PRAVCI:
futurizam 鐚 nastao u Italiji, odbacuje tradiciju, velia industriju, istie hrabrost, drskost, buntovnost, propagira rat , osvajanje i militarizam
鐚 predstavnici u Italiji: Emilio Filipo Tomaso Marineti
鐚 prestavnici u Rusiji: Vladimir Majakovski, Igor Severjanin, Velimir Hljebnikov, Marina Cvetajeva
ekspresionizam 鐚knji転evni pokret koji se javlja u Njemakoj i Austriji 1910. g. i traje do 1925. Naziv dolazi iz slikarstva, gdje je pokret odranije postojao.
貼ANROVI: lirika kao trenutak u akciji saznavanja svijeta
drama kao razvijanje i sudaranje akcija
slobodni stih sa vanjskih manifestacija prelazi se na unutra邸nji do転ivljaj ritma
pripovijetka imaju malo epskog u sebi
roman neprimjeren ekspresionistikoj poetici
鐚 predstavnici poezije: Gotfrid Ben, Ernest Toler, Ggeorg Trakl, Georg Hajm, Bertolt Breht
鐚 predstavnici drame: Ernest Toler Preobrazba, Masa ovjek, Borci protiv stroja
Bertolt Breht Majka Hrabrost i njezina, Kavkaski krug kredom
konstruktivizam
dadaizam 鐚javlja se 1916. godine u Cirihu. On se raspao 1920. godine i jednim svojim dijelom prerastao u nadrealizam.
鐚 predstavnik i osniva: Tristan Cara
nadrealizam 鐚 umjetniki pokret koji je nastao u Francuskoj. Poinje objavom Nadrealistikog manifesta 1924. godine, autora Andre Bretona.
鐚 predstavnici: Andre Breton, Pol Elijar, Luj Aragon, Gijon Apoliner i slikar Salvador Dali
socijalna knji転evnost 鐚Javlja se poetku 20. stoljea u Rusiji i Francuskoj, a ubrzo i u vi邸e evropskih zemalja. Nastala je kao rezultat nezadovoljstva graanskim dru邸tvom i graanskom knji転evno邸u, koja se bila udaljila od obinog ovjeka.
鐚 predstavnici: pisac Maksim Gorki i slikar Andrej 貼danov
Imaginizam/Ima転inizam 鐚 glavno obilje転je ovog knji転evnog pravca je slikovitost, jedina pouzdana vrijednost u preciznom, vizuelnom do転ivljaju stvarnosti,
temelji se na konkretnim slikama, izbjegava se apstrakcija i simbolika
鐚 glavni predstavnici: Ezra Pound, Sergej Jesenjin, Richard Aldington
鐚 predstavnici anglo-amerike avangardne 邸kole: Tomas Ernest Hulm, Riard Aldington, Ejmi Lovel, Ezra Paund...
鐚 predstavnici ruskog ima転inzma: Vadim er邸enevi, Sergej Jesenjin, Anatolij Marijengof, Aleksandar Kusikov ...
Marksizam
- seminarski rad
Koristiti u edukativne svrhe!
"Ako prilike ine油ovjeka, onda valja prilike uiniti ljudskima."
(Karl Marks)
Marksizam je naziv politike, dru邸tvene i ekonomske teorije osnovane sredinom 19. stoljea od strane Karla Marksa i njegovog prijatelja i suradnika Fridriha Englesa.
Marksizam je i danas jedna od dominirajuih teorija 邸irom svijeta.
Marksizam je specifina teorija jer zagovara napetost, sukobe i promjene. Ovo se najbolje razumije u klasnim borbama i da materijalne snage proizvodnje u dru邸tvu ine dominantan utjecaj na kulturnu/ideolo邸ku nadgradnju svakog dru邸tva.
Dru邸tvene klase tj. dru邸tvene grupe se dijele na vladajuu klasu/feudalce i podlo転nu klasu. Njihov polo転aj u dru邸tvu se razlikuje po njihovom odnosu prema sredstvima za proizvodnju. Vladajua klasa raspola転e sredstvima za proizvodnju dok podlo転na klasa obavlja poslovni rad na tim istim sredstvima za proizvodnju. Veina profita koji nastaje prodajom proizvedenih sredstava ide vladajuoj klasi, 邸to joj osigurava opstanak na veoj poziciji u dru邸tvu.
Kada podlo転na klasa postane svjesna svog polo転aja, nastaju sukobi i napetosti 邸to dovodi do prmjene dru邸tvenih odnosa.
PRAVCI:
futurizam 鐚 nastao u Italiji, odbacuje tradiciju, velia industriju, istie hrabrost, drskost, buntovnost, propagira rat , osvajanje i militarizam
鐚 predstavnici u Italiji: Emilio Filipo Tomaso Marineti
鐚 prestavnici u Rusiji: Vladimir Majakovski, Igor Severjanin, Velimir Hljebnikov, Marina Cvetajeva
ekspresionizam 鐚knji転evni pokret koji se javlja u Njemakoj i Austriji 1910. g. i traje do 1925. Naziv dolazi iz slikarstva, gdje je pokret odranije postojao.
貼ANROVI: lirika kao trenutak u akciji saznavanja svijeta
drama kao razvijanje i sudaranje akcija
slobodni stih sa vanjskih manifestacija prelazi se na unutra邸nji do転ivljaj ritma
pripovijetka imaju malo epskog u sebi
roman neprimjeren ekspresionistikoj poetici
鐚 predstavnici poezije: Gotfrid Ben, Ernest Toler, Ggeorg Trakl, Georg Hajm, Bertolt Breht
鐚 predstavnici drame: Ernest Toler Preobrazba, Masa ovjek, Borci protiv stroja
Bertolt Breht Majka Hrabrost i njezina, Kavkaski krug kredom
konstruktivizam
dadaizam 鐚javlja se 1916. godine u Cirihu. On se raspao 1920. godine i jednim svojim dijelom prerastao u nadrealizam.
鐚 predstavnik i osniva: Tristan Cara
nadrealizam 鐚 umjetniki pokret koji je nastao u Francuskoj. Poinje objavom Nadrealistikog manifesta 1924. godine, autora Andre Bretona.
鐚 predstavnici: Andre Breton, Pol Elijar, Luj Aragon, Gijon Apoliner i slikar Salvador Dali
socijalna knji転evnost 鐚Javlja se poetku 20. stoljea u Rusiji i Francuskoj, a ubrzo i u vi邸e evropskih zemalja. Nastala je kao rezultat nezadovoljstva graanskim dru邸tvom i graanskom knji転evno邸u, koja se bila udaljila od obinog ovjeka.
鐚 predstavnici: pisac Maksim Gorki i slikar Andrej 貼danov
Imaginizam/Ima転inizam 鐚 glavno obilje転je ovog knji転evnog pravca je slikovitost, jedina pouzdana vrijednost u preciznom, vizuelnom do転ivljaju stvarnosti,
temelji se na konkretnim slikama, izbjegava se apstrakcija i simbolika
鐚 glavni predstavnici: Ezra Pound, Sergej Jesenjin, Richard Aldington
鐚 predstavnici anglo-amerike avangardne 邸kole: Tomas Ernest Hulm, Riard Aldington, Ejmi Lovel, Ezra Paund...
鐚 predstavnici ruskog ima転inzma: Vadim er邸enevi, Sergej Jesenjin, Anatolij Marijengof, Aleksandar Kusikov ...
Marksizam
- seminarski rad
Koristiti u edukativne svrhe!
"Ako prilike ine油ovjeka, onda valja prilike uiniti ljudskima."
(Karl Marks)
Marksizam je naziv politike, dru邸tvene i ekonomske teorije osnovane sredinom 19. stoljea od strane Karla Marksa i njegovog prijatelja i suradnika Fridriha Englesa.
Marksizam je i danas jedna od dominirajuih teorija 邸irom svijeta.
Marksizam je specifina teorija jer zagovara napetost, sukobe i promjene. Ovo se najbolje razumije u klasnim borbama i da materijalne snage proizvodnje u dru邸tvu ine dominantan utjecaj na kulturnu/ideolo邸ku nadgradnju svakog dru邸tva.
Dru邸tvene klase tj. dru邸tvene grupe se dijele na vladajuu klasu/feudalce i podlo転nu klasu. Njihov polo転aj u dru邸tvu se razlikuje po njihovom odnosu prema sredstvima za proizvodnju. Vladajua klasa raspola転e sredstvima za proizvodnju dok podlo転na klasa obavlja poslovni rad na tim istim sredstvima za proizvodnju. Veina profita koji nastaje prodajom proizvedenih sredstava ide vladajuoj klasi, 邸to joj osigurava opstanak na veoj poziciji u dru邸tvu.
Kada podlo転na klasa postane svjesna svog polo転aja, nastaju sukobi i napetosti 邸to dovodi do prmjene dru邸tvenih odnosa.
2. Kada se govori o idejama panslavizma pojedini dogaaji su uticali na njihovo
formiranje i razvitak.
Aleksandar Hercen uporedjuje zapadnu Evropu sa Rimskim
carstvom,predvia njegov pad i uspon slovenskog sveta.Misija Rusije bila bi
da osvoji Carigrad i ujedini sve slovenske narode pod njenu moc.
Bakunjin je bio za oslobaanje svih slovenskih naroda i za formiranje jedne
velike sveslovenske,mocne,i slobodne federacije
Adam Cartorijski koji je bio u ruskoj sluzbi zajedno sa svojim saradnikom
Vasilijem Fjodoroviem Malinovskim sastavlja nacrt slovenske federacije sa
Rusijom na celu koja bi obuhvatala sve sloveske zemlje kao i Rumuniju.
Srednjoevropske revolucije koje izbijaju 1848 u Habzbur邸koj monarhiji sa
sredistem u Becu,Budimpesti i Pragu po mnogo cemu su drukcije od
tadasnjih revolucija u Zapadnoj Evropi.
4. U martu 1848 u Pe邸ti su na ulice izasli
mladi intelektualic koji su se borili za
slobodu
i tadasnjeg feudalnog poretka Austro-
Ugarske.Zahtevi naroda su bili izneti u
12 taaka.Iz takvih zahteva su nastali
aprilski zakoni.U leto 1849. Madjari su
pora転eni a mnoge pristalice revolucije
bivaju pogubljenje.
U to vreme pocinje i hrvatski
nacionalni preporod i formulisan je
hrvatski nacionalni program koji se
oslanjao na razdoblje ilirskog pokreta.
7. Iako nikada nije
sproveden,Sanstefanski mir je imao
dalekose転ne posledice za juzne
slovene i njihove odnose sa
Rusijom.Neravnopravani tretman
balkanskih naroda je pogor邸ao njihovo
suparni邸tvo I poceo da ih odaljava od
Rusije.
Po misljenju srpskih vodja to je bila
velika nepravda koju su nametnuli Rusi.
Ovaj dogaaj je uticao da knez Milan
Obrenovic I ministar spoljnih poslova
Jovan Risti koji su do San Stefana bili
odani Rusiji izvrse zaokret ka
prozapadnoj spoljnoj politici.
Odredbe ovog sporazuma su bile
ponistene Berlinskim kongresom koji je
bio odr転an iste godine.
9. U Oktobru 1956 stotine hiljada Madjara je
ustalo protiv komunisticke vlade.Sve je
pocelo kao skup studenata Tehnickog
unerveziteta koji su se okuplili na BEM trgu u
Budimpesti.
Na pocetku protest je bio miran do trenutka
kada je policija pucala i pobila hiljade ljudi.
Sovjeti su ubrzo reagovali i antisovjetski
ustanak je bio u krvi ugusen.
11. Pra邸ko prolee je bilo razdoblje politicke
liberalizacije koje je pocelo u januaru 1968. i
zavrsilo se u avgustu iste godine.
Razlozi koji su doveli do njegovog pocetka imali
su korene u ranijim vremenima.
Komunizam se uvrstio u ehoslovakoj od
1948. ,a njegova popularnost je proisticala iz
cinjenice da je na kraju II sv. rata na osnovu
potpisanog sporazuma izmedju Staljina,Cerila i
Ruzvelta Prag oslobodila Crvena armija.Ni邸ta
manje vazan razlog krio se u secanju eha na
Mihenski sporazum iz 1938. kada je Sudetska
oblast uz saglasnost Engleske I Francuske bila
ustupljena Hitleru tj. prikluena
Nemakoj.Odnos prema postojeem rezimu se
promenio od sredine 邸ezdesethih godina kada
je tada邸nji lider Komunisticke partije
Aleksandar Dubek dobio 邸iroku podrsku
drustva ukljuujui i radniku klasu za svoje
reforme.
Kako se ehoslovacka nalazila u sredini
odbrambene linije Var邸avskog pakta,njen
prelazak na suprotnu stranu je za SSSR bio
neprihvatljiv u vreme hladnog rata.
To je izazvalo ostru reakciju SSSR-a koji je
zajedno sa vojskama 5 zemalja Var邸avskog pakta
u Oktobru 1968 izvr邸io okupaciju
ehoslovake.