![Tipovi podatka
• Kolekcije
• Objekti koji mogu poprimiti više različitih objekta i spremiti ih kao cijelinu.
• Omogućuju dohvat i iteraciju kroz objekte da bi im mogli pristupiti.
• Lista
• Definira se preko uglatih zagrada [ ] ili pozivom konstruktora list()
• Promjenjiv tip podatka (možemo naknadno dodavati, mjenjati ili brisati vrijednosti).
• Tuple
• Definira se preko ( ) zagrada i nepromjenjiv je.](https://image.slidesharecdn.com/pythonpripremazazavrniispitpolaznici-240911084349-201ad107/85/Python_Priprema-za-zavrsni-ispit_polaznici-pdf-31-320.jpg)
More Related Content
What's hot (20)
Similar to Python_Priprema za završni ispit_polaznici.pdf (12)
![[TVZ računarstvo] Dinamičke web aplikacije, predavanje 9.](https://cdn.slidesharecdn.com/ss_thumbnails/9mvc-170514144351-thumbnail.jpg?width=560&fit=bounds)
Python_Priprema za završni ispit_polaznici.pdf
- 1. Priprema za završni pismeni ispit Python developer
- 2. Sadržaj • Polaganje ispita i bodovanje • Ponavljanje gradiva
- 4. Razine pitanja po težini i bodovanje • Prilikom polaganja ispita polaznik se može susresti sa 4 težine pitanja: • lako: 2 boda • srednje teško: 3 boda • teško: 4 boda • jako teško: 5 bodova
- 5. Formati pitanja • Radio button: samo jedan točan odgovor • Checkbox: više točnih odgovora • Kratki odgovori • Dugi odgovori: prazno crtovlje za tekst (esejski oblik odgovora)
- 6. Važno! • Pitanja nemaju ograničeno trajanje. • Pitanja možete označiti i vratiti se na njih koliko god puta želite, sve dok ne završite ispit klikom na “Završi ispit”. • Procjena vremena potrebnog za riješavanje određenih zadataka: • Pitanja višestrukog odabira: 30 – 60 sekundi • Pitanja kratkog odgovora: 60 sekundi • Esejska pitanja: 120 - 180 sekundi • Problemski zadaci: do 15 minuta Ukupno vrijeme koje polaznici imaju za polaganje ispita je 90 minuta. Postotak potreban za prolaz ispita: 50%
- 7. Ostala pitanja i odgovori… • Koji dio gradiva je zastupljen u pismenom ispitu? • Možete se susresti s gradivom iz svih seminara obrađenih na nastavi. • Postoji li razlika između polaganja ispita online i u učionici? • Ne postoji. Bez obzira na to jeste li nastavu slušali u učionici ili online, ispit polažete u učionicama Algebra centara.
- 8. Ostala pitanja i odgovori… • Što kada položimo i ovaj dio ispita? • Nakon što položite i pismeni dio ispita, moći ćete preuzeti potvrdu i uvjerenje o završenom programu obrazovanja, od strane upisnog osoblja, u roku o kojem će naknadno biti obaviješteni.
- 10. Što sadrži termin pripreme za ispit? • Temelji računalnog razmišljanja, primjena elemenata računalnog razmišljanja i pseudokod • Povijest Pythona i uvod u programski jezik Python • Varijable, tipovi podataka, funkcije u Pythonu i upravljanje greškama u programskom kôdu • Moduli u Pythonu • Baze podataka i SQL • Python u području IoT • Python u podatkovnoj znanosti
- 11. Važno! • Jednako kao na nastavi, kako biste riješili određene zadatke na ispitu koji vas očekuje koristit ćete alat Visual Studio Code. • Rješenja iz VSC-a kopirat ćete u ispitnu aplikaciju. • Više o navedenom možete pronaći u “Uputama za pismeni završni ispit”.
