiji
Projekt: SWOT analiza Istarske županije
Snage :
 prometna dostupnost
 blizina europskih i hrvatskih urbanih centara
 bogatstvo povijesnih, kulturnih i prirodnih atrakcija
 razvijena ekonomska osnova – gospodarstvo, obrazovanje, uprava
 razvijena infrastruktura
 postojanje tradicije turizma
 poljoprivredni resursi (izvor hrane)
 ekološki zdrava sredina
 geotermalni resursi
Slabosti :
 slabo definirana turistička ponuda
 slaba organiziranost i koordinacija subjekata turističke ponude
 slaba uređenost i označenost pojedinih područja Istarske županije
 nedostatak zabavnih sadržaja
 slabi marketing i promocija
 nedovoljni smještajni kapaciteti
 nerazvijeni smještajni, ugostiteljski i trgovački sektor
Mogućnosti :
 stvaranje Istarske županije kao turističke destinacije
 suradnja sa drugim turističkim regijama – povijesna povezanost
 koordinacija sa gospodarskim subjektima
 orijentacija određenom tipu turista:
 razvoj selektivnih oblika turizma
 poboljšanje turističke ponude dodatnim sadržajima
Prijetnje :
 slaba suradnja između subjekata turističke ponude
 ograničavajuća zakonska osnova za razvoj turizma na seoskim
domaćinstvima
 konkurencija Slovenije, Mađarske, Italije i Austrije
 limitirani izvori financiranja razvoja
o Skijalište sa vučnicom /
žičarom
 Škola skijanja za sve uzraste
• Zimski vrtići
• Suradnja sa osnovnim i srednjim školama
 Skijaško trčanje i biatlon
• Pripreme sportaša i natjecanje
 Sanjkanje
 Snowboarding
 Snowtoubing
 Noćno korištenje staze
 Osigurati umjetni snijeg – produljenje skijaške sezone
Dražen Sulimanec, Stjepan Konzula 1, 52420 Buzet

o Ekstremni sportovi
 Planinarenje
 Brdski biciklizam
 Paragliding
o Program sportskih priprema
o Smještajni kapaciteti
 Obnova vojnog objekta i prenamjena u pansion
 Izgradnja planinskih apartmana – potpuna opremljenost
• Različita kategorizacija
 Planinarski dom
o Ugostiteljska i zabavna ponuda
 Restoran a la carte / caffe – bar u sklopu pansiona
 Prostor za noćne izlaske
 Zalogajnica – planinarski dom
o Tematsko edukativne staze
 Upoznavanje prirode
 Škola u prirodi
 Jahanje
o Buissiness programi
 Tema building

Turizam i životna sredina
Uticaj turizma na životnu sredinu i „koncept nosivog kapaciteta”
Turizam je sektor privrede koji sa prirodom i životnom sredinom ima naglašeno dvosmjeran odnos.
Naime, sa jedne strane, zdrava i atraktivana sredina spada među osnovne resurse za većinu tipova
turizma, pa je njeno očuvanje jedan od osnovnih preduvjeta njihovog dugoročnog razvoja i opstanka.
Nažalost, ni postojanje ove povratne sprege, ne sprečava turistički razvoj usmjeren ka ostvarivanju
maksimalne kratkoročne dobiti, bez obzira na dugoročnu neodrživost. Zbog toga je važno da se u
upravljanju resursima uključi lokalno stanovništvo koje je vezano za resurse egzistencijalnim,
dugoročnim interesima.
Mudro razvijan turizam može postati privredna djelatnost koja omogućava održivo korištenje
prirodnih resursa. Važno je imati na umu da „totalna zaštita” prirode nije moguća, niti je „prirodna”.
Ideal održivog razvoja nije konzervacionizam, već razumijevanje, skladno uklapanje i održivo
korištenje postojećih resursa. Razvoj turizma se zasniva na očuvanoj prirodi i životnoj sredini, te je
strateški interes ovog privrednog sektora da podrži i stimulira aktivnosti na očuvanju i unapređenju tih
vrijednosti i dobara.
S druge strane, neosporno je da turizam može i značajno negativno utjecati na prirodu. Čak i oblici
turizma sa prefiksom „eko”, čija je glavna ponuda neki oblik omogućavanja kontakta s nedirnutom i
očuvanom sredinom, neminovno, samim svojim postojanjem u nekom prostoru mogu remetiti,
odnosno menjaju ekosistem.
Osnovni uticaj stvoren je privlačenjem i koncentracijom turista na nekom prostoru, što kao posljedicu
ima sve uobičajene pritiske kojima koncentracije ljudi i aktivnosti opterećuju sredinu (pritisak od
otpada, otpadnih voda, saobraćaja i sl). Izgradnja infrastrukture potrebne za turističku djelatnost
nepovratno vrši prenamijenu prostora i prirode, veliki broj gostiju utječe na lokalni način života, socio-
kulturni identitet, strukturu privredne osnove (najčešće napuštanjem tradicionalnih delatnosti), itd.
Koncept koji se koristi za pronalaženje optimalnog načina korištenja postojećih resursa za djelatnost
turizma je poznat pod nazivom ,,koncept nosivog kapaciteta”.
Može se definirati kao „maksimalni broj turističkih korisnika koji istodobno posjećuju turističko
mjesto bez neprihvatljivih poremećaja fizičkog, ekonomskog i socio-kulturnog okoliša, kao i bez
neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetitelja”, (PZOIŽ, 2006 : 213).
Treba voditi računa o različitim dimenzijama nosivog kapaciteta, jer će se u različitim slučajevima kao
ograničenje pojaviti različiti faktori. U nekom slučaju najkritičnija su fizičko-ekološka ograničenja
kada ekosistem ne može podnijeti veći pritisak bez pojave njegove degradacije. Kod postojeće
infrastrukture, zavisno od tehnologije koja se koristi, isti broj posetitelja imati će različitu vrstu i
intenzitet pritiska na životnu sredinu.
U drugom je slučaju osnovno ograničenje sposbnost lokalne zajednice za prihvaćanje vanjskih utjecaja
bez pojave niza nepovoljnih posljedica, od poremećaja društvenih odnosa, do destruktivnog djelovanja
na lokalnu kulturu, identitet i sl. U vezi sa ovim je i pitanje distribucije troškova i koristi od turističke
delatnosti.
Značajni su i ekonomski i politički čimbenici. Kada se govori o ekonomskim čimbenicima misli se

prvenstveno o razvojnim ograničenjima, nametnutim kriterijima, kao što su profitabilnost,
raspoloživost kapitala i sl. U drugom slučaju, ograničenja su određena događanjima u području
politike i procesa donošenja odluka (na pr. strateška odluka o sufinanciranju gradnje infrastrukture i
sl).
U osnovi postoje dva važna čimbenika kojima se može ocijeniti ekološki učinak sektora turizma na
nekom području, odnosno dva osnovna pravca djelovanja kojima se negativni utjecaj sektora turizma
na prirodu i životnu sredinu može minimizirati.
Prvi je adekvatno zoniranje prostora na osnovu vrijednosti i resursa koji se štite (prirodna i kulturna
baština, vode, vrijedno zemljište, šume...) i utvrđivanje kapaciteta prostora za sve ustanovljene zone.
Tako izvedeno zoniranje prostora omogućava, raspodijelu pritisaka turizma na dobra i životnu sredinu,
usklađenu sa kapacitetom prostora.
Drugi je primijena tehnoloških/organizacijskih mjera kojima se minimiziraju negativne poslijedice
pritiska turističkih sadržaja i aktivnosti - u potpunosti razvijena komunalna infrastruktura, efikasno i
štedljivo korišćenje energije, vode i drugih resursa.
Masovni sezonski turizam koji još uvijek prevladava u turističkoj ponudi IŽ, predstavlja značajan
problem u dimenzioniranju komunalne infrastrukture, jer se u relativno kratkom razdoblju turističke
sezone naglo poveća broj korisnika (u nekim mjesecima i preko 100%).

�ݺ�ߣ

Projekt_Pansion

More Related Content

Projekt_Pansion