際際滷

際際滷Share a Scribd company logo
REFERAT IZ PREDMETA
ISTORIJA
Tema: Religija i mitologija starih Grka
SC ,,Petar Koi Srbac
Uenici: Sran Preli,
Biljana Peri I-2 gimn.
Profesor: Svetlana Bokan
RELIGIJA STARIH GRKA
 Religija je imala veliki znaaj u 転ivotu Grka.
 Grci su bili mnogobo邸ci- politeisti.
 U najstarijim vremenima Grci su obo転avali
prirodu i razne pojave u njoj. Vremenom su se
te predstave mijenjale i dobile odliku
antropomorfizma tj. Vjerovanje u bogove u
ljudskom liku.
 Po grkom shvatanju skoro svaka pojava u
spolja邸njem svijetu je imala i svog boga. Postojali
su: bog Sunca, bog mora, vjetra, vina, rata,
boginje mjeseca, ljubavi, zemljoradnje itd.
 Vjerovali su u zagrobni 転ivot.
 Religija je zauzimala istaknuto mjesto i u
privatnom i u javnom 転ivotu.
Bogovima su prinosili 転rtve i obini graani i
dr転avnici i vojskovoe.
 U ast bogova Grci su prireivali razne sveanosti
i igre.
Grke religijske svetkovine:
 Odr転avane su mnoge sveanosti meu kojima
su najpoznatije dionizijske (u ast boga
Dionisa).
Uesnici su oblaili jareu ko転u i pjevali pjesme
koje su se nazivale tragedije.
 Svaki polis imao je svog boga za邸titnika kome
je prireivao sveanosti. Najpoznatije gradske
sveanosti bile su panatineje  u ast boginje
Atine.
 Postojale su i sportske sveanosti u ast
pojedinih bogova.
 Najpoznatije su bile Olimpijske igre u
ast boga Zevsa koje su po prvi put
odr転ane 776. godine p.n.e.
Pobjednik je dobijao lovorov vjenac.
Referat iz-predmeta-istorija
 Starogrka religija se mo転e rekonstruisati na
osnovu tri vrste izvora:
 literalnih,
 mitografsko- istorijskih
 arheolo邸kih
 Literatura predstavlja najpouzdaniji izvor.
ZNAAJ GRKE RELIGIJE:
 Starogrka religija uticala je na shvatanje
raznih naorda.
 kako je hri邸anstvo jedna od dominantnih
religija, mnogi likovi iz grke mitologije su se
pojavili kao bitni inioci i te religije odnosno
sveci.
GRKA MITOLOGIJA
Grka mitologija naziv je za skupinu mitova
koji pripadaju starim Grcima.
 Mitovi su ugraeni u najpoznatije grke epove
Ilijadu i Odiseju.
 Bogovi su glavni likovi u mitovima, a pored
njih pominju se polubogovi ili heroji.
 U ostala mitska bia spadaju: nimfe, kentauri,
sirene, Kerber, Amazonke.
 Karolov Kerenyi pi邸e da je mitologija, odnosno -
mitologem- pria koja je dobro poznata i
ispriana o bogovima i junacima, ali ve ju je
postalo nemogue nanovo oblikovati i mijenjati.
 Prema skripturalnoj teoriji, sve su mitolo邸ke
legende izvedene iz razliitih prianja religijskih
tekstova.
Prema istorijskoj teoriji, sve su osobe u mitologiji
neko bile ljudska bia, a legende i fantastina
obilje転ja dodaci su kasnijeg vremena.
Referat iz-predmeta-istorija
GRKI BOGOVI:
Grki bogovi izgledali su kao ljudi, imali
vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se
po tome 邸to su bili besmrtni, vi邸e-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i
putovati brzinom svjetlosti, a 転ivjeli su na
planini Olimpu.
Referat iz-predmeta-istorija
HVALA NA PA貼NJI!

More Related Content

Referat iz-predmeta-istorija

  • 1. REFERAT IZ PREDMETA ISTORIJA Tema: Religija i mitologija starih Grka SC ,,Petar Koi Srbac Uenici: Sran Preli, Biljana Peri I-2 gimn. Profesor: Svetlana Bokan
  • 2. RELIGIJA STARIH GRKA Religija je imala veliki znaaj u 転ivotu Grka. Grci su bili mnogobo邸ci- politeisti. U najstarijim vremenima Grci su obo転avali prirodu i razne pojave u njoj. Vremenom su se te predstave mijenjale i dobile odliku antropomorfizma tj. Vjerovanje u bogove u ljudskom liku.
  • 3. Po grkom shvatanju skoro svaka pojava u spolja邸njem svijetu je imala i svog boga. Postojali su: bog Sunca, bog mora, vjetra, vina, rata, boginje mjeseca, ljubavi, zemljoradnje itd. Vjerovali su u zagrobni 転ivot. Religija je zauzimala istaknuto mjesto i u privatnom i u javnom 転ivotu. Bogovima su prinosili 転rtve i obini graani i dr転avnici i vojskovoe. U ast bogova Grci su prireivali razne sveanosti i igre.
  • 4. Grke religijske svetkovine: Odr転avane su mnoge sveanosti meu kojima su najpoznatije dionizijske (u ast boga Dionisa). Uesnici su oblaili jareu ko転u i pjevali pjesme koje su se nazivale tragedije. Svaki polis imao je svog boga za邸titnika kome je prireivao sveanosti. Najpoznatije gradske sveanosti bile su panatineje u ast boginje Atine.
  • 5. Postojale su i sportske sveanosti u ast pojedinih bogova. Najpoznatije su bile Olimpijske igre u ast boga Zevsa koje su po prvi put odr転ane 776. godine p.n.e. Pobjednik je dobijao lovorov vjenac.
  • 7. Starogrka religija se mo転e rekonstruisati na osnovu tri vrste izvora: literalnih, mitografsko- istorijskih arheolo邸kih Literatura predstavlja najpouzdaniji izvor.
  • 8. ZNAAJ GRKE RELIGIJE: Starogrka religija uticala je na shvatanje raznih naorda. kako je hri邸anstvo jedna od dominantnih religija, mnogi likovi iz grke mitologije su se pojavili kao bitni inioci i te religije odnosno sveci.
  • 9. GRKA MITOLOGIJA Grka mitologija naziv je za skupinu mitova koji pripadaju starim Grcima. Mitovi su ugraeni u najpoznatije grke epove Ilijadu i Odiseju. Bogovi su glavni likovi u mitovima, a pored njih pominju se polubogovi ili heroji. U ostala mitska bia spadaju: nimfe, kentauri, sirene, Kerber, Amazonke.
  • 10. Karolov Kerenyi pi邸e da je mitologija, odnosno - mitologem- pria koja je dobro poznata i ispriana o bogovima i junacima, ali ve ju je postalo nemogue nanovo oblikovati i mijenjati. Prema skripturalnoj teoriji, sve su mitolo邸ke legende izvedene iz razliitih prianja religijskih tekstova. Prema istorijskoj teoriji, sve su osobe u mitologiji neko bile ljudska bia, a legende i fantastina obilje転ja dodaci su kasnijeg vremena.
  • 12. GRKI BOGOVI: Grki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome 邸to su bili besmrtni, vi邸e-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a 転ivjeli su na planini Olimpu.