際際滷

際際滷Share a Scribd company logo

Recenicno ustrojstvo

Download as PPT, PDF
Iva Babi
Iva Babi

Reenica, diskurz, slu転ba rijei u reenici.

1 of 24
Downloaded 50 times
Reenino ustrojstvo
to je reenica? Dio znanosti o jeziku koji prouava reenicu i njezino ustrojstvo naziva se sintaksa (gr. s箪ntaxis; slaganje ureivanje). Da bi lingvistiki odredili reenicu potrebno je odrediti njoj nadreenu veu jezinu cjelinu iz koje se izvodi
Izreka Prirodna i iskustveno utvrdiva cjelina koja se ostvari kada tko u kakvoj prigodi 邸togod izrekne ili napi邸e zove se izreka. Ovaj tjedan krenuli smo na predavanja. Ponovno emo imati mno邸tvo zadaa i poku邸ati zaslu転iti 邸to bolje ocjene. Trudit emo se nadma邸iti sami sebe. ili -Hm! Tako dakle..? Bitno je svojstvo izreke potpunost izreenoga.
Diskurz Jezina cjelina u kojima je utvrdiva ovisnost jednih jezinih elemenata o izboru drugih. Temeljno mu je svojstvo jezina dovr邸enost. Diskurz traje sve dok izbor novih jezinih jedinica ovisi o prethodno izabranim. Gdje ovisnost prestaje nastupa kraj diskurza. Opseg diskurza nije niim unaprijed zadan.
Diskurz mo転e biti pjesma od jednog stiha, pria, knjiga od prvog do posljednjeg slova potpuni jezini izraz koji sadr転i sve ono 邸to se htjelo ili trebalo rei. Mo転e biti i nezavr邸eni, tada ga oznaujemo s tri toke () Nemojte opet, jer drugi put, boga mi..
Reenica Najmanji dio diskurza koji i sam mo転e biti diskurz. Misao izreena rijeima. Gramatika i znaenjska veza rijei kojom prenosimo potpunu obavijest. Niz rijei, ili jedna rije, koja zapoinje velikim slovom, a zavr邸ava tokom, upitnikom ili usklinikom ( u pravopisnom smislu), a u usmenom govorenju bitna je i intonacija kojom se oznaava poetak i kraj reenice.
*e moj ko邸arka邸ki sutra igrati prijatelj utakmica Luka. Moj e prijatelj Luka sutra igrati ko邸arka邸ku utakmicu.
Kako se rijei povezuju u reenicu? Tako da jedna rije otvara mjesto drugoj. Igrat e Tko e igrati? to e igrati? Kada e igrati? Luka utakmicu sutra Tko je Luka? Kakvu utakmicu? prijatelj ko邸arka邸ku iji je prijatelj? moj
Reenino ustrojstvo Predikat Subjekt Objekt Prilo転na oznaka Atribut Apozicija
Predikat Temeljni reenini dio koji u reenici mjesto otvara samomu sebi i ostalim reeninim dijelovima. Ima sljedea obilje転ja: Lice i broj: 1.,2.,3. jednine i 1., 2., 3. mno転ine Vremena: pro邸lo, sada邸nje, budue Naina: kondicional, imperativ Vida: svr邸eni, nesvr邸eni
Ima sposobnost otvarati mjesto za sve ostale reenine dijelove: Pr. Proitat u. SUBJEKTU tko? Ja OBJEKTU 邸to ? Knjigu PON kako? Brzo POV kada? Sutra POM gdje? U uionici.
Predikatne rijei One rijei od kojih je sastavljen predikat i koje izriu predikatna obilje転ja osobe, vremena, vida, naina. Mo転e biti glagol: Iva ui. (3.o.jd., prezent, nesvr邸eni vid) Mo転e biti neglagolska rije: Iva je studentica. (3.o.jd., prezent, nesvr邸eni vid)
Glagolski predikat sastoji se samo od glagola. jednostavan od jednostavnih glagolskih oblika (prezent, aorist, imperfekt, imperativ) i slo転eni od slo転enih glagolskih oblika (perfekt, pluskvamperfekt, futur, futur II. kondicional I., kondicional II.)
Imenski predikat Pomoni glagol biti + imenica SPONA zamjenica pridjev predikatno broj ime prilog
Neoglagoljena reenica Reenica ne mo転e biti bez predikata, ali ako je iz reeninog smisla jasno znaenje, on se ne mora izrei. Vatra! U pomo !
Subjekt Subjekt je rije u nominativu srona s predikatom (TKO ? TO ?). Obino imenuje ono o emu se u reenici govori. Sronost je slaganje subjekta s predikatom u osobi, broju i rodu. Ja itam. 1.o.jd Ti ita邸. 2. o.jd
Subjekt po vrsti rijei mo転e biti bilo koja imenska rije, npr. : imenica: Knjiga je proitana. zamjenica: Ako ona ita, tko pi邸e? pridjev: Plavokosa ita, crnokosa pi邸e. broj: Jedna ita, druga pi邸e. infinitiv: itati je korisno.
Neizreeni subjekt Onaj koji se prepoznaje iz predikatne osobe pa se zbog toga izostavlja iz reenice Uim hrvatski jezik. Besubjektna reenica - Reenica koja nema subjekta Spava mi se. Juer je cijeli dan ki邸ilo.
Objekt Reenini dio u kosom pade転u (svi osim nominativa i vokativa) kojemu mjesto u reenici otvara glagol u predikatu. Predmet radnje Mo転e biti samo rije koja se mo転e sklanjati Sjetio sam se prijatelja. Ivan se raduje filmu. Luka je pogledao utakmicu. Luka misli o sendviu. Ivana se bavi rukometom.
Izravni objekt U akuzativu bez prijedloga uz prijelazne glagole: Nisi kupio kruh. Proitao sam izvrsnu knjigu. U slavenskom (dijelnom) genitivu uz prijelazne glagole: Nemam ni sestre, ni brata. str. 49. Zbog oblaka ne vidimo sunca.
Neizravni objekt U reenicu ga obino uvede neprijelazni glagoli. Mo転e biti bez prijedloga ili s prijedlogom + imenskom rijei. Pitaju za tebe. 貼elim razgovarati s tobom.
Prilo転na oznaka Reenini dio kojemu mjesto u reenici otvara predikat, a izrie razliite okolnosti u kojima se vr邸i radnja. Mjesto: Gdje? Kamo? Kuda? Dokle? Odakle? Vrijeme: Kada? Otkada? Dokada? Nain: Kako? Uzrok: Za邸to? Zbog ega? Namjera, posljedica, dopu邸tanje, pogodbe, koliine, dru邸tva, sredstva, izuzimanja str. 57
Apozicija Reenini dio kojemu mjesto u reenici otvara imenica ili osobna zamjenica. Apozicija je imenica u istom pade転u kao i imenica ili zamjenica koja joj otvara mjesto. Profesorica Marija voli okoladu. Mi Slavonci dobri smo ljudi.
Atribut Reenini dio kojemu mjesto u reenici otvara imenica. Atribut je pridjev, zamjenica ili broj u istom pade転u kao i imenica koja mu otvara mjesto (sroni atribut) ili je atribut u razliitom pade転u od imenice koja mu otvara mjesto( nesroni atribut). Imam bijeli/tvoj/jedan ogrta. sroni Imam mnogo ogrtaa. Imam ogrta iz Pariza. Bacio je 邸aku pijeska. Volim kolae od jagoda.

More Related Content

Recenicno ustrojstvo

  • 2. to je reenica? Dio znanosti o jeziku koji prouava reenicu i njezino ustrojstvo naziva se sintaksa (gr. s箪ntaxis; slaganje ureivanje). Da bi lingvistiki odredili reenicu potrebno je odrediti njoj nadreenu veu jezinu cjelinu iz koje se izvodi
  • 3. Izreka Prirodna i iskustveno utvrdiva cjelina koja se ostvari kada tko u kakvoj prigodi 邸togod izrekne ili napi邸e zove se izreka. Ovaj tjedan krenuli smo na predavanja. Ponovno emo imati mno邸tvo zadaa i poku邸ati zaslu転iti 邸to bolje ocjene. Trudit emo se nadma邸iti sami sebe. ili -Hm! Tako dakle..? Bitno je svojstvo izreke potpunost izreenoga.
  • 4. Diskurz Jezina cjelina u kojima je utvrdiva ovisnost jednih jezinih elemenata o izboru drugih. Temeljno mu je svojstvo jezina dovr邸enost. Diskurz traje sve dok izbor novih jezinih jedinica ovisi o prethodno izabranim. Gdje ovisnost prestaje nastupa kraj diskurza. Opseg diskurza nije niim unaprijed zadan.
  • 5. Diskurz mo転e biti pjesma od jednog stiha, pria, knjiga od prvog do posljednjeg slova potpuni jezini izraz koji sadr転i sve ono 邸to se htjelo ili trebalo rei. Mo転e biti i nezavr邸eni, tada ga oznaujemo s tri toke () Nemojte opet, jer drugi put, boga mi..
  • 6. Reenica Najmanji dio diskurza koji i sam mo転e biti diskurz. Misao izreena rijeima. Gramatika i znaenjska veza rijei kojom prenosimo potpunu obavijest. Niz rijei, ili jedna rije, koja zapoinje velikim slovom, a zavr邸ava tokom, upitnikom ili usklinikom ( u pravopisnom smislu), a u usmenom govorenju bitna je i intonacija kojom se oznaava poetak i kraj reenice.
  • 7. *e moj ko邸arka邸ki sutra igrati prijatelj utakmica Luka. Moj e prijatelj Luka sutra igrati ko邸arka邸ku utakmicu.
  • 8. Kako se rijei povezuju u reenicu? Tako da jedna rije otvara mjesto drugoj. Igrat e Tko e igrati? to e igrati? Kada e igrati? Luka utakmicu sutra Tko je Luka? Kakvu utakmicu? prijatelj ko邸arka邸ku iji je prijatelj? moj
  • 9. Reenino ustrojstvo Predikat Subjekt Objekt Prilo転na oznaka Atribut Apozicija
  • 10. Predikat Temeljni reenini dio koji u reenici mjesto otvara samomu sebi i ostalim reeninim dijelovima. Ima sljedea obilje転ja: Lice i broj: 1.,2.,3. jednine i 1., 2., 3. mno転ine Vremena: pro邸lo, sada邸nje, budue Naina: kondicional, imperativ Vida: svr邸eni, nesvr邸eni
  • 11. Ima sposobnost otvarati mjesto za sve ostale reenine dijelove: Pr. Proitat u. SUBJEKTU tko? Ja OBJEKTU 邸to ? Knjigu PON kako? Brzo POV kada? Sutra POM gdje? U uionici.
  • 12. Predikatne rijei One rijei od kojih je sastavljen predikat i koje izriu predikatna obilje転ja osobe, vremena, vida, naina. Mo転e biti glagol: Iva ui. (3.o.jd., prezent, nesvr邸eni vid) Mo転e biti neglagolska rije: Iva je studentica. (3.o.jd., prezent, nesvr邸eni vid)
  • 13. Glagolski predikat sastoji se samo od glagola. jednostavan od jednostavnih glagolskih oblika (prezent, aorist, imperfekt, imperativ) i slo転eni od slo転enih glagolskih oblika (perfekt, pluskvamperfekt, futur, futur II. kondicional I., kondicional II.)
  • 14. Imenski predikat Pomoni glagol biti + imenica SPONA zamjenica pridjev predikatno broj ime prilog
  • 15. Neoglagoljena reenica Reenica ne mo転e biti bez predikata, ali ako je iz reeninog smisla jasno znaenje, on se ne mora izrei. Vatra! U pomo !
  • 16. Subjekt Subjekt je rije u nominativu srona s predikatom (TKO ? TO ?). Obino imenuje ono o emu se u reenici govori. Sronost je slaganje subjekta s predikatom u osobi, broju i rodu. Ja itam. 1.o.jd Ti ita邸. 2. o.jd
  • 17. Subjekt po vrsti rijei mo転e biti bilo koja imenska rije, npr. : imenica: Knjiga je proitana. zamjenica: Ako ona ita, tko pi邸e? pridjev: Plavokosa ita, crnokosa pi邸e. broj: Jedna ita, druga pi邸e. infinitiv: itati je korisno.
  • 18. Neizreeni subjekt Onaj koji se prepoznaje iz predikatne osobe pa se zbog toga izostavlja iz reenice Uim hrvatski jezik. Besubjektna reenica - Reenica koja nema subjekta Spava mi se. Juer je cijeli dan ki邸ilo.
  • 19. Objekt Reenini dio u kosom pade転u (svi osim nominativa i vokativa) kojemu mjesto u reenici otvara glagol u predikatu. Predmet radnje Mo転e biti samo rije koja se mo転e sklanjati Sjetio sam se prijatelja. Ivan se raduje filmu. Luka je pogledao utakmicu. Luka misli o sendviu. Ivana se bavi rukometom.
  • 20. Izravni objekt U akuzativu bez prijedloga uz prijelazne glagole: Nisi kupio kruh. Proitao sam izvrsnu knjigu. U slavenskom (dijelnom) genitivu uz prijelazne glagole: Nemam ni sestre, ni brata. str. 49. Zbog oblaka ne vidimo sunca.
  • 21. Neizravni objekt U reenicu ga obino uvede neprijelazni glagoli. Mo転e biti bez prijedloga ili s prijedlogom + imenskom rijei. Pitaju za tebe. 貼elim razgovarati s tobom.
  • 22. Prilo転na oznaka Reenini dio kojemu mjesto u reenici otvara predikat, a izrie razliite okolnosti u kojima se vr邸i radnja. Mjesto: Gdje? Kamo? Kuda? Dokle? Odakle? Vrijeme: Kada? Otkada? Dokada? Nain: Kako? Uzrok: Za邸to? Zbog ega? Namjera, posljedica, dopu邸tanje, pogodbe, koliine, dru邸tva, sredstva, izuzimanja str. 57
  • 23. Apozicija Reenini dio kojemu mjesto u reenici otvara imenica ili osobna zamjenica. Apozicija je imenica u istom pade転u kao i imenica ili zamjenica koja joj otvara mjesto. Profesorica Marija voli okoladu. Mi Slavonci dobri smo ljudi.
  • 24. Atribut Reenini dio kojemu mjesto u reenici otvara imenica. Atribut je pridjev, zamjenica ili broj u istom pade転u kao i imenica koja mu otvara mjesto (sroni atribut) ili je atribut u razliitom pade転u od imenice koja mu otvara mjesto( nesroni atribut). Imam bijeli/tvoj/jedan ogrta. sroni Imam mnogo ogrtaa. Imam ogrta iz Pariza. Bacio je 邸aku pijeska. Volim kolae od jagoda.