2. Protiv totalitarizma
Tijekom Drugoga svjetskog rata Crkva u Hrvata
pro転ivljavala je sudbinu vlastitog naroda.
S njime je dijelila nadanja, strepnje i sva ratna
stradanja.
Za vrijeme komunistike vladavine bila je
izlo転ena te邸kim i sustavnim progonima.
Hrabro邸u mnogih znanih i neznanih svjedoka
vjere, Crkva je ouvala vlastitu slobodu i postala
oslonac ugro転enom i obespravljenom narodu.
3. Oekivanja hrvatskog naroda da e stvaranjem
Nezavisne Dr転ave Hrvatske (1941.) 転ivjeti u
slobodnoj i samostalnoj dr転avi, brzo su se
iznevjerila.
Nakon 邸to se odrekao dijela hrvatskoga
nacionalnog teritorija, dr転avni je re転im pod
pritiskom njemakih i talijanskih vlasti poeo
provoditi politiku nacionalne, rasne, vjerske i
ideolo邸ke diskriminacije.
Hrvatski su biskupi uputili brojne prosvjede
vodstvu NDH kako bi se za邸titila prava svih ljudi,
a meu njima se najvi邸e isticao zagrebaki
nadbiskup Alojzije Stepinac koji je hrabro i
otvoreno stajao na stranu progonjenih.
5. Poga転ena sloboda
Uspostavom komunistike vladavine 1945.
nastupilo je vrijeme borbenog ateizma i progona
Crkve.
Ubijeni su, zatvarani i progonjeni brojni sveenici
i vjernici.
Onemoguen je ili u nekim sluajevima potpuno
zabranjen rad poznatih katolikih 邸kola, te je
obustavljeno izla転enje knjiga, asopisa i novina.
Crkva je bila prisiljena zatvoriti djeje vrtie,
siroti邸ta, starake domove i bolnice.
Vjernici su 転ivjeli pod stalnim pritiskom i bilo im
je onemogueno zauzimanje vodeih polo転aja u
prosvjeti, vojsci, politici i medijima.
6. Nepravedna osuda
Kako bi je uinila podlo転nom i poslu邸nom, vlast
je Crkvu u Hrvata odluila odvojiti od zajedni邸tva
sa Svetom Stolicom.
Vodstvu Crkve koje bi pristalo na takvu igru
ponuene su bogate povlastice.
Znajui kakva se opasnost za jedinstvo Crkve i
budunost vjere u tome skriva, nadbiskup
Stepinac odluno odbacuje takvu ponudu.
Nije se dao zastra邸iti ni la転nim optu転bama ni
zatvorskom kaznom.
8. Alojzije Stepinac osuen je na zatvorsku kaznu i prisilni
rad u trajanju od 16 godina te na gubitak politikih i
graanskih prava u trajanju od 5 godina.
U tome su Crkva i narod prepoznali i svoju vlastitu osudu,
a u liku neustra邸ivog nadbiskupa prona邸li snagu i
ohrabrenje da izdr転e sve nedae i doekaju bolja
vremena.
Papa Ivan Pavao II. proglasio je Alojzija
Stepinca bla転enim u Mariji Bistrici 3.
listopada 1998.