- 13. Prisjetimo se: Što je kodiranje, a što programiranje? • Kodiranje: pisanje programskog koda na osnovu prethodno dobivenih instrukcija, odnosno zahtjeva. • Programiranje: širi pojam koji obuhvaća kodiranje, ali i razradu instrukcija, odnosno predstavlja razradu svih potrebnih koraka koji će dovesti do rješenja problema. • Kodiranje je dio programiranja. Računalno razmišljanje Informatika Computer Science Programiranje
- 14. Računalno razmišljanje • Računalno razmišljanje je način rješavanja problema koji se može primijeniti na rješavanje problema iz života, ne samo problema povezanih s računarstvom. • To je misaoni proces tijekom kojeg definiramo problem te njegove manje dijelove na način da se rješenje može opisati kao slijed jednoznačno definiranih koraka. • Računalnim razmišljanjem možemo doći do rješenja za kompleksni problem te isti predstaviti na način kojeg mogu razumjeti osobe, računala ili oboje.
- 15. Koji su ključni elementi računalnog razmišljanja?
- 16. Računalno razmišljanje - ključni elementi • Dekompozicija – rastavi problem na manje djelove. • Uočavanje uzoraka - uoči ponavljanja i sličnosti. • Apstrakcija – identifikacija i fokus samo na važne elemente rješenja. • Algoritam – uputa korak po korak kako doći do rješenja. * Provjera kvalitete rješenja - ne ulazi u osnovne elemente, ali je nužan korak za kvalitetno i ispravno rješavanje problema.
- 17. Računalno razmišljanje Illustration by Freepik Storyset ? Rastavljanje Uzorak Apstrakcija Algoritam
- 18. Primjer: otvaranje trgovine s IT i gaming opremom
- 19. Pseudo kod • Programski kod koji koristi slobodan jezik kako bi opisao neki problem ili algoritam. • Nije vezan za određeni programski jezik. • Pseudo kôd može sličiti programskom kôdu nekog programskog jezika, ali pseudo kôd NEMA definiranu sintaksu. Važno je zapamtiti da se programski kôd piše po točno definiranim pravilima i može se pokretati i izvršavati na računalu, dok pseudo kôd nema nikakva pravila.
- 20. Pseudo kod - primjer Zadatak: Napisati pseudokod za komponentu registracije korisnika na neku aplikaciju (registracija koristi ime, prezime, email, username i password). Sva navedena polja su obvezna. Razmisliti i napraviti određene provjere kako bi utvrdili da su svi podaci valjani i da je registracija moguća. pocetak upisi ime upisi prezime dok nije emailIspravan upisi email ako je email validan i email ne postoji u bazi podataka emailIspravan inace ispisi grešku za korisnika da se upisan email ne može registrirati dok nije usernameIspravan upisi username ako username ne postoji u bazi: usernameIspravan inace ispisi neispravn unos za username jer vec postoji u bazi podataka dok nije passwordIspravan upisi password upisi ponoviPassword ako je password = ponviPassword I password validan passwordIspravan inace ispisi poruku da password ne sadrzava obavezne znakove, duljinu ili se passwordi ne podudaraju registraj korisnika kraj
- 21. Zadatak: Pseudo kod • Napisati pseudo kod za komponentu dohvata vrijednosti s meteo stanice (temperatura, tlak i vlaga) koje dolaze u CSV obliku iz modula MeteoService. • Provjeriti ispravnosti podataka i spremiti ih u txt datoteku. • Pripaziti na provjere!
- 22. Zadatak Što od navedenog nije točno u vezi računalnog razmišljanja? (više je odgovora točno) A) Računalno razmišljanje je najbolje za programe razvijene u Pythonu, ali može se koristiti i uz druge programske jezike. B) Računalno razmišljanje je primjenjivo samo na probleme za koje se mogu izraditi računalni programi. C) Računalno razmišljanje se može primjenjivati za rješavanje svakodnevnih problema. D) Računalno razmišljanje zahtijeva razmišljanje kao računalo, odnosno na način da se sve može izračunati.
- 24. O Python-u • Python je programski jezik opće namjene. • Nastao je krajem 80-tih godina prošlog stoljeća, a prva javna inačica objavljena je 1991. godine. • Osmislio ga je programer Guido van Rossum u Nizozemskoj. • Ime Python proizašlo je iz televizijske serije Monty Python's Flying Circus. Izvor: Google Images
- 25. Python PEP • Python Enhancement Proposals • skup dokumenta i pravila koji definiraju dizajn, pravila i konvenciju pisanja Python koda napisanih za Python korisnike. • Postoje tri različita tipa: • Standards – opisuju nove značajke ili implementacije u Pythonu • Informational – smjernice i informacije za korisnike • Process - objašnjenje procesa u Pythonu
- 26. Varijable i tipovi podataka • Varijable – predstavljaju skup podataka korištenih u programskom kodu, a predstavlju "human readable" nazive memorije računala kao mjesto gdje se informacija tj. podatak čuva tijekom izvođenja koda. • Što čini varijablu? • Tip (npr. String, Integer, …) • Podatak (npr. stvarna vrijednost "neki tekst", 5, …) • Naziv (naziv varijable definiran od osobe koja razvija)
- 27. Naziv varijable • Naziv varijable: • NE smije biti isti kao neka od ključnih riječi • NE smije početi brojkom • NE smije imati razmak • NE smije imati posebne znakove: !, ?, @, #, $, %, … and exec not assert finally or break for pass class from print continue global raise def if return del import try elif in while else is with except lambda yield
- 28. Varijable u Pythonu – naziv varijable • Preporuke za imenovanje varijabli. • Naziv varijable bi trebao: • Opisivati podatak koji je pohranjen u varijabli • Imati znak „_” (podvlaka ili underscore) umjesto razmaka. *Opcionalno bez razmaka tako da svaka riječ počinje velikim slovom camelCase • Imati sve znakove napisane malim slovima • Bez (hrvatskih) dijakritičkih znakova • Zadržati dosljednost pa kako je varijabla dio programskog kôda, bolje je za naziv varijable koristiti engleski jezik, ali nikako NE miješati malo engleski, malo hrvatski ili neki drugi jezik. Naziv varijable Podatak koji čuva $x ’Patar Perić’ – NE ime_prezime ’Petar Perić’ – DA A 23,2° C – NE unutarnja_temperatura 28,9° C – DA vanjska_temperatura 23,2° C – DA polumjer kružnice 24.45 – NE polumjerKruznice* 52 – DA
- 29. Primjer
- 30. Tipovi podatka • Osnovni tipovi podataka u Python-u • String (str) - tekst, pise se unutar ' ili " navodnika • Integer (int) - cijeli brojevi • Float (float) - decimalni brojevi • Boolean (bool) - True/False
- 31. Tipovi podatka • Kolekcije • Objekti koji mogu poprimiti više različitih objekta i spremiti ih kao cijelinu. • Omogućuju dohvat i iteraciju kroz objekte da bi im mogli pristupiti. • Lista • Definira se preko uglatih zagrada [ ] ili pozivom konstruktora list() • Promjenjiv tip podatka (možemo naknadno dodavati, mjenjati ili brisati vrijednosti). • Tuple • Definira se preko ( ) zagrada i nepromjenjiv je.
- 32. Tipovi podatka • Set • Definira se preko { } zagrada ili pozivom konstruktora set() • Set, za razliku od liste, odbija duplikate (ne može spremiti iste vrijednosti ili obriše iste vrijednosti ako je kreiran iz liste) • Dictionary • Definira se preko { } zagrada ili pozivom konstruktora dict() *Napomena: iako se i dict i set definiraju preko { } zagrada, razlikuju se po tome da set sprema vrijednosti preko indexa (kao i lista i tuple), dok dict koristi key-value.
- 33. Tipovi podatka – kolekcije primjer
- 34. Zadatak • Napišite program za unos podataka za registraciju korisnika. Registracija: ime, prezime, email, username i password. • Svaku vrijednost ispišite u novi red tako da prvo ispišete opis podatka, a zatim njegovu vrijednost. * Za rješenje zadatka koristiti VSC.
- 35. Zadatak • Kreirajte kolekciju (dict) podataka o očitanju s meteo bazne stanice s preddefiniranim proizvoljnim vrijednostima: Meteo: temperatura, tlak, vlaga, zrak-kvaliteta. Svaku vrijednost ispišite u novi red, tako da prvo ispišete opis podatka, a zatim njegovu vrijednost.
- 37. Objektno orijentirano programiranje (OOP) • Jedan od pristupa računalnog programiranja. • Princip programiranja gdje je rješenje bazirano na skupu objekta koji međusobno komuniciraju i na taj način riješavaju zadan problem. • OOP se ističe jasnim i definiranim arhitekturama aplikacije, jasnim i čitljivim kodom, malom količinom redundancije, odnosno velikom količinom reusabilnog koda.
- 38. Klase i objekti Klasa - korisnički definirani tip podatka kojim se modeliraju objekti sličnih svojstva. • Predstavlja predložak, nacrt na temelju kojeg će se definirati varijable unutar programskog koda. Objekt – stvarna instanca neke klase (koja se nalazi u memoriji). • Svaki objekt je definiran stanjem i ponašanjem definiranim u klasi.
- 39. Python moduli • Moduli u Python-u omogućavaju odvajanje funkcionalnosti u zasebne cijeline i datoteke. • Modul može biti jedna datoteka ili jedan direktorij. • Postoje ugrađeni moduli (dolaze s Python- om). • Module možemo kreirati mi, ali mogu biti i skinuti s interneta (npr. pip). • Module koristimo kako bismo imali bolje orgraniziran kod koje možemo tako lakše ispravljati, proširiti, debuggirati i lakše se snalaziti u istom. Izvor: Freepik Storyset
- 40. Zadatak • Kreirajte klasu Vozilo: • Atributi: • jeUpaljeno: bool (default: False) • Metode: • upali() • vozi(brzina: int) • Metoda upali() postavlja atribut jeUpaljeno na True • Metoda vozi ispisuje poruku "Vozilo putuje brzinom {brzina} km/h" ako je vozilo upaljeno, ako vozilo nije upaljeno, a pozvana je metoda vozi() ispisati poruku, "Vozilo nije upaljeno"
- 41. š
- 42. Zadatak • Kreirajte klasu koja čuva podatke o računalu: Svako računalo ima podatke o: - procesor - količina RAM memorije - vrsta diska - veličina diska - vrsta (prijenosno/stolno) - externa grafička kartica (bool) Omogučiti jednostavni tekstualni prikaz (reprezentaciju) objekta računala u konzoli. Izmjenu količine RAM memorije i diska riješiti koristeći metode za ažuriranje RAM-a, odnosno ažuriranje diska (vrsta diska i količina memorije).
- 43. š
- 44. Programiranje u Pythonu – rad s bazama podataka
- 45. SQLite • SQLite – mala, jednostavna, brza, SQL Database aplikacija. • Ne traži instalaciju. • Uključen u Python instalaciju i većinu Linux distribucija, uključujući i MacOS. Izvor: Google Images
- 46. SQL Structured Query Language • Upitni programski jezik visoke razine. • Dizajniran za rad s bazama podataka. • '*' kao i u Pythonu je zamjena za "sve". • CRUD
- 47. Zadatak: Registracija korisnika • Kreirati dvije tablice: • Tablica gradovi sadrži: • id, naziv, zip (poštanski broj) • Sva polja obavezna • Tablica korisnici treba sadržavati: • id, ime, prezime, username, password, email, mobitel, grad_id • sve polja su obavezna osim mobitela • grad_id je relacija na tablicu gradovi • ubaciti minimalno 2 grada i minimalno 5 korisnika (minimalno 2 korisnika u jednom gradu) • dohvatiti sve korisnike po grad_id (koji ima vise od 1 korisnika) • dodatno (bonus), dohvatiti sve korisnike prema nazivu grada koristeći join
- 48. Zadatak Koje dva osnovna tipa baza podataka se danas najčešće koriste? Opišite prednosti i mane svakog od njih. Dva najzastupljenija tipa baza podataka su: • Relacijske baze - podaci su podijeljeni u tabele i međusobno su povezani relacijama u obliku nekih identifikatora. Podaci su konzistentni, ne ponavaljaju se, pohrana podataka je otporna na ispade sustava. • NoSQL baze - to su baze primarno namijenjene za visoke performanse, pohranjuju podatke kao cjelinu, bez da ih podijele po tabelama i povežu relacijama, podaci su pohranjeni u drugačije oblike od tabela.
- 49. Python u području IoT
- 50. Koja su područja primjene IoT-a? Koja su najpoznatija IoT računala?
- 51. IoT – Internet of Things • Naziv za mrežu elektroničkih sustava povezanih putem interneta. • Sustavi se sastoje od hardware-a i software-a. • Komponente u IoT-u: • Microcontroller (npr. Arduino) ili Single-board computer (npr. Raspberry Pi) • Senzori (PIR, ultrazvuk, temperatura, tlak, vlaga i sl.) • Radio veza (radio moduli – npr. LoRa, Sigfox, XBee) • Internet (cloud – sa softwareom).
- 52. IoT – primjer sustava - flow • Microcontroller (npr. Arduino) na koji su spojeni senzori (žicom) ili napravljen custom PCB sa zalemljenim senzorima na pločici. • Najčešće upogonjen baterijom gdje je potrebno paziti kako napraviti implementaciju zbog štednje energije. • S obzirom da takvih uređaja može biti mnogo u sustavu i da spajanje svakog od ovakvih uređaja na internet može biti skupo ili nemoguće koristi se radio modul specifičnih frekvencija gdje putem radio signala svi uređaji (Node-ovi) šalju putem radio signala digitalne podatke pretvorene iz fizikalnih veličina (senzori) do centralnog mjesta (collector/gateway) najčešće Raspberry Pi koji se napaja iz elektične mreže i ima konekciju na Internet, da distribuira podatke u Cloud na obradu (od svih Node-ova iz sustava). Izvor: Google Images
- 53. IoT – Sense HAT • Kad nismo u mogućnosti raditi s hardware-om postoje razni simulatori s kojima možemo učiti kako rad s harwareom funkcionira - otprilike :) • Za zamjenu Raspberry Pi-a koristimo RaspbianOS Desktop inačicu (RaspbianOS kao takav, je stvarni operacijski sustav koji se koristi na Raspberry Pi uređajima, samo je prilagođen za drugačiju infrastrukturu ARM). • Sense HAT – postoji kao stvaran hardware, ali mi koristimo emuliranu software-sku inačicu. • Da bi Sense HAT povezali s Python-om, importamo modul (unutar RasbianOS-a). • from sense_emu import SenseHat • Gdje potom možemo koristiti emulirani hardware preko SenseHat() objekta • Možemo koristiti: • humidity, temperature, pressure, joystick, accelerometer, gyroscope, display
- 54. Zadatak Napišite program koji će beskonačno ispisivati vaše ime i prezime na ekranu SenseHAT emulatora.
- 56. Python u Data science-u • Python je danas jedan od češće korištenih programskih jezika u podatkovnoj znanosti. • Podatkovna znanost uči nas radu s podacima, točnije, kako: • Prilagoditi format podataka • Očistiti podatke • Uzorkovati podatke prema odgovarajućoj skupini • Komunicirati rezultate kroz vizualizaciju, opis i sažetu interpretaciju rezultata. Izvor: Freepik Storyset
- 57. Python DS - moduli • Pandas • Naziv proizašao iz Panel Data • Alat za analiziranje podataka u Pythonu • Podatke sprema u DataFrame, a zanimljiv je jer u DataFrame možemo ubaciti podatke iz većine poznatih data formata (SQL baza, Excel, CSV i sl.). • Matplotlib • Koristimo za vizualizaciju i izradu grafova • Jednostavna upraba • Grafovi visoke kvalitete • Moguća ugradnja u bilo koji Python GUI.
- 59. Python DS - moduli • NumPy • Numerical Python • Temeljni paket za znanstvene proračune • Zanimljv jer daje lakoću pisanja koja dolazi ih high-level jezika Python, sa snagom i brzinom low-level jezika (poput C-a). • Primjer: genriraj matricu 5x5 ispunjenu s nasumičnim brojevima u rasponu –500, 500
- 60. Zadatak Koja je razlika između Pandas i NumPy alata? Pandas je Python biblioteka za obradu heterogenih tipova podataka, a NumPy je namijenjen za numeričke proračune pa je orijentiran na numeričke tipove podataka.
- 61. Zadatak • Pomoću NumPy-a generirati 100 nasumičnih brojeva u rasponu 1 – 100 i ispisati prosjek istih.
- 62. Pitanja?
- 63. Hvala na pažnji